Vratio se u BiH i kreira ambijent za ostanak mladih: Ovdje je najljepše

0

Iako se i sam iz inostranstva vratio u BiH i u rodnoj zemlji pokrenuo kompaniju koja danas radi širom svijeta, smatra kako svako treba imati izbor da živi i radi tamo gdje mu je najljepše. No njegova firma, samostalno ali i u saradnji s drugima, radi na tome da kreira ambijent u kojem će mladi ostajati zato što to žele a ne zato što nemaju drugog izbora. Uloga biznisa i jeste u tome da pomaže u izgradnji društva a to najbolje čini kroz odgovorno poslovanje kojim ruši barijere među ljudima ne posmatrajući ih kroz podrijetlo nego kroz znanje i vještine. Jedino kroz međusobnu suradnju možemo odgovoriti na zahtjeve tržišta, poručuje u razgovoru za BiznisInfo Senad Šantić, suosnivač uspješne IT kompanije ZenDev.

Senad Šantić

Senad Šantić izbjegao je, kao dijete, u Švedsku 1993. godine. Međutim, njegova veza s Bosnom i Hercegovinom nije pokidana, pa je od 1996. godine ljeta provodio u rodnom Mostaru, održavajući stalne kontakte s rodbinom i prijateljima na dvije strane Europe. Vratio se i pokrenuo IT kompaniju.

Njegova životna priča počinje sa željom da sačuva vezu s rodnim gradom, a danas donosi nova radna mjesta za mlade ljude u Bosni i Hercegovini.

”Nakon studija informatike, otišao sam u Sjedinjene Američke Države na godinu dana, gdje postupno počinje moje usmjeravanje prema biznisu i poduzetništvu. Vratio sam se u Švedsku, te sa svojim profesorima pokrećem kompaniju za jednu mobilnu aplikaciju koju su koristile lokalne škole. Uvijek sam znao da hoću nešto napraviti na Balkanu i osjetio sam da je pravo vrijeme za to. Kontaktirao sam prijatelja Nikolu Mirkovića i dogovorili smo da pokrenemo informatičku konzultantsku tvrtku. Kažem mu, ja ću otići u Mostar i voditi posao i programiranje, a on će ostati u Švedskoj te nam pronalaziti poslovne prilike. Tako je i bilo”, prisjeća se Šantić.

Senad Šantić i Nikola Mirković

Priče koje je slušao o tome kako je u BiH zeško poslovati nisu ga obeshrabrile u njegovoj namjeri.

– Čuo sam mnoge priče i istina je da je teže otvoriti firmu u BiH nego u nekim drugim državama, ali nije nemoguće. Mene je srce vuklo ovamo i tražio sam način da ostvarim cilj, zanemarućući strah i dileme. Rekao sam sam sebi da godinu dana neću odustati i za tu godinu dana stvari su se krenule slagati na svoje mjesto. Upoznao sam nove ljude, dobili smo neke manje projekte i imali smo ogromnu motivaciju da nastavimo dalje – priča Šantić za BiznisInfo. 

U Bosni i Hercegovini pokrenuo je kompaniju ZenDev i krenuli su s radom. Iz godine u godinu bilježe stabilan rast.

Senad Šantić i Nikola Mirković

– Te 2016. kada smo moj partner Nikola i ja otvorili kompaniju zaposlili smo 3 osobe. Prosječno smo rasli 65% svake godine, a 2021. smo otvorili i ured u Sarajevu. Sarajevski ured je u prvim mjesecima brojio 7 ljudi a sada sa preko 30 ljudi ozbiljno prijeti mostarskom uredu. Kada smo izgradili povjerenje s klijentima i timovi su se širili i proporcionalno je rastao broj zaposlenih i prometa. Trenutno brojimo 85 kolega, a dio profita ulažemo u svoje proizvode koji će nam nadamo se omogućiti eksponencijalni rast prometa – kazao je Šantić.

Usluge koje ZenDev pruža su UX/UI dizajn, razvoj softvera u koji se ubrajaju web i mobilne aplikacije i e-commerce rješenja te digitalni marketing.

– Naš cilj je da svakog klijenta možemo voditi od inicijalne ideje do profitabilnog projekta i pomoći mu u svakom segmentu tog procesa. Obzirom da je Nikola, su-osnivač ZenDeva u Švedskoj, velik dio naših klijenata su biznisi iz Švedske, a također imamo klijente iz Njemačke, Austrije, Nizozemske, Švicarske i SAD-a – kazao nam je Šantić.

Zadovoljni uposlenici

A osim po usješnom poslovanju, kompanija je poznata i po tome što nastoji kreirati vrhunske uslove za uposlenike. Kako je Šantić odrastao u  Švedskoj, poželio je donijeti najbolje prakse u Bosnu i Hercegovinu.  Smatra kako je zadovoljan i sretan radnik najproduktivniji radnik.

