Kompanija Igman iz Konjica, koja je donedavno bila lider domaće namjenske industrije, prolazi kroz veliku krizu koja se vješto skrivala od javnosti.
No, sada se to jasno vidi iz podatka da je kompanija u prvoj polovini 2025. godine ostvarila gubitak od čak 19,8 miliona KM.
Ovaj podatak zvuči gotovo nevjerovatno ako znamo da je namjenska industrija u velikom usponu i da su njihovi proizvodi veoma traženi zbog sukoba širom svijeta, naročito onog u Ukrajini.
No, Igman je ipak uspio ostvariti ovako katastrofalan rezultat zbog čega je sada započeo “sveobuhvatan proces strukturnih reformi s ciljem stabilizacije poslovanja i osiguranja dugoročne održivosti”.
S druge strane, ostale vojne kompanije u FBiH ostvaruju dobre rezultate i u 2025. što pokazuje da je problem u Igmanu, a ne u sektoru. Primjera radi, Unis Ginex iz Goražda u prvoj polovini ove godine je imao dobit od 16,6 miliona maraka, Binas iz Bugojna 5,8 miliona maraka itd.
Da kriza nije od jučer govori činjenica da Igman već niz godina ima problem niske profitabilnost o čemu je BiznisInfo.ba više puta pisao, ali je iz kompanije to ignorirano.
Iako je dugo bio lider po prihodima i izvozu, Igman posljednjih nekoliko godina ostvaruje veoma nisku stopu dobiti, ubjedljivo najnižu od svih značajnijih domaćih kompanija namjenske industrije. I u proizvodnji je izgubio lidersku poziciju gdje ga je pretekao Pretis Vogošća koji sada ima veće prihode i izvoz od Igmana.
Igman je također postao tek treća firma po tržišnoj vijednosti, odnosno kapitalizaciji, iz Pretisa i Unis Ginexa.
Vlasnici Igmana su Federacija BiH sa 51 posto dionica i porodica Ahmetlić iz Tešnja, koja stoji iza firme Hifa Petrol, a koja drži oko 33,3 posto dionica. Ostalo su manji dioničari.
Kako objašnjavaju gubitak u 2025.
Najveći dio gubitka, kako tvrde iz Igmana, rezultat je ugovora dogovorenog 2022. godine, čija je realizacija počela tek 2024. u bitno izmijenjenim tržišnim uslovima.
Inflacija i rast ulaznih troškova doveli su do direktnog gubitka od najmanje 12,5 miliona KM. Dodatni finansijski pritisak stvorile su i negativne kursne razlike zbog pada vrijednosti američkog dolara, koje su Igman koštale dodatnih 5,5 miliona KM samo u prvih šest mjeseci ove godine.
Zabrana izvoza baruta iz Srbije, odakle jedini dobavljač – Barutana Lučani – snabdijeva kompaniju, izazvala je višemjesečne zastoje u proizvodnji. Zalihe baruta su ograničene, što direktno utiče na kapacitete i dinamiku isporuka. Povremeni kvarovi na tehnički zastarjeloj opremi dodatno usporavaju procese.
Šta će poduzeti
Kompanija je sada pokrenula nezavisnu dubinsku analizu poslovanja za prethodne četiri godine čiji je cilj identifikacija dodatnih mjera za stabilizaciju i unapređenje poslovanja u narednim fazama razvoja.
– Neophodan je potpuni reset načina upravljanja, proizvodnje i planiranja troškova, uključujući redefinisanje poslovnih prioriteta u skladu s tržišnim zahtjevima – naglašavaju iz Igmana.
Kompanija se odlučila na “odlučne rezove” u načinu poslovanja. U fokusu je nova sistematizacija radnih mjesta, unapređenje kontrole proizvodnje i efikasnije korištenje postojećih kapaciteta. Da li će biti otkaza, nije pojašnjeno.
Paralelno s internim promjenama, Igman radi na širenju prisustva na azijskim i afričkim tržištima kako bi diversificirao prodajnekanale i ublažio uticaj američkih carina. Također, ulažu se dodatni napori u jačanje pozicije na postojećim izvoznim tržištima, prije svega u Sjedinjenim Američkim Državama, Evropskoj uniji, Saudijskoj Arabiji i Iraku.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
