Zeleno svjetlo EU je dobar signal za investitore

0

Odluka Evropskog savjeta o otvaranju pregovora Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji dugo je čekana pozitivna vijest, u sumornoj svakodnevici za koju najviše možemo zahvaliti našim političarima i njihovim prepucavanjima.

Osim što je obradovala sve građane, ova odluka je i dobar signal za investitore iz Evropske unije, koji bi trebalo da ih ohrabri da više ulažu u našu zemlju. Nove investicije značile bi nove poslovne prilike, nova radna mjesta, veće plate i bolji standard.

Naravno, sve će opet zavisiti od spremnosti političara da ispunjavaju kriterije koje od nas traži Evropa.

Sve zemlje nove članice, koje su nekada bile iza gvozdene zavjese, nakon pristupanja Evropskoj uniji utrostručile su svoje bruto društvene proizvode, povećale plate radnicima i poboljšale uslove života svojim građanima. Sada tim putem kreće i Bosna i Hercegovina, izvještava BHRT.

– Danas BiH priča stvarnu realnu evropsku priču. Mi danas imamo na stolu ponude koje su konkretne. Imate plan rasta koji je vrlo ozbiljan. Imate plan integracije naših ekonomije, naših industrija koje za to budu spremne, takođe kao jednu od važnih tema. Zato što smo mi prvi put te argumente donijeli na sto – rekao je prije nekoliko dana ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković.

Za bosanskohercegovačke kompanije Evropska unija je najznačajniji trgovinski partner, na kojeg se odnosi 72 posto našeg izvoza i 67 posto uvoza. Za poslovnu zajednicu od krucijalne važnosti je poglavlje „biznis čepter“ kako bi se upoznala sa mogućnostima za apliciranje pretpristupnim fondovima i dodatno integrisala se evropskim tržištem.

– Potreban je jasan vremenski okvir i transparentan i postupan proces kako bi se olakšala priprema poslovne zajednice za pristup EU. Važno je i uključivanje privatnog sektora u cijeli proces proširenja, te saradnja kreatora politike i poslovne zajednice – piše u saopštenju Spoljnotrgovinske komore BiH.

Pred političarima je mnogo posla, a u fokusu, poručuju privrednici, mora im biti ekonomija.

– Mislim da privreda treba biti ta koja će davati određene inpute, odnosno zadatke političarima, da ovo što su preuzeli da na neki način da to rade na brži, na efikasniji način. Da se stvaraju povoljni uslovi poslovanja u BiH. A to će onda dati efekte koje svi očekujemo – kaže predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić.

– Trebalo bi što prije krenuti u ispunjavanje određenih obaveza kako bismo prevashodno dobili pristup nekim izvorima sredstava, nekim tržištima i određenim reformama koje bi nam pogotovo ubrzale aktivnosti u prerađivačkoj industriji, u baznoj industriji – stava je ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja.

Bosna i Hercegovina ima ogromnu priliku da kroz pregovore sa Evropskom unijom reformiše svoje sektore turizma i životne sredine. Nova radna mjesta u turizmu, eko-poljoprivredi, manje otpada u okolišu, a više u reciklaži, samo su neki od benefita predstojećih pregovora.

– Ispunjavanjem kriterijuma će se smanjiti “sivi” turizam, što će podrazumijevati uvođenje iznajmljivača koji koriste platforme poput Bukinga ili Airbnb u legalne tokove i poreski sistem, a “Planom rasta” EU za zapadni Balkan ćemo postati dio jedinstvenog evropskog tržišta, što će donijeti nove goste, ali i investicije EU u visini od jedne milijarde eura za našu regiju – ističe ministrica okoliša i turizma FBiH Nasiha Pozder.

Pred bosanskohercegovačkim vlastima je ozbiljan i težak posao. Pristupni pregovori, takozvani EU akis, podijeljeni su u 35 poglavlja, kao što su poljoprivreda, okoliš, pravosuđe i temeljna prava, slobodno kretanje ljudi, robe, usluga, kapitala itd.

Svaka zemlja kandidat i Evropska unija se usaglašavaju oko toga šta treba promijeniti i na koji način. Radi se o  hiljadama zakona i propisa koje treba uskladiti sa evropskom pravnom stečevinom. Sloveniji je trebalo šest godina.

Koliko će nama, zavisi od naših političara i njihove spremnosti da počnu sa reformama u brojnim oblastima. Znajući kako rade, nema mjesta optimizmu da ćemo brzo okončati pregovore i postati dio evropske porodice država.