Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je da vlasti Republike Srpske još nisu potpuno stale u kraj sivoj zoni po pitanju poslodavaca koji izbjegavaju da plaćaju svoje obaveze prema državi, ali da će pronaći način da i to uskoro bude riješeno.
Višković je za “EuroBlic” rekao da dio poslodavaca i dalje prijavljuje svoje radnike na najnižu platu /520 KM/, a ostatak novca isplaćuje u kovertama, te da je primijećeno da se minimalac u Republici Srpskoj zloupotrebljava jer se isplaćuje i NK radnicima, ali i ljudima sa visokom stručnom spremom.
On je istakao da su mnogi prijavljeni na pomenuti iznos kako bi poslodavac izbjegao da plaća obaveze prema državi, tačnije, plaća obaveze samo za taj iznos od 520 KM.
“Moram poručiti tim poslodavcima – nemojte misliti kako ste vi pametni, pa ste prevarili vlast”, naglasio je Višković i dodao da se dio poslodavaca služi i time da prijavi radnika na četiri časa, pa ne plaća obaveze ni na 520 KM, već na pola od tog iznosa.
Zaduženje predviđeno budžetom
On je ponovio da je zaduženje Republike Srpske na Londonskoj berzi za 300 miliona eura po kamati od 4,75 posto bilo predviđeno budžetom Republike Srpske za 2021. godinu, usvojenim u Narodnoj skupštini polovinom decembra prošle godine.
“Priče da je zaobiđena Skupština nisu tačne. Budžetom je predviđeno kreditno zaduženje od 850 miliona KM, ali ono o čemu niko ne želi da piše jeste da 2021. godine Republika Srpska vraća i obaveza iz prethodnog perioda od 780 miliona KM. I prošle godine smo imali zaduženje od 750 miliona KM. Nismo išli na Londonsku berzu jer smo imali kredit MMF-a, a ostalo smo obezbijedili od domaćih banaka. Morali smo da se zadužimo da bismo obezbijedili sredstva za budžet”, ukazao je Višković.
Višković je naveo da je novac sa Londonske berze, kada stigne, planiran za budžet za 2021, te da će biti servisirane obaveze navedene u ovom budžetu.
“Naš ukupni javni dug nije povećan zbog zaduženja na Londonskoj berzi zato što su ta sredstva ukalkulisana u naše ukupno zaduženje zaključno sa 31. decembrom 2020. Naš javni dug je 42,3 posto, a maksimalno je 55 posto. Naš ukupni dug je 53 posto, a maksimalno je 60 posto. Očito je da Republika Srpska još ima prostora da se zaduži do zakonskog limita. Primjera radi, ukupno zaduženje Crne Gore je 120 posto. Ne možemo se porediti sa Njemačkom, Francuskom ili nekim velikim ekonomijama. Napadaju nas oni koji žele da Vlada dođe u poziciju da ne može da isplati penzije, plate, podsticaje, doprinose i sve ono što se isplaćuje iz budžeta”, pojasnio je Višković.
On je ponovio da banke na prostoru BiH nisu imale kapacitet da obezbijede toliko sredstava za emisiju obveznica na domaćem tržištu po manjim kamatnim stopama.
“Mi smo sada prvi put izašli na Londonsku berzu kao Republika Srpska. Dakle, entitet u sastavu BiH. Nikad i niko, a pitanje je hoće li ikada iko na Londonsku berzu izaći, a da nije država. Zar to nije veliki uspjeh? Treba reći da su mnogo jače ekonomije imale daleko veću kamatnu stopu kada su prvi put izlazile na Londonsku berzu. Republika Srpska je izlaskom na Londonsku berzu pokazala da ima institucije, ljude i kapacitet da obezbijedi dodatna finansijska sredstva za svoj budžet i građane, bez ucjena”, rekao je Višković.
Višković je naveo da je za Kompenzacioni fond u ovoj godini planirano da iz budžeta bude izdvojeno 90 miliona KM.
“Iz kojih sredstava bismo izdvojili taj novac? Nisam ja kriv što se pojavila pandemija virusa korona, niti je iko to mogao planirati. Oni koji kritikuju – njih to ne zanima. Njih ne zanima da li imamo dovoljno ležajeva u našim zdravstvenim ustanovama, da li imamo obezbijeđeno dovoljno zaštitne opreme za zdravstvene radnike, da li imamo obezbijeđeno sve što je potrebno za liječenje pacijenata”, rekao je Višković i dodao da je lani izdvojeno 218 miliona KM pomoći realnom i zdravstvenom sektoru.
On je podsjetio da je, zahvaljujući naporima vlasti, u periodu pandemije zabilježen veći broj zaposlenih nego godinu prije toga, kao i da postoji rast plata i penzija, te najmanji pad bruto domaćeg proizvoda /BDP/.
“Pad ekonomije u Republici Srpskoj bio je blaži nego u okruženju. Jedino je Srbija imala manji pad BDP od nas. Srbija je u prošloj godini imala pad BDP od 1,9 posto dok je Republika Srpska imala pad BDP od 2,8 posto. Pokrivenost uvoza izvozom za prva četiri mjeseca ove godine u Republici Srpskoj je 86 posto. Prihodi koje ubire naša Poreska uprava su znatno veći za prva četiri mjeseca ove godine nego prošle godine ili 2019. godine”, naglasio je Višković.
Kada je riječ o najavljenom povećanju plata prosvjeti, kulturi, policiji, zdravstvu i pravosuđu, Višković je rekao da je planirano povećanje od pet procenata i da su u toku razgovori resornih ministarstava sa nadležnim sindikalnim organizacijama o tome.
Premijer Republike Srpske je, govoreći o povećanju najniže plate u Republici Srpskoj, naveo da su u toku pregovori na Ekonomsko-socijalnom savjetu, ali da ne očekuje da će se sindikat i poslodavci dogovoriti.
“Tako da ćemo, vjerovatno, mi kao Vlada, poslije završenih pregovora, sjesti i razgovarati o toj temi. Ne želim danas da spekulišem hoće li doći do povećanja ili ne. Moram podsjetiti da je najniža plata u Republici Srpskoj trenutno među najvišim u okruženju, osim Hrvatske koja je članica EU. Najniža plata u Republici Srpskoj je 266 eura, a u FBiH 208 eura, Crnoj Gori 222 eura, a u Sjevernoj Makedoniji 247 eura. Srbija jedino ima nešto veću najnižu platu, koja iznosi 272 eura”, rekao je Višković.
Srna
