U Sarajevu je 16. novembra održana je panel diskusija i predstavljen Vodič za zeleno certificiranje malih i srednjih preduzeća u BiH. Ovaj događaj organizovan u okviru Green Recovery komponente projekta Covid-19 Investment Response koji implementira GIZ u ime Ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj SR Njemačke. Zeleno certificiranje omogućava kompanijama da unaprijede svoje proizvodne procese, smanje troškove i istovremeno pokažu svoju posvećenost zaštiti okoliša.
Adrijana Marić, menadžerica Green Recovery komponente istakla je da su kompanije iz sektora drvoprerađivačke i metaloprerađivačke industrije već suočene sa zahtjevima ozelenjavanja svoje proizvodnje i integracije u zelene lance snabdijevanja Evropske unije.
„To je itekako zahtjevan zadatak i privatni sektor ne bi trebao biti izolovan u tom procesu, te je potreban sinergijski pristup svih relevantnih aktera u Bosni i Hercegovini. Od početka 2022. godine, kada smo krenuli sa implementacijom aktivnosti, stvorili smo mrežu partnerskih odnosa sa predstavnicima privatnog sektora, privrednih komora ali i nadležnih institucija. Svjesni smo da je ovaj proces financijski zahtjevan, ali sa druge strane ne samo da je neminovan, nego je i izuzetna prilika da se kroz inovativna znanja i zelene vještine podstiče konkurentnost“.
Ahmet Egrlić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH naglasio je da za Bosnu i Hercegovinu približavanje zelenim standardima, nema alternativu, te se zahvalio GIZ-u na podršci u ovim nastojanjima.
„Komora, sa svojim partnerima, pruža pravovremene i provjerene informacije bh. poslovnoj zajednici kroz edukativnu i projektnu pomoć kompanijama, radi podizanja svijesti privrednika o koristima zelenih standarda. Proaktivno usvajanje praksi zelenih standarda direktno doprinosi procesu kompanija u njihovoj zelenoj tranziciji, doprinosi jačanju kulture ekološke svijesti i pokretanju privrede, ekonomije i društva prema održivoj budućnosti.“
Na panelu je predstavljen i Vodič za zeleno certificiranje koji je objavljen na web portalu Vanjskotrgovinske komore posvećenom zelenoj ekonomiji. Vodič sadrži sve relevantne informacije, aktere i smjernice za dobivanje zelenih certifikata i ispunjavanje prije svega ISO standarda za bh. kompanije. Šejla Mahmutović, predsjednica CENER 21, istakla je značaj Vodiča, a samim time i uvođenja zelenih standarda koji su ključni za poboljšanje konkurentnosti bh. kompanija na tržištu Evropske unije.
“Naš razgovor s poslovnim subjektima otkrio je da oni aktivno traže informacije. Međutim, te informacije su bile raspršene te nije postojao centralizirani izvor koji bi im pružio sve potrebne smjernice i kontakte za proces certificiranja. Stoga smo uz podršku GIZ-a kreirali ovaj vodič koji će kompanijama pružiti podršku i usmjeriti ih kroz ovaj proces” kazala je Mahmutović.
Uvaženi panelisti Ognjenka Lalović (VTK/STK BiH), Anel Hurem (Safety Quality Systems – SQS), Boris Rukavina (TÜV NORD Adriatic d.o.o.), Monika Papić (Emerus d.o.o. Široki Brijeg), Kanita Omerović-Muzaferija (Secom d.o.o.), Dr. sc. Irem Silajdžić (CENER 21) su razmijenili vrijedna iskustva o zelenom certificiranju, te naglasili važnost ispunjenja obaveze približavanja Bosne i Hercegovine EU zelenim standardima.
„Regulatorni okvir EU ima snažan uticaj na poslovne subjekte unutar EU, ali i subjekte izvan EU koji izvoze proizvode i usluge na ovo tržište. S obzirom na sve veći naglasak na održivost i zaštitu okoliša, kompanije koje usvoje zelene prakse i osiguraju zelene certifikate za svoje proizvode stiču konkurentske prednosti na tržištu. Komora provodi mnogobrojne projektne aktivnosti kako bi bh preduzeća unaprijedila svoje poslovanje koristeći ekološke prakse“ objasnila je direktorica Sektora privrede Vanjskotrgovinske/Spoljnotgovinske komore BiH Ognjenka Lalović, jedna od učesnica panela.
Monika Papić, voditeljica Zaštite okoliša i kontrole kvalitete u firmi Emerus d.o.o., istakla je važnost imenovanja odgovorne osobe za vođenje procesa zelenog certificiranja. U situacijama kada resursi unutar kompanije nisu dovoljni, preporučuje angažiranje stručnjaka izvan tvrtke. Papić je naglasila kako je ključno posvetiti vrijeme ovom procesu te educirati sve zaposlenike o koracima i planiranju u sklopu certificiranja za zaštitu okoliša.
Kroz implementaciju zelenih standarda, neke kompanije su proširile svoje proizvodne kapacitete. Kanita Omerović-Muzaferija, glavna inženjerka u proizvodnji namještaja u kompaniji Secom d.o.o., ističe da su boljim upravljanjem resursima i analizom otpada prepoznali mogućnost proizvodnje peleta i briketa te korištenje otpadnih ploča za proizvodnju namještaja, što je rezultiralo proširenjem njihove proizvodnje.
Kompanije koje nisu standardizirale svoje poslovanje u skladu sa nekim od raspoloživih standarda ili uvele neki od instrumenata upravljanja proizvodnjom se suočavaju sa potencijalnim gubitkom konkurentske prednosti na međunarodnom tržištu. Suprotno tome, kompanijama koje posjeduju zelene certifikate nude se brojne mogućnosti poput povećane konkurentnosti na tržištu, pristupa novim tržištima, smanjenja operativnih troškova i lakšeg ispunjavanja zakonskih obaveza.