Njemački Bundestag usvojio je paket migracijskih zakona kojima se pooštrava davanje azila, a olakšava useljavanje stručnjaka za potrebe tržišta rada.
Paket obuhvata sedam zakona koji obuhvataju ne samo takozvani “uređeni povratak” i olakšano protjerivanje onih koji nemaju pravo na azil, već i useljavanje stručne radne snage i integraciju.
Ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer ocijenio je da je bolji pristup strane stručne radne snage njemačkom tržištu rada “veoma važan dio” buduće migracione politike Njemačke.
Zakon o useljenju stručne radne snage omogućava svim kvalifikovanim stručnim radnicima iz zemalja koje nisu članice EU da dođu u Njemačku da rade – i to u svim oblastima, a ne samo kada je riječ o deficitarnim zanimanjima.
Tako se predviđa da kvalifikovani stručnjaci mogu da borave u Njemačkoj do šest mjeseci kako bi tražili posao, ako znaju dovoljno njemački, pri čemu nemaju pravo na socijalnu pomoć.
Nova pravila trebalo bi da smanje deficit stručne radne snage u Njemačkoj, pišu nemački mediji, prenio je Tanjug.
Mogu doći svi koji nađu posao
Novi zakon se ne odnosi samo na vrhunske stručnjake nego i za sve one koji pronađu zaposlenje „koje odgovara njihovoj kvalifikaciji”. I to za sva zanimanja a ne samo za ona koje njemačka Agencija za zapošljavanje proglasi deficitarnima kao što je to bio slučaj i dosad, prenosi Deutsche Welle.
Velika novost je i ta da će onima sa stručnom kvalifikacijom biti omogućeno i da prije samog zaposlenja dođu u Njemačku kako bi ovdje tražili posao. Taj boravak je ograničen na šest mjeseci a uvjet je da se tražitelj može sam uzdržavati.
No najveća novost je da njemački poslodavac koji želi zaposliti radnika koji ne dolazi iz neke od zemalja Evropske unije (ili Njemačke) više ne mora dokazivati da na EU tržištu nije uspio pronaći adekvatnu radnu snagu.
Zakon predviđa i „lakše i nebirokratskije” priznavanje stranih stručnih diploma i svjedodžbi. To bi se, između ostalog, postiglo tako da se spoje procesi izdavanja vize i priznavanja stručne diplome.
Posebna pravila će vrijediti za useljenike starije od 45 godina. Oni će dobiti dozvolu jedino u slučaju da im radni ugovor jamči zaradu od najmanje 3.700 eura bruto kako u starosti ne bi pali na teret države zbog premalih mirovina.
Lakše do viza
No tu se dolazi do neuralgične točke koja je i dosad, što je posebice bilo vidljivo u zemljama zapadnog Balkana, kočila brži pritok stručnjaka na njemačko tržište rada. Usko grlo procesa su dosada bila njemačka konzularna predstavništva u kojima su kandidati za iseljavanje mjesecima a nerijetko i godinama čekali na termin za izdavanje vize za Njemačku. I to usprkos svim potrebnim dokumentima.
„Od svih zakona iz migracijskog paketa Zakon o useljavanju stručne radne snage je za mene najvažniji i najnužniji. No da bi on pokazao svoj učinak, duga čekanja za vizu moraju biti skraćena”, rekao je njemački ministar unutarnjih poslova i jadan od idejnih tvoraca novog migrantskog paketa Horst Seehofer tijekom rasprave u Bundestagu.
Novi zakon o useljavanju bi po svoj prilici, trebao stupiti na snagu početkom 2020.
