Vlada Federacije uštedjet će oko polovine iznosa koji je planiran za pomoć privatnom sektoru u vrijeme pandemije novog koronavirusa, a taj novac će preusmjeriti djelom u spašavanje budžeta, a dijelom u gradnju cesta.
Piše: Goran Mrkić
Podsjetimo da se Vlada na početku krize pohvalila da je osigurala oko 500 miliona KM za pomoć privredi. Takozvani Fond za stabilizaciju privrede služio je za provedbu Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica. Iz ovog Fonda trebalo se pomoći svim kompanijama koje su pogođene krizom, od kojih je najviše onih u uslužnim djelatnostima, ali su tu i brojni izvoznici koji su ostali bez tržišta.
No, nakon posljednje sjednice održane prošle sedmice rečeno je da polovina tog novca neće biti potrošena.
– Pretpostavka je da će nakon primjene ovog zakona u Fondu za stabilizaciju privrede ostati 200 do 250 miliona KM – navedeno je nakon sjednice Vlade.
Naravno, razlog za uštedu novca nije to što kompanijama pomoć nije potrebna, već to što je Vlada imala veoma konzervativan pristup. Vlada je, naime, subvenicionirala samo doprinose na minimalnu platu za firme koje su ispunjavale određene uslove, dok je pomoć u isplati plata prebačena nižim niovima, od kojih su svi imali različit pristup i veoma stroga uslove.
Stanje i dalje veoma teško
Osim toga, čak i ta pomoć Vlade FBiH prestaje zaključno sa ovim mjesecom, iako je stanje i dalje katastrofalno. Ne treba posebno dokazivati da je privredi ovaj novac i dalje itekako potreban. Tokom krize u FBiH je zvanično bez posla ostalo 27 hiljada ljudi, od čega se dosad na posao vratilo oko 9 hiljada.
Dakle, 18 hiljada radnika i dalje nije vraćeno na posao, a ako bi se u obzir uzeli neprijavljeni radnici taj broj bi sigurno bio mnogo veći.
Osim toga, pitanje je koliko će još radnika biti otpušteno nakon što firme izgube pravo na subvenciju doprinosa, dok i dalje traje nesigurnost na tržištu zbog novih slučajeva koronavirusa.
Pad izvoza te direktnih i indirektnih poreza, zorno svjedoči da je BiH i dalje u krizi, a niko ne može garantovati da neće biti ponovnog uvođenja karantina ili zatvaranja granica.
Velika pomoć putarima
No, uprkos tome Vlada je odlučila da 150 miliona KM iz spomenutog fonda preusmjeri u gradnju cesta. Ovo jeste jedna vrsta ubacivanja novca u privredu, ali će od toga korist imati samo firme jednog uskog kruga djelatnosti. Firme koje su najviše pogođene – dakle one u uslužnim djelatnostima, izvozu, proizvodnji itd, neće više imati nikakve koristi od fonda koji je trebao stabilizirati cijelu privredu.
Osim toga, poznato je da postoje brojni fondovi za gradnju cesta kod međunarodnih finansijskih institucija – poput EBRD-a, EIB-a, Svjetske banke itd. – a da se za te svrhe odvaja značajan novac i od svakog litra prodatog goriva u BiH.
Stoga se odluka Vlade da veliki dio novca za pomoć privredi preusmjeri samo putarima čini dosta selektivnom i može izazvati opravdani revolt ostalih kompanija.
100 miliona KM za budžet
No, još je zanimljivije šta vlada namjerava učiniti sa ostatkom novca iz fonda koji je trebao služiti za pomoć privredi.
– Ostatak (novca će biti) korišten kao svojevrstan stabilizator eventualnom dodatnom padu prihoda od doprinosa za PIO, kako bi, i u tom slučaju, bila obezbijeđena stabilnost i redovnost isplate penzija – rečeno je nakon sjednice Vlade.
Treba podsjetiti da je Fond PIO od ove godine sastavni dio Budžeta Federacije. Isplate iz budžeta se vrše po listi prioriteta koji su propisani Zakonom o izvršenu budžeta. Penzije su drugi prioritet u budžetu – nakon otplate duga a prije socijalnih davanja, plata administraciji itd.
Dakle, dio novca „za pomoć privredi“ (50 do 100 miliona KM) praktično će biti korišteno kao podrška isplati svih onih stvari koje se isplaćuju iz budžeta.
Krediti u vrijeme smanjenog investiranja
Na kraju, treba naglasiti da je Vlada FBiH osmislila Garantni fond od 100 miliona KM koji će „garantovati“ za kredite banaka privatnim firmama u iznosu, kako je rečeno, do 500 miliona maraka. Dakle, nije riječ o direktnoj podršci privredi već tek o kreditima.
Pitanje je, naravno, koliko će kompanije koje se suočavaju s padom prihoda biti u mogućnosti da preuzimaju nova kreditna zaduženja u periodu nesigurnosti i smanjenog tržišta, kada će svaka nova investicija nositi ogroman rizik.
Dok većina država svijeta nastoji upumpati što više novca u privredu u ovim kriznim vremenima, čini se da je plan domaćih vlasti drugačiji. One prvenstveno nastoje spasiti administaciju i budžetske korisnike od čak i najmanjih negativnih posljedica krize, dok će privatni sektor biti prepušten sam sebi, na milost i nemilost okrutnim zakonima tržišta.
Tekst je nastao u okviru projekta koji je finansiran od strane USAID-ovog Programa osnaživanja nezavisnih medija kojeg implementiraju CPCD i Otvorena mreža.
