Završnog dana 9. Beogradskog bezbjednosnog foruma održan je panel posvećen usmjeravanju Zapadnog Balkana na “zelenu ekonomiju”, a učesnici su tom prilikom govorili o izazovima sa kojima se region na tom planu suočava, značaju loklanih sredina za razvoj i ulozi žena.
Regionalni direktor Kancelarije UN borbu protiv droga za Evropu i Centralnu Aziju Irena Vojačkova-Solorano je rekla da sve probleme u društvu i izazove sa kojima se suočava region Zapadnog Balkana treba prije svega rješavati na lokalnom niovu.
Ona je istakla da male sredine ne treba prepusti političarima koji imaju samo svoje interese, kao i da treba razvijati projekte koji će međusobno povezivati lokalne zajednice u regionu.
Navela je da na lokalu ima mnogo mladih ljudi koji bi svojim idejama mogli da donesu pozitivne promjene, ali da oni ne dobijaju signal iz svojih zajednica da ih podržavaju zbog čega odlaze.
Istakla je da su organizacije UN u proteklom periodu imale veliki broj projekata za povezivanje lokalnih zajednica, navodeći da zato nije potreban veliki novac, a da donose prednosti koje traju zauvijek.
Zemlje Zapadnog Balkana bogate izvorima obnovljive energije
Džulijan Popov iz Evropskog klimatskog fonda iz Brisela rekao je da su zemlje Zapadnog Balkana bogate izvorima obnovljive energije i da u tom smislu može da bude značajan činilac u tranziciji Evropske unije, kad je riječ o borbi protiv klimatskih promjena.
Popov kaže da Zapadni Balkan ima jaku pregovaračku poziciju sa EU i da može da iskoristi svoje izvore obnovljive energije.
“Balkan može da kaže EU – ako ste ozbiljni kad je riječ o klimatskim promjenama, morate nas da uzmete u obzir. Jer Balkan može da koristi velike količine lignita koje već posjeduje i da napravi još veće probleme ili može da bude značajan činilac u tranziciji Evorpe”, rekao je Popov.
To je, navodi Popov, poruka i za francuskog predsjednika Emanuela Makrona koji nije siguran u vezi sa proširenjem i integracijom Zapadnog Balkana.
“Zapadni Balkan mora da bude dio EU, ne zato što samo ona može regionu da pomogne, već da Balkan pomaže Evropi”, rekao je on.
Sa njim je saglasna i Vlatka Matković iz Alijanse za zdravlje i životnu sredinu, koja kaže da zagađenje iz regiona ne može da ostane samo na Zapadnom Balkanu, već “putuje” i u EU i druge zemlje na svijetu.
Navela je da, primjera radi, elektrana Kostolac emituje istu količinu zagađenja kao cijela Njemačka.
“To je strašno”, rekla je ona. Dodala je da se stvari u nekim zemljama u regionu mijenjaju, da građani i oni koji odlučuju imaju veću svijest, ali da se mnogo toga mora raditi.
Fokusiranje na ‘green’ ekonomiju
Generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu kaže da je jedan od zadataka Savjeta da poveže i približi ekonomije zapadnobalkanske šestorke Evropskoj uniji i u tom kontekstu je istakla da treba iskoristiti to što EU trenutno radi na novom pristupu proširenju na Zapadni Balkan kako bi se više insistiralo na “green” ekonomiji i zaštiti prirodne sredine.
“Zašto ne bismo unijeli neke nove elemente, zašto se na primjer ne bi prvo otvaralo Poglavlje 27 (životna sredina i klimatske promjene). Sada se svi fokusiraju na ‘green’ ekonomiju i to će biti jedan od prioriteta nove Evropske komisije”, rekla je Bregu na panelu “Imidž budućnosti: Zeleniji, razvijeniji Balkan” u okviru Beogradskog bezbjednosnog foruma.
Ona je ukazala i na neke alarmantne podatke, između ostalog na to da je u regionu tumor dojke ili uopšte tumor veoma česta bolest a povezana sa zagađenjem vazduha.
Šest glavnih gradova su među gradovima za najzagađenijim vazduhom, navela je ona.
“Zamislite onda koliko je to pitanje važno”, rekla je ona, navodeći da ljudi o klimatskim promjena i pitanjima najviše čuju preko medija, ali da čak 60 posto njih nije za to zainteresovana.
“Balkan jeste pun paradoksa, ali problem je neodgovarajuća komunikacija”, kaže Bregu i dodaje da, s druge strane, ima sve više poslovnih ljudi koji su spremni da ulože u bezbjedniju opremu.
Prema njenom mišljenju, sada je prilika da se lideri balkanske šestorke udruže i izvrše veći pritisak da se više sredstava ulaže u zaštitu prirodne sredine i da se postave novi standardi.
“Inače bavićemo se elitističkim pitanjima a ljudi će odlaziti iz regiona”, upozorila je i naglasila da su po tom pitanju statistike iz godine u godinu sve alarmantnije.
Kada konačno dođe do proširenja, ljudi koji budu ostali ovdje ili će već biti previše stari da o tim pitanjima misle ili će se baviti nekim drugim pitanjima, zaključila je ona.
Žene dio rješenja za mnoge probleme razvoja
Blerta Čela, zamjenica direktora regionalne Kancelarije UN za žene u Evropi i centralnoj Aziji, smatra da su žene dio rješenja za mnoge probleme razvoja i u svijetu i na Balkanu.
Ona, međutim, ukazuje da su mnoge žene finansijski zavisne, da su ekonomske mogućnosti koje im se nude slabe, da su gurnute u zapećak i da zato mnora još mnogo toga da se uradi.
“U svim zemljama regiona Zapadnog Balkana znatno je manje žena prilikom zapošljavanja nego muškaraca”, ukazuje Čela.
Ona podsjeća da je svijet već u velikoj mjeri zagazio u 4. industrijsku revoluciju i da treba vidjeti kakve benefite od tog novog, digitalnog doba mogu da imaju žene.
“To je oblast gdje se mora uraditi mnogo više”, rekla je ona.
Takođe je skrenula pažnju da se u procesu osnaživanja žena mora sarađivati sa ključnim igračima a privatni sektor to jeste.
“Pametne kompanije shvataju da što imaju više žena u svojim bordovima to su im i veći profiti”, kazala je ona, dodajući da to nije čest slučaj i da je i u javnom i u privatnom sektoru regiona prisutna diskriminacija žena.
Poseban problem, ukazala je ona, je to što žene izložene diskriminacij uglavnom to ne prijavljuju jer nemaju povjerenje u institucije.
(Tanjug)