Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, na današnjoj sjednici u Sarajevu usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike Federacije BiH za period od 2023. do 2025. godine.
Ovim dokumentom definiraju se ciljevi ekonomske i fiskalne politike, kretanje ekonomskog rasta FBiH i njenih glavnih makroekonomskih pokazatelja, kao i planovi prihoda proračuna i zaduženja FBiH za tekuću i sljedeće tri godine.
Smjernice trebaju poslužiti kao plan djelovanja koji će federalna i kantonalna ministarstava i institucije, te jedinice lokalne samouprave, uputiti na politike i aktivnosti koje će najviše doprinijeti ostvarenju definiranih strateğkih ciljeva.
Prema zvaničnim podacima, realan rast BDP-a od 7,9 posto zabilježen je u prošloj godini. Prema procjena za 2022. godinu ras će iznositi 2,5 posto, dok su projekcije za naredne tri godine 3,2 posto, potom 3,1 posto i 3,6 posto u 2025. godini.
Za 2022. godinu se u FBiH predviđa rast naplate prihoda od 7,4 posto u odnosu na prošlu. Uzimajući u obzir nepredvidivost događanja u budućnosti, kako na nivou globalne, tako i domaće ekonomije, srednjoročne projekcije prihoda za period 2023-2025. su prilično oprezne i konzervativne i predviđaju prosječni godišnji rast od 3,6 posto.
Jačanje upravljanja dugom je jedna od ključnih reformskih mjera Vlade Federacije BiH, koja obuhvata mjere unaprjeđenja upravljanja, povećanja transparentnosti, fiskalne odgovornosti i predvidivosti zaduživanja, a sve s ciljem smanjenja javnog duga u odnosu na bruto društveni proizvod.
S ciljem zaštite postojećih ulaganja i privrednih aktivnosti, te ublažavanja i smanjenja uticaj inflacije u narednom srednjoročnom periodu, mjere fiskalne politike će biti usmjerene na zaštitu radnih mjesta, povećanje produktivnosti poslovnih subjekata, smanjenje ili ukidanje naknada i taksi koje opterećavaju privredu, poticanje istraživanja i razvoja i podršku prihodima domaćinstava.
Politika rashoda i u narednom razdoblju će biti usmjerena na suzbijanje sive ekonomije, smanjenja troškova javne uprave, odnosno uštede javnih rashoda, čime će biti stvoren fiskalni prostor za rast ulaganja iz domaćih izvora. Posebnu pažnju treba posvetiti mjerama za zaustavljanje odliva mlade i obrazovane radne snage.
