Deficit Bosne i Hercegovine u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa svijetom u prvih devet mjeseci 2017. godine iznosi 5,2 milijardi konvertibilnih marka (KM). Zabilježen je porast izvoza u odnosu na isti period prethode godine za 16,79 posto i iznosi 8,334 milijardi KM, dok je uvoz također porastao za 13,96 posto i iznosi 13,535 milijardi KM, saopštili su iz Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK), prenosi Anadolu Agency (AA).
Momir Tošić, direktor sektora za makroekonomski sistem VTK BiH, naglasio je da država mora stati iza privrednika i realnog sektora, te im omogućiti uslove poslovanja koje imaju druge zemlje, posebno zemlje u okruženju.
“Ponovo smo u zastoju kada je riječ o našem napretku. Svjetska banka nas je na biznis listi pomjerila sa 79. na 86. mjesto što je znak investitorima, koje stalno prizivamo, da poslovni ambijent u BiH nije ono što se očekivalo i da se vraćamo stepenicu nazad. Posebno kada je riječ o brzom uvođenju u biznis nalazimo se na 175. mjestu na toj listi, posljednji kada je riječ o evropskim zemljama. To nam ne daje za pravo da možemo očekivati i u narednom periodu neka poboljšanja. Ako ima neka svijetla tačka u svemu ovome, to je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa koje skupa sa nama osjeća puls i pokušava da bar kada je riječ o našim izvoznicima omogućava da neka tehnička pitanja koja su pred njima rješavamo, ali i tu dolazi do velikih problema“, kazao je Tošić i nastavio:
“Bio sam na međunarodnoj konferenciji i svi govornici su upozoravali da ne možemo na veliko svjetsko tržište izaći sami. Moramo da skupa sa zemljama regiona, i to bi nam omogućilo da kroz velika infrastrukturna ulaganja omogućimo brži transfer roba i usluga. To su stvari iza kojih moramo stati. Naša politička usložnjenost i stalna komplikovanost procedura, nefunkcionalno tržište, neefikasan pravni i pravosudni sistem, sve su to ograničavajući faktori za brži napredak.“
Dodao je da od kada se rade analize ekonomskih pokazatelja u BiH, od 1996. godine, u posljednjih desetak godina oni idu uzlaznom putanjom.
“To nije onaj procenat, kada je riječ o bruto društvenom proizvodu i njegovom rastu. Svjetska banka je procijenila da nećemo ići na 3,2 sa stopom društvenog rasta, nego da će to biti 2,5. Sve to nas obeshrabruje, ali poređenje ovih devet mjeseci sa prošlom godinom daje nam za pravo da ne tapkamo u mjestu nego da se krećemo. Ali, vjetar u leđa koji smo očekivali od države nemamo kao što imaju zemlje okruženja. Bitno je napomenuti da realni ekonomski indikatori pokazuju zaostajanje u odnosu na zemlje u regionu. Visoka stopa nezaposlenosti i dalje je prisutna, visok deficit trgovinskog i platnog bilansa, održivost spoljnog duga uz međunarodnu pomoć i transfere iz inostranstva nekako održavamo. Stopa ekonomskog rasta je nedovoljna, ne samo za dogledno zatvaranje ekonomskog jaza prema Evropskoj uniji, nego i za dostizanje nivoa dohodaka zemalja iz posljednjeg ulaska u EU“, naglasio je Tošić.
Istakao je da se trebaju formirati klasteri, odnosno lanci koji će uvezati sve u proizvodnom sistemu. No, po njemu je bitno da se prave industrijski lanci, a ne trgovački. Također, Tošić je istakao da bi pokretanje infrastrukturalnih ulaganja, posebno u saobraćajnice, pokrenulo i prave investicije, ne samo u finansijski sektor i stanogradnju, nego i u proizvodna mjesta.
Belma Hasić iz sektora za makroekonomski sistem VTK predstavila je rezultate vanjskotrgovinske razmjene BiH za period od 1. januara do 30. septembra 2017. godine. Istakla je da je vanjskotrgovinski deficit BiH 5.200.971.000 KM.
“BiH je u trećem kvartalu 2017. godine ostvarila izvoz u vijednosti 8,33 milijarde KM, te je ostvareno povećanje od 16,9 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz u BiH u trećem kvartalu iznosi 13,53 milijarde KM što je više za 13,96 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovakve promjene rezultirale se pokrivenošću od 61,6 posto što je više u odnosu na treći kvartal prošle godine za 1,5 posto. Vanjskotrgovinski deficit iznosi 5,23 milijardi KM“, rekla je Hasić.
Kazala je i da je najveći procentualni porast izvoza u odnosu na prošlu godinu ostvaren u Crnu Goru, Srbiju i Hrvatsku. Kod uvoza najveći procenat porasta zabilježen je iz Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Hrvatske.
“Najveću pokrivenost uvoza izvozom ostvarujemo sa Austrijom i Njemačkom. Najmanju pokrivenost uvoza izvozom od samo 8,5 posto ostvarujemo sa Kinom. Preko 55 posto procenata u ukupnom izvozu i preko 57 posto procenata u ukupnom uvozu u BiH učestvuju Hrvatska, Srbija, Njemačka, Italija i Slovenija. Najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH je Evropska unija. Na tržište EU izvezeno je robe u vrijednosti od 5,92 milijardi KM, dok je uvezeno robe u vrijednosti od 9,17 milijardi KM“, navela je Hasić.
Prema njenim riječima, nakon EU zemlje CEFTA-e su najveći vanjskotrgovinski partner. Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH iz takozvanih “trećih zemalja“ su Turska i Rusija.
U devet mjeseci 2017. godine obim razmjene sa Turskom iznosio je 760 miliona KM. Izvoz je iznosio preko 292 miliona i veći je za 13,73 posto u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz iz Turske je povećan za 7,19 posto i iznosio je 467 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 62,6 posto. Na tursko tržište iz BiH se najviše izvozilo suncokretovo ulje vrijednosti 96,95 miliona KM, zatim slijede brašno od pšenice (39,4 miliona) i goveđe meso (22,91 milion KM). Najviše su se uvozili kostimi, kompleti, jakne, sakoi… (13,45 miliona KM) i majice (13,08 miliona).
Amila Šehić iz sektora za makroekonomski sistem VTK analizirala je rezultate vanjskotrgovinske razmjene u sektoru agroindustrije.
“Rusija je naše perspektivno tržište. Prema Rusiji je povećan izvoz voća i povrća. Do sada je izvezeno 58,6 miliona u 2017. godini i očekuje se rekordan izvoz koji će uskoro premašiti 60 miliona. Uskoro očekujemo izlazak na rusko tržište mesa i drugih proizvoda životinjskog porijekla. Turska je jako perspektivno tržište za agroindustriju. Vanjskotrgovinska razmjena agroindustrijskog sektora sa Turskom je rezultirala suficitom. U Tursku najviše izvozimo ulje od suncokreta i ostvaren je rekordan izvoz od 96 miliona KM, na drugom mjestu je brašno, a na trećem goveđe meso“, rekla je Šehić.
Naglasila je da se od izvoza goveđeg mesa ove godine više očekivalo. Iako je kvota iznosila 6.000 tona do sada je izvezeno 3.700 tona. No, bila je privremena zabrana izvoza u Tursku i to je razlog, ali se očekuje da će se do kraja godine izvoz goveđeg mesa približiti dozvoljenoj kvoti. (AA)
