Rast inostranih doznaka, koji je evidentan u posljednjih nekoliko godina, ukazuje na to da je sve više onih koji odlaze na rad u inostranstvo, ali takođe otkriva i da je iz godine u godinu na ovim prostorima sve teže živjeti sa trenutnim primanjima, bez neke pomoći sa strane.
Ukazuje na ovo za “Glas Srpske” izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT Saša Grabovac komentarišući najnovije podatke Centralne banke BiH, prema kojima je i tokom prošle godine došlo do rasta novčanih, personalnih doznaka iz inostranstva za čak 203 miliona maraka.
Prema riječima Grabovca to što su tokom 2023. godine, zvaničnim putem, putem banaka, fizička lica iz inostranstva u BiH poslala oko 3,79 milijardi maraka, otkriva da se trend odlaska ljudi na rad u neku od zemalja, ne samo nastavio, već i intenzivirao.
Kako kaže, ljudi odlaze jer vjerovatno nisu zadovoljni time kako su plaćeni za posao koji rade, ostavljajući, u većini slučajeva, porodice u BiH. Većina njih, dodaje on, radi u zemljama kao što su Njemačka, Austrija, Slovenija te dio tog zarađenog novca šalje kući članovima svojih porodica koji taj novac onda uglavnom troše za obezbjeđivanje osnovnih životnih potreba.
– Vjerujem da bi ove novčane doznake bile i veće da te zemlje, u kojima najčešće naši ljudi rade, nemaju i same veliki problem zbog inflacije i recesije. Ali ako pogledamo koliko bude poslato tog novca te uporedimo sa BDP-om, onda je BiH vjerovatno svjetski rekorder. I taj ogromni novac u dobroj mjeri održava postojeći privredni sistem, jer je svaka deseta potrošena marka zarađena negdje u inostranstvu – kaže Grabovac.
Ekonomista Faruk Hadžić kaže da podaci Centralne banke ne otkrivaju pravo stanje stvari, jer dobar dio novca zarađenog u inostranstvu u BiH ulazi i drugim – nezvaničnim, “crnim” kanalima. Kako kaže, ako neko novac ponese sa sobom i donese ga, to ne može biti zabilježeno.
Kao zanimljivost ističe i da je BiH u prošloj godini imala najveći nivo poreskih prihoda, za šta su dobrim dijelom zaslužni građani koji rade u inostranstvu, koji dio zarađenog novca u teškom vremenu inflacije šalju svojim najbližim. Vjeruje i da će ovaj iznos biti povećavan tokom narednih godina, jer proces odlaska ljudi ne prestaje.
Na to upozorava i ekonomista Igor Gavran, navodeći da je riječ izuzetno lošem trendu te da će ove inostrane doznake i dalje rasti, sve do trenutka dok se, kako je istakao, kompletne porodice ne isele ili stariji članovi više ne budu među živima, odnosno ne bude više nikoga kome bi oni taj novac slali.
Rast u prošloj godini
Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili su 5,26 milijardi maraka te su za 307 miliona veći u odnosu na 2022. godinu. Od ukupnog iznosa tekućih transfera na novčane doznake iz inostranstva, odnosno personalne transfere, odnosi se 3,79 milijardi, što je za 203 miliona više u odnosu na godinu ranije.
Ono što je interesantno, tokom prošle godine, na ime zarađenih penzija negdje u inostranstvu, u BiH je tokom 2023. ušlo 1,36 milijardi maraka.
