Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas je na sjednici u Tuzli, na prijedlog premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, Zaključkom prihvatila Informaciju o implikacijama najavljenog uvođenja carina Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini sa Inicijativom o pokretanju razgovora i aktivnosti na zaključivanju Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Federalni premijer je zadužen da potpiše tekst Inicijative koju će Generalni sekretarijat Vlade Federacije BiH potom uputiti Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.
Inicijativom se traži od predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, da u skladu sa svojim nadležnostima, odnosno nadležnostima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, pokrene aktivnosti oko potencijalnog zaključivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama, uz uvažavanje odredbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te drugih dokumenata koji uređuju prava i obaveze Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji.
U prihvaćenoj Informaciji o implikacijama najavljenog uvođenja carina Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini, između ostalog, se podsjeća da su Sjedinjene Američke Države 2. aprila 2025. godine uvele carine od deset posto na sve uvezene robe, te posebne carinske stope za države sa kojima imaju vanjskotrgovinski deficit, uključujući i Bosnu i Hercegovinu za čije proizvode je predloženo uvođenje carine od 35 posto. Također je konstatovano da su SAD 9. aprila 2025. godine suspendovale nove carine na 90 dana.
U Informaciji je navedeno da podaci o obimu razmjene sa SAD, u odnosu na ukupnu vanjskotrgovinsku razmjenu BiH, ukazuju da ona čini oko jedan posto, te da je ukupan izvoz u 2024. godini u SAD iznosio 234,5 miliona KM, dok je u istom vremenskom intervalu uvoz iznosio 190 miliona KM. Podaci obrađeni prema Eurostat metodologiji pokazuju da u razmjeni sa SAD imamo vanjskotrgovinski deficit, a ne suficit.
Navedeno je i da su predmetne carine, bez obzira što su suspendovane na period od 90 dana, samom najavom stvorile dodatni pritisak na svjetsku privredu, te da će slijedom toga, ukoliko bi iste i zvanično stupile na snagu, prouzrokovati negativne direktne i indirektne uticaje i na privredu BiH.
Pojašnjeno je da će se direktni uticaj ogledati u negativnim implikacijama po određene industrijske sektore, u prvom planu namjensku industriju, a zatim metalsku i elektro industriju, hemijsku industriju, te manjim obimom i prehrambenu i drvnu industriju. Indirektni uticaj će obimom biti dosta veći s obzirom da se radi o carinama prema Evropskoj uniji našem najznačajnijem trgovinskom partneru, što će se reflektovati dodatnim smanjenjem potražnje za našim proizvodima i uslugama.
Ne prejudicirajući ponovno aktivaciju spornih carina, smatra se da je neophodno u što kraćem roku poduzeti aktivnosti, koje će biti usmjerene na iznalaženje obostrano korisnih rješenja s obzirom da su SAD jedan od naših najvećih saveznika, te iskreni prijatelj.
