Na mnogim finansijskim tržištima Centralne i Istočne Evrope, banke su najzastupljenije finansijske institucije. No, mnoge od njih su svojom veličinom relativno male, te često zauzimaju vrlo sitne tržišne udjele.
Prema najnovijim ispitivanjima regionalnog bankarskog tržišta koje je sproveo Deloitte, očekivano usporavanje ekonomije vjerovatno će kreirati dodatni pritisak na finansijske institucije, posebno težak na manje banke koje vrlo često nisu dio većih grupacija.
Osim toga, zbog sve većeg broja transakcija trend konsolidacije se ubrzava, a očekuje se i dalje povećanje transakcijske aktivnosti na bankarskom tržištu Centralne i Istočne Evrope.
Tržišta spajanja i preuzimanja u Centralnoj i Istočnoj Evropi sa najvećim brojem transakcija, u periodu od 2015. do 2019. bila su Ukrajina (14 transakcija), Srbija (11), Poljska (10), Rumunija (10) i Mađarska (8).
Najaktivniji investitor bila je mađarska banka OTP Bank (8 transakcija), dok je drugi najaktivniji kupac bila Poljska, sa 4 transakcije preuzimanja u posmatranom razdoblju kroz PZU i Alior Bank.
Pad udjela loših kredita
Najaktivniji prodavci bili su Societe Generale (6 transakcija), Raiffeisen (5) i grčke banke, od kojih su Pireus banka, National Bank of Greece, Alpha Bank i Eurobank zajedno prodale 12 banaka u posmatranom razdoblju.
Uspješnost bankarske industrije u Centralnoj i Istočnoj Evropi, te na Baltiku i dalje uliva poverenje investitorima. Stope adekvatnosti kapitala ostale su visoke u 2018. i u prosjeku su iznosile više od 20 posto u svih 15 država.
Udjeli i nivoi “loših” kredita i dalje su u padu, dok je u nekoliko država profitabilnost banaka dostigla istorijski najviše nivoe uz prosječni povrat na kapital od oko 11 posto i bez zabilježenih gubitaka, pokazuje Deloittovo istraživanje.
Razlog tih pozitivnih kretanja je stabilna ekspanzija ekonomije sa prosječnim realnim rastom BDP-a od 3,9 posto u 2018. praćena poboljšanim uslovima na tržištu rada i intenzivnim kreditiranjem u većini zemalja Centralne i Istočne Evrope, prenosi Bankar.rs.
Osim digitalne transformacije koja je u toku, drugi prevladavajući trend u bankarskom sektoru Centralne i Istočne Evrope jeste konsolidacija bankarskog tržišta, koju podstiče rast vodećih regionalnih igrača kroz akvizicije s ciljem postizanja ekonomije razmjera i povećanja efikasnosti.
Veći pritisak na manje banke
Više bankarskih sektora u državama Centralne i Istočne Evrope karakteriše prekomjeran broj banaka i raspršena tržišna struktura, te niz banaka sa niskim tržišnim udjelima, koje nemaju mogućnost postizanja ekonomije razmjera u svom poslovanju.
Postoji mogućnost da će očekivano usporavanje ekonomskih aktivnosti, posebno u zemljama Zapadne Evrope, dovesti do većeg pritiska na manje banke.
– Vidljivo je da su investitori motivisani da kroz akvizicije dodatno unaprijede svoje poslovanje, potpomognuti solidnom finansijskom snagom i pristupom kapitalu. Takođe, većina prodavaca prepoznala je priliku za prodaju, pri čemu je jedan dio svjestan svojih mogućih budućih ograničenja u daljem razvoju banaka. Iz navedenih kretanja možemo zaključiti kako su izgledne dalje transakcije na tržištu spajanja i preuzimanja u Centralnoj i Istočnoj Evropi i u nadolazećem razdoblju – komentarisala je za portal Privredni.hr, Vedrana Jelušić Kašić, partner u Deloittovom sektoru finansijskog savjetovanja.