U Sarajevu se 4. septembra 2019. godine održala završna konferencija projekata BESTSDI (Western Balkans Academic Education Evolution and Professional's Sustainable Training for Spatial Data Infrastructures) i NatRisk (Development of Master Curricula for Natural Disasters Risk Management in the Western Balkan Countries), a pod okriljem programa Erasmus+, iz oblasti unapređenja kapaciteta visokog obrazovanja, kojeg podržava Evropska unija.
Konferencija je okupila učesnike iz akademske zajednice Zapadnog Balkana, prestižnih evropskih univerziteta, vladinog i nevladinog sektora, stručnjake iz oblasti visokog obrazovanja i razvoja kurikuluma, informatičke i komunikacijske branše, sigurnosti, te upravljanja resursima i rizicima.
Konferencija je održana u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu.
Novi kurikulumi i studijski programi
Nakon tri godine intenzivne realizacije projekta BESTSDI, zasigurno se može naglasiti da je projekt, u cijelosti, postigao sve svoje ciljeve, čime se koordinator projekta prof. dr. sc. Željko Bačić sa Sveučilišta u Zagrebu ponosi.
„Između akademskih institucija, partnera na projektu, koje obrazuju različite profile stručnjaka, ostvarena je visoka razina razumijevanja i shvaćanja koncepta infrastrukture prostornih podataka (IPP), što je omogućilo da se oblikuje novi kurikulum u području IPP-a i realizira nastava IPP-a u 88 predmeta na 16 fakulteta u regiji. Od toga će, pored tih fakulteta i univerziteta, najveću koristi imati privreda, koja će dobiti nove profile stručnjaka s modernim razumijevanjem mogućnosti uporabe prostornih podataka, elektronički pismene, sposobne razvijati aplikacije i interdisciplinarno obrazovane, koji će razumijevati potrebe drugih struka. Takvi stručnjaci će biti sposobni uhvatiti se u koštac s izazovima današnjice, pogotovo upravljanja prostorom, utjecajem klimatskih promjena i upravljanja društvom, u cjelini, temeljeno na prostornim podacima i geoinformatici. Upravo zato smo organizirali zajedničku završnu konferenciju BESTSDI i NatRisk projekta, koji je razvijao novi kurikulum studija Upravljanja prirodnim katastrofama.“, kaže prof. dr. sc. Bačić.
Procjene stručnjaka Evropske unije ukazuju na to da će se privreda koja se zasniva na izradi aplikacija za korištenje, obradu i upotrebu prostornih podataka do 2030. godine razviti do te mjere da će geoinformatika, u kojoj je infrastruktura prostornih podataka jedna od osnova, postati nova samostalna profesija.
Kako vladati prirodnim nepogodama?
Prirodne nepogode postale su izvor stalnog ugrožavanja društvene zajednice i okoliša, u cjelini. Štete koje nekada uzrokuju premašuju sve prihvatljive mjere.
„Svedoci smo da je izloženost uticaju prirodnih nepogoda – suše, poplave, klizišta, zemljotresi – velikim delom povećana, zbog slabog stepena poznavanja uzroka nastanka, mehanizama delovanja i načina zaštite. S toga su ciljevi NatRisk projekta: razvoj i implementacija master-studijskog programa u zemljama Zapadnog Balkana, u skladu sa evropskim standardima, savremeno opremljene laboratorije za istraživanja u oblasti prirodnih nepogoda, sprovođenje mobilnosti studenata i nastavnog osoblja, radi sticanja inovativnih metoda sprovođenja nastave, razvoj i sprovođenje obuke za građane i javni sektor u oblasti upravljanja rizicima od prirodnih nepogoda.“, zaključuje koordinator projekta NatRisk prof. dr. sc. Milan Gocić s Univerziteta u Nišu.
U okviru NatRisk projekta, pored edukacije nastavnog osoblja i studenata, kreirana su četiri priručnika za obuku civilnog sektora u situacijama prirodnih katastrofa, održano 14 višednevnih treninga na visokoškolskim ustanovama Zapadnog Balkana i obrazovano približno 500 polaznika iz više od 150 institucija i sl.
Univerzitet u Sarajevu, vodilja kvalitetnog i savremenog obrazovanja
Konferenciju je otvorio prof. dr. sc. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, koji je naglasio da nabavka opreme na fakultetima, kao i uvođenje novih studijskih programa, koji su potrebni kako bi bili u koraku s vremenom, samo su neki od benefita koje su ovi projekti polučili.
„Treba napomenuti značaj uvođenja novog studijskog programa ‘Zaštita od prirodnih katastrofa’, koji je u skladu sa zahtjevima upravljanja rizicima od prirodnih katastrofa. Kolika je potreba i značaj ovakvog studija, najbolje su pokazale poplave 2014. godine, koje su zahvatile čitav ovaj region i nanijele štete u visini 15% od ukupnog bruto-nacionalnog dohotka. Zato sam mišljenja da, kao akademska zajednica, školovanjem stručnog kadra i njihovim akademskim usavršavanjem, za ove svrhe dajemo svoj doprinos društvu u cjelini.“, dodao je prof. dr. sc. Škrijelj.
Zahvaljujući učešću u projektima BESTSDI i NatRisk, uz podršku evropskih univerziteta, fakulteti s područja Zapadnog Balkana postaju lideri u regiji kada su naučni poduhvati ove vrste u pitanju, što su višestruke koristi društva, u cjelini, posebno sa stanovišta razvoja elektronske pismenosti u adekvatnom korištenju prostornih podataka, pri upravljanju prostorom i prirodnim resursima.
(tekst: N.P, foto: Melisa Ljuša)
