Region koji čine bivša Jugoslavija i Albanija, iako okružen EU, osuđen je na trajnu marginalizaciju ukoliko EU ne otvori svoje strukturne i kohezione fondove ili ne osigura drugi izvor kapitala pod veoma povoljnim uslovima, upozorava šef briselske kancelarije Njemačkog instituta za međunarodne odnose i sigurnost u Berlinu Dušan Reljić.
Reljić navodi da se samo u Njemačku od 2015. legalno uselilo više od 70.000 građana Zapadnog Balkana koji su napustili svoje domove a da su migranti iz regiona stigli i do drugih članica EU, uglavnom u centralnim dijelovima kontinenta.
Taj egzodus je u velikoj mjeri doprinio snažnoj depopulaciji koja je u toku u regionu i do 2050. Srbija i Hrvatska, prema prognozama UN-a, imat će za 15 posto manje stanovnika nego danas a i ostali u regionu će iskusiti znatan pad, piše Reljić u autorskom tekstu za prvi broj novog bečkog časopisa Biznis link (Business link) koji je objavio briselski EURACTIV.com.
Oko četvrtina stanovnika je napustila taj dio Jugoistočne Evrope u posljedenje tri decenije a razlozi za to su odsustvo povećanja prihoda osiromašene srednje klase, rast nejednakosti i koncentracija političke i ekonomske moći u rukama manjine privilegovanih.
Reljić dalje navodi da većina zaposlenih u regionu mjesečno zarađuje 300 eura i pita se zašto bi neko ko posjeduje obrazovanje i vještine prihvatio da, u uslovima propusta u upravljanju i očiglednog deficita demokratije, zarađuje 10-15 puta manje nego u Austriji ili Njemačkoj i bio politički skrajnut kod kuće.
On upozorava da će u budućnosti manje poreskih obveznika u regionu morati da nosi teret značajnog spoljnog duga koji su vlade napravile poslije ratova na prostoru bivše Jugoslavije i u početnoj fazi tranzicije.
Balkan daleko od EU prosjeka
Spoljni dug šest ekonomija Zapadnog Balkana, prema podacima Svjetske banke, dostigao je u 2018. godini 81,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Trenutno, nakon mnogo slabih godina, rast BDP-a u regionu je ubrzao na 4,3 odsto ali, čak i ako stopa rasta bude 6 odsto, regionu će biti potrebno tridesetak godina da stigne do prosjeka EU.
Kako je Međunarodni monetarni fond (MMF) nedavno upozorio, region, kada je riječ o privlačenju stranih investitora, i dalje mnogo zavisi od finansijskih podsticaja i malih zarada.
Domaća proizvodnja sa dodatom vrijednošću nije mnogo porasla tokom vremena što ukazuje na suštinsku ulogu filijala stranih preudzeća i koncentraciju u radno intenzivnim fazama proizvodnje.
Pogled na mapu kontinenta otkriva region okružen zemljama EU sa stanovništvom koje čini 3,5 odsto populacije EU. Gledano prema trgovini, investicijama, dominaciji banaka iz EU na tržištu i kretanju ljudskog kapitala kroz migracije, region bivše Jugoslavije i Albaniju odavno je “progutala” EU.
Ipak, smatra Reljić, region je osuđen na trajnu marginalizaciju, osim ako EU ne otvori svoje strukturne i kohezione fondove ili ne obezbijedi drugi izvor kapitala pod veoma povoljnim uslovima za razvoj infrastrukture, reindustrijalizaciju i unapređenje javnog dobra, poput obrazovanja ili zdravstva.
Sve drugo, posebno neprestane pohvale i priče o “evropskoj perspektivi” u Briselu i članicama EU… izgleda kao “smiješno odugovlačenje”, zaključio je Reljić, prenio je Bif.rs.