U medijima je jučer objavljen prijedlog Vladine odluke o isplati pomoći poslodavcima koji su pogođeni rastom minimalne plate u FBiH.
Riječ je o sto miliona KM koji su već usvojeni u budžetu za ovu godinu pod stavkom pomoći obrtima, mikro i malim preduzećima. Već ovaj naziv govori da Vlada namjerava pomoći samo malim firmama, a to su zvaničnici u više navrata isticali.
Kako smo jučer prenijeli, kriterij koji je predložila Vlada u odluci je da se ovim novcem pomognu firme koje imaju godišnju dobit do pola miliona KM. Drugi kriterij jeste da nisu smanjivale broj radnika.
No, ovaj kriterij, koji se tiče visine dobiti, nema baš puno smisla ako se uzme u obzir način na koji će kompanije biti pogođene ovom odlukom.
Naime, male kompanije imaju manju dobit, ali i manje radnika. Velike kompanije imaju više radnika pa im i proporcionalno više rastu troškovi.
Naprimjer, kompanija koja ima skoro pola miliona KM dobiti i deset radnika imat će pravo na subvencije ili refundaciju, iako je njena dobit po radniku 50 hiljada KM i bez problema može finansirati povećanje plata.
Druga kompanija koja ima, na primjer, milion KM dobiti i 200 radnika, dakle koja ima duplo veću dobit ali kojoj troškovi rastu 20 puta više nego prvoj kompaniji, te koja nema dovoljno dobiti da finansira povećanje svih plata, nema pravo na bilo kakvu pomoć.
Dakle, radnici u ovoj drugoj kompaniji će imati mnogo veće izglede da dobiju otkaz.
Naglasimo da dobit nije uvijek proporcionalna veličini kompanije, odnosno njenim prihodima i broju radnika. Primjeri koje smo naveli su sasvim realni i mogu se naći ne samo takvi, već i puno drastičniji primjeri.
Već smo ranije navodili primjer sarajevske kompanije Klas, koja je 2023. imala prihode od oko 50 miliona KM, zapošljavala preko 500 radnika, ali je imala dobit od 1,47 miliona KM. Naravno, Klas ima bogate vlasnike koji mogu pokriti ovaj trošak ako budu željeli, ali ovdje ga samo navodimo kao primjer da nisu sve velike kompanije sa puno radnika dovoljno profitabilne da iznesu trošak povećanja plata.
S druge strane, postoji i kompanija koja je sa jednim zaposlenim u istoj godini imala dobit od 347 hiljada maraka, o čemu smo također izvještavali.
Stoga se čini da ovo nije dobar kriterij i da će ugroziti radna mjesta u velikim kompanijama, te da bi bolji kriterij bio visina dobiti po radniku, a ne ukupna dobit. Na taj način bi pomoć stigla do onih radnika čije kompanije nemaju dovoljno dobiti da isfinansiraju rast minimalca i čija su radna mjesta stoga ugrožena, bez obzira da li rade u malim ili velikim kompanijama.
U ponedjeljak će biti još jedna sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju Federacije BiH na kojoj će se raspravljati o ovom temi pa će to biti i posljednja prilika da se postigne dogovor.
