U narednih nekoliko godina očekuje se reorganizacija i zatvaranje rudnika u Bosni i Hercegovini. Na djelu je energetska tranzicija i proces dekarbonizacije. Prvi od sedam rudnika iz koncerna koji ide ka potpunom zatvaranju je zenički rudnik.
Zenički rudari i dalje su suočeni s neizvjesnošću. Iako je odluka o prekidu rada stavljena van snage, i dalje su upitne plate za preostale radnike, jer, umjesto u proizvodnji, oni rade na poslovima inspekcije jama i izvlačenju vrijedne opreme. Ono što ih posebno brine je kako će i u kojem periodu biti adekvatno zbrinuti.
Nakon 28 godina rada u jamama Zeničkog rudnika za Senida Dizdarevića svaki dan je nova neizvjesnost. Rudnik, neminovno, očekuje proces zatvaranja, a od nekadašnjih više od hiljadu, trenutno je ovdje ostalo oko 530 radnika.
– Ljudi se snalaze, neki su već otišli tražiti bolje mjesto jer ovdje vidimo da više nema perspektive, nafake – kaže on.
I dok se Senid i njegovi komorati, koji uskoro stječu uslove za penzionisanje, nadaju da će, ipak, sa Rudnika otići u zasluženu penziju, oni mlađi, čini se, izgubili su svaku nadu da će svoj komad hljeba i dalje zarađivati na Rudniku.
– Obećano je da će nam dijeliti otpremnine, prebacivati nas u druge rudnike, slati na biro, penzionisati one koji su pred penziju. Više nikome ne vjerujem. Kad Zenica stane – rudnik za mene više ne postoji. Tražit ću drugi posao ili da napustim državu s porodicom – govori Nedžmedin Luković, radnik RMU Zenica.
S činjenicom da će ovaj rudnik biti zatvoren pomirili su se i rudari. Proizvodnje gotovo da i nema, a tone uglja na lageru stoje i čekaju kupca da bi se osigurali kakvi-takvi prihodi. Trenutno, većina zaposlenika radi na projektima zatvaranja pogona Stara jama i Raspotočje.
– Ovo je prvi rudnik koji se zatvara u Federaciji, nema se iskustva s tim. Obaveze rudnika su ogromne. U ovom trenutku nemamo ni precizan pokazatelj. Godina bi bila nešto što bi zadovoljilo apetite svih, ali to je složen proces – kaže Nedžad Duraković, predsjednik Sindikalne organizacije Raspotočje RMU Zenica.
Zatvaranje rudnika odvijat će se kroz projekat pravedne tranzicije. Za tu namjenu Vlada Federacije osigurala je sredstva Svjetske banke u iznosu od 150 miliona maraka. Dio tog novca bit će iskorišten za socijalno zbrinjavanje radnika i programe razvoja vještina za radnike i zajednice koje traže alternative van sektora uglja. Već ranije izdvojeno je oko 40 miliona za zbrinjavanje 199 neproizvodnih radnika.
– Smatramo da bi bilo optimalno da se 400 radnika zbrine u petogodišnjem periodu, a oko 200 radnika treba ostati da bi se rudnik u skladu sa zakonskim propisima zatvorio. Nastojat ćemo da to uradimo na najpravedniji način, kako smo uradili sa 199 radnika u prethodnom periodu – naveo je Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH (SDP).
– Vidjeti ćemo šta će sve kroz projekte da se predvidi za zbrinjavanje ljudi i pokušati ispred sindikata odgovoriti na sve opcije za radnike da im se izađe ususret, jer zaslužili su ti ljudi, ostavili veći dio radnog vijeka na rudniku – poručuje Duraković.
U međuvremenu, dok se ne pronađu adekvatni odgovori i modeli zbrinjavanja radnika, u ovom Rudniku se radi na izvlačenju višemilionski vrijedne opreme i širokomehanizovanog čela koji će biti premješteni u Rudnik Kreka. Zenički rudnik, očito je, nije preživio brojne pokušaje restrukturiranja i finansijske konsolidacije jer već godinama nije u mogućnosti osigurati samoodrživi rad. Pitanje je samo kako će preživjeti preostali rudari period do potpunog zatvaranja?
Izvor: Federalna.ba