Veliki broj zatvorenika je voljno da radi, ali nažalost nema dovoljno kapaciteta da bi se svi mogli zaposliti. Sretan sam što sam dobio mogućnost da radim na zatvorskoj ekonomiji, kaže za Faktor jedan od zatvorenika
U vrijeme kada je poljoprivredna proizvodnja u RS-u na koljenima, privredna gazdinstva koja posluju u okviru zatvora u ovom entitetu bilježe dobre rezultate, te je tako šest zatvorskih privrednih jedinica u prvih šest mjeseci ove godine ostvarilo prihod od ukupno oko 140.000 KM.
Najbolji u Istočnom Sarajevu
Najbolje “posluje” Kazneno-popravni zavod u Istočnom Sarajevu gdje su zatvorenici koji robijaju u ovoj ustanovi, raznim privrednim aktivnostima u PJ “Privrednik”, ostvarili prihod više od 50.000 KM. U zatvoru u Foči privredno dobro “Drina” ostvarilo je više od 38.000 KM prihoda, u KPZ Trebinje oko 22.000 KM, KPZ Bijeljini oko 19.000 KM, zatim “Tunjice” u Banjoj Luci više 8.000 KM i “Spreča” u KPZ Doboj 2.000 KM.
– Zakonom o izvršenju budžeta RS-a za 2016. godinu i posebnim instrukcijama data je mogućnost da prihodima ostvarenim po osnovu vršenja njihove redovne ili dopunske djelatnosti, slobodno raspolažu. Uplata prihoda se vrši preko namjenskih računa – istakli su u Ministarstvu finansija RS-a.
Zatvorske privredne jedinice su podijeljene na poljoprivredne ekonomije, farme, radionice, restoran, čajne kuhinje, pekare, vešeraj i drugo.
– Na čelu svake nalazi se pomoćnik direktora u zatvoru, a imaju otvoren račun kod poslovnih banaka, obveznici su poreza na dodatnu vrijednost, imaju vlastiti PDV broj i JIB – navodi se u Pravilniku Ministarstva pravde RS-a.
Ono što je posebno zanimljivo jeste da u Trebinju čak nemaju ni zaštitnu ogradu oko zatvorske farme, dok u Bijeljini imaju i konsultantsku kuću za vođenje poslovnih knjiga.
Za zatvorenika Dragana A. koji leži u KPZ-u Tunjice u Banjoj Luci, rad na zatvorskoj poljoprivrednoj ekonomiji je najveće utočište tokom zatvorskih dana.
– Veliki broj zatvorenika je voljno da radi, ali nažalost nema dovoljno kapaciteta da bi se svi mogli uposliti. Sretan sam što sam dobio mogućnost da radim na zatvorskoj ekonomiji. Ima i onih kojima, iz sigurnosnih razloga, nije dozvoljeno da rade. Za rad osuđenici dobiju i određenu simboličnu naknadu i novac možemo potrošiti za kupovinu u zatvorskoj prodavnici ili kantini. Imamo svoj karton u kojem se evidentiraju prilivi i odlivi novca – ispričao je naš sagovornik.
Zastarjele mašine i alat
U zatvorima u RS-u radi više od 400 muških zatvorenika i desetak žena, dok za oko pet posto viskorizičnih zatvorenika nije dozvoljeno da rade, a oko deset posto ih ne može raditi iz zdravstvenih razloga. U nezvaničnom razgovoru s upravnicima privrednih gazdinstava u zatvorima, saznajemo da su im najveći problem zastarjeli alati i mašine, kao i skromni kapaciteti, a tvrde i da bi nabavkom novije opreme ostvarivali još bolje poslovne rezultate.
Prihodi po zatvorima u šest mjeseci 2016.
KPZ Istočno Sarajevo, PJ “Privrednik” 51.778 KM
KPZ Foča, PJ “Drina” 38.443 KM
KPZ Trebinje “Pudarica” 22.258 KM
KPZ Bijeljina “3. maj” 18.786 KM
KPZ Banja Luka “Tunjice” 8.368 KM
KPZ Doboj “Spreča” 1.966 KM
(Faktor)
