Većina proizvoda od drveta u BiH je poskupjela i nije riječ o malim postocima, a zabilježena je i velika potražnja za drvenim kućama koje se uglavnom prave od jelove građe.
Nedavno je preduzetnik u drvnoj industriji i predsjednik Udruženja drvoprerađivača RS Darko Partalo otkrio šta se dogodilo na tržištu da proizvodi od drveta postanu višestruko skuplji.
Ono što je zanimljivo je što, uz stalne probleme kada neko od velikih kupi sve što se može kupiti, problem predstavlja i činjenica da je potražnja za drvenim kućama među najvećima do sada.
– Najviše su skočile cijene jelove rezane građe, između 50 i 70 posto, ovisno o sortimentu. Hrast je poskupio oko 30 posto. Poskupljenje na svjetskom tržištu prelilo se i kod nas, a s druge strane spekuliše se kako su Amerikanci pokupovali građu u Evropi i na taj način poremetili tokove na evropskom tržištu. Osim toga, zabilježena je velika potražnja za drvenim kućama koje se uglavnom prave od jelove građe, tako da je i u tom segmentu povećana potražnja – rekao je Partalo.
A da se takve kuće prodaju masovno, potvrđuje jedan od proizvođača u BiH i kaže kako ni rast cijena do 30 posto nije omeo prodaju.
– Od prošle jeseni ogroman je rast cijena, a možda je najmanji problem u svemu tome drvo jer ga mi u BiH imamo dovoljno, ali naša montažna kuća ima aluminijske prozore, vrata, opremljenu kuhinju, sobe, toalet, a sve je poskupljivalo i mi smo morali podići cijene. Ali opet, sve ide na dogovor, tražimo neke alternative kako čovjek ne bi bio zakinut. Doslovno, prilagođavamo se i mi i kupac. I potražnja je ogromna. Ljudi su osobito u lockdownu željeli iskoristiti svoja zemljišta na selima, u planinama, blizu rijeka… i onda su otkrili drvene kuće. I ne samo da proizvodimo za bh. tržište nego i šire – priča za Večernji list jedan od proizvođača govoreći kako se kompletna takva kuća može pronaći za 20 do 30 hiljada KM.
I upravo je ova priča na tragu onih izjava kako BiH više ne smije izvoziti sirovinu jer tako šteti sebi, nego gotov proizvod.
Kada se pogledaju podaci iz 2019., upravo su među prvima po izvozu bili neki finalni proizvodi, a čiji je ukupni izvoz premašio milijardu maraka. Izvoz namještaja tada je dosego vrtoglavih 338 miliona KM i tu granu drvne industrije željelo se nametnuti kao svojevrsni brend ove zemlje. A onda je stigla pandemija koja i sad traje.
Neke kompanije su je prepoznale kao priliku, proizvođač s kojim smo razgovarali našao je način da i u ovoj krizi postiže uspjehe, a to treba biti cilj svih uključenih u ovu industriju, kao i onih koji vode ovu zemlju.