– Zaista želim da se svi naši zaposlenici osjećaju lijepo na svom radnom mjestu. Na poslu provedemo 8 sati dnevno i meni osobno je bitno da imam ergonomski namještaj, kavu, grickalice i sve to isto želim za svoje radnike. Pored bogato opremljenih ureda još je bitnija atmosfera u prostoru. Od prvog dana gradimo sigurno okruženje u kojem je dozvoljeno griješiti i učiti i kulturu otvorenog feedbacka kako bismo svi zajedno napredovali – ispričao nam je Šantić.

A prostora za napredovanje itekako ima jer je softerskva industrija, slaže se naš sagovornik, danas najperspektivnija industrija u Bosni i Hercegovini budući da nam omogućava globalno poslovanje.

– Trenutno u BiH ima oko 6.000 programera što je znatno manje od potreba tržišta. Ima jako dobrih programa ali obzirom da je IT industrija koja se mijenja iz dana u dan, i realni sektor i akademski trebaju surađivati kako bi pripremili mlade da budu konkurentni za tržište rada. Mi, kao i većina kompanija imamo svoju praksu koja je super način da mladi ljudi upoznaju kompaniju i steknu prvo radno iskustvo – kaže Šantić dodajući da moramo paralelno razvijati i druge industrije poput poljuprivrede, turizma i gledati na koji način možemo međusobno poticati rast industrija. 

Doprinos razvoju društva

No osim što doprinosi razvoju ekonomije, firma koja usješno posluje može doprinijeti i izgradnji boljeg i kvalitetnijeg društva, ubjeđen je naš sagovornik.

– Svi smo i individualno i kolektivno odgovorni za jačanje društva a smatram da privrednici kroz odgovorno poslovanje ruše barijere npr. nacionalizma, jer Vas ne promatramo kroz podrijetlo nego kroz znanje i vještine. Jedino kroz međusobnu suradnju možemo odgovoriti na zahtjeve tržišta – smatra Šantić.

Stoga smatra i kako je saradnja privrednog sektora s javnom upravom i nevladinim sektorom izuzetno važna.

– Ona je nužna jer svi utičemo jedni na druge i u ZenDevu se trudimo kroz suradnje i različita sponzorstva sa fakultetima i nevladinim sektorom osnažiti mlade ljude ali i zajednicu generalno. Također organizirali smo i svoj hackathon za studente gdje su imali priliku pokazati svoje vještine i dobiti poziv na plaćenu praksu. Podržavamo i ekološke projekte jer vizija ZenDeva je izgradnja inovacijskog ekosustava a za to je bitna suradnja između svih segmenta jedne zajednice – kaže naš sagovornik.

U vrijme kada mnogi, pogotovo mladi, masovno odlaze iz BiH, firma poput ZenDeva pruža prilike onima koji žele ostati. Isko mladima nude uslove koji ih mogu pridobiti da svoj poslovni put nastave u BiH Šantić kaže da to nije poruka ZenDeva.

– Nažalost tužna je istina da mnogo mladih odlaze. Kako sam se ja vratio iz Švedske nerijetko nas koriste za primjer da treba ostati u BiH, ali to nije moja ni poruka ZenDeva. I sam sam dosta putovao, meni je ovdje najljepše i zato sam tu, isto tako svatko treba biti tamo gdje osjeća da pripada. Na nama je da stvorimo uvjete u BiH za omladinu, da im odlazak bude izbor a ne jedina opcija za sopstveni opstanak. U ZenDevu se trudimo pružiti uvjete našim radnicima koje imaju radnici najboljih svjetskih kompanija i smatramo da život u BiH ima mnogo toga za ponuditi. Ali opet naglašavamo: svatko treba imati izbor. 

ZenDev je dokaz da je moguće uspjeti. Šantić kaže kako je misija kompanija upravo to.

– Naša misija je da dokažemo mladima da je moguće uspjeti i kreirati proizvode koji će biti prepoznati na svjetskom tržištu. Robinize, Hidroxa, Avidnote su samo neki od uspješnih priča. I uvijek savjetujemo mladima da pokrenu nešto svoje, jer će kroz poduzetnički put naučiti brojne lekcije ali isto tako se ja osobno ali i ZenDev stavlja na raspolaganje svim mladim ljudima sa idejama. Zajedno ćemo način na koji vam možemo najbolje pomoći ovisno o fazi razvoja biznisa u kojoj se nalazite. Dvije knjige koje su obavezno štivo u ZenDevu su The Launch Pad i The Lean Startup i obje knjige preporučujemo svima koji pokreću nešto svoje, jedna objašnjava metodologiju a druga mindset koji je ključan kod pokretanja biznisa. Također potražite mentore na LinkedInu jer najbolje vam mogu pomoći oni koji su prošli kroz nešto slično i ne odustajte – poručio je Šantić. 

Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) kroz projekat PRO-Budućnost. Sadržaj ove fotoreportaže ne odražava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.