Da li smo ljevoruki ili desnoruki, rezultat je evolucijske specijalizacije dijelova našeg mozga, što je dovelo do veće funkcionalnosti određenog organa kod ljudi.
Pa ako iza svih nas stoji ista evolucijska prošlost, zašto onda ima više desnorukih? Odgovor na to pitanje dao je u svojoj novoj epizodi autora emisije “Radoznali slučajevi Ruterforda i Fraja“.
Oni tako otkrivaju da nije riječ samo o rukama. Jedno oko koristimo više nego ono drugo, čak i uho.
Kako biste utvrdili ovo prvo, zagledajte se jednim pokrivenim okom u ispruženi palac svoje ispružene ruke, a potom promijenite oko.
Ono oko koje daje sliku sličniju trodimenzionalnom prikazu koji poznajemo kad gledamo s oba oka, to nam je oko dominantno.
Za uho, samo obratite pažnju koje uho refleksno koristite u telefonskim razgovorima. Statistika kaže da je od svih ljudi na svijetu ljevoukih čak 40 odsto, da je ljevookih 30 odsto, 20 odsto ljevonogih. Ljevorukih je, međutim, samo 10 odsto.
Kod dominantne ruke kod ljudi zanimljivo je da su naši najbliži evolucijski rođaci šimpanze podjednako ljevoruki i desnoruki. Očigledno se kod ljudi nekad nešto dogodilo u razdoblju od posljednjeg zajedničkog pretka nas i šimpanzi.
Paleontolozi su utvrdili da je odnos od 1:10 kod ljudi bio prisutan već kod neandertalaca, što istina ograničava taj događaj u smislu gornje granice u prošlosti, ali ne pomaže ništa više od toga jer je među genima kandidata za nosioce te osobine čak 40-ak.
Osim toga naučnicima zasad ostaje još samo da se zabavljaju uočavanjem tog istog odnosa sisanja palca od 1:10 kod fetusa u materici, te praćenja učestalosti nekih pojava kod ljevorukih. Statistički podaci pokazuju da sve teorije o tome da su ljevoruki problematičniji ili kreativniji od desnorukih, nemaju nikakvih uporišta.
Jednako su pametni ili glupi, kreativni ili dosadni.
O razlici u inteligenciji apsolutno nema govora. Ali, nešto ipak postoji. Kod rijetkih poremećaja kao što su epilepsija, Daunov sindrom i sličnih, prisutnost ljevorukih i desnorukih do određene mjere je izjednačena.
Svi ti slučajevi u ukupnoj statistici zapravo se gube u velikim brojevima, pa gube na važnosti.
Konačan odgovor zašto je desnorukih deset puta više, čovječanstvo još uvijek ne zna.
