Broj zaposlenih građana na Zapadnom Balkanu dostigao je cifru od 6,5 miliona, koliko je i iznosila prije svjetske finansijske krize, saopćilo je Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) sa kancelarijom u Sarajevu.
Kako objašnjavaju, iako se region Zapadnog Balkana suočio sa dramatičnim padom zaposlenosti u periodu nakon svjetske ekonomske krize, od 2008. do 2011. godine, situacija se popravila u narednih pet godina i do 2016. ukupan broj zaposlenih je ponovo dostigao 6,5 miliona, što predstavlja povećanje od 8,9%, prenosi Radio Sarajevo.
Ovo su rezultati nedavno objavljenog izvještaja “Tržišta rada na Zapadnom Balkanu: učinak, uzroci i moguće politike” koji je naručio projekat Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja (ESAP).
“Promjenama u stopama zaposlenosti u periodu između 2010. i 2016. godine u šest ekonomija Zapadnog Balkana najviše su doprinijeli proizvodni, građevinski i obrazovni sektor, stručne i naučne djelatnosti, javna uprava i poljoprivreda”, objašnjavaju u RCC-u.
U strukturi zaposlenosti, ipak, kaže vođa tima projekta ESAP Nand Shani, preovladavaju neproizvodne djelatnosti, što prema njegovoj ocjeni ukazuje na to, da region treba da poveća konkurentnost i poboljša orijentaciju tržišta i radi na razvoju i jačanju postojećih lanaca vrijednosti.
Navodi da se region bori i sa “radom na crno”, visokom stopom nezaposlenosti omladine, niskom stopa učešća žena u radnoj snazi, što ukazuje, kaže, na veliki neiskorišten ljudski potencijal koji bi mogao podstaći ekonomski rast i prosperitet, objašnjava Shani.
Ekonomije Zapadnog Balkana su prethodnih godina zabilježile i značajan napredak na polju institucionalnih reformi tržišta rada, kojima su mnoge od njih smanjile troškove otpremnina i povećale fleksibilnost sistema pregovaranja o platama, kao i fleksibilnost tržišta rada, a propise na polju zaštite radnih mjesta učinile manje restriktivnim, piše u izvještaju.
