Predstavljanjem prva dva istraživanja na prvom Ekonomskom forumu dugovječnosti, UniCredit je pružio uvide u ekonomske, društvene i kulturne uticaje na dugovječnost.
UniCredit je u Milanu, na prvom Ekonomskom forumu dugovječnosti 2025., predstavio seriju istraživanja razvijenih u saradnji sa britanskim Nacionalnim inovacionim centrom za starenje (NICA) i kompanijom Fidelity International. Izveštaji pružaju detaljnu analizu svih tržišta na kojima je prisutan UniCredit i imaju za cilj da podstaknu dijalog o dužem životnom vijeku.
Među ključnim uvidima predstavljeni su UniCredit indeks dugovječnosti, koji procenjuje koliko su države pozicionirane da podrže duži i zdraviji život kroz četiri ključne dimenzije: individualno ponašanje, zdravstveni sistem, fizičko okruženje i društveni uslovi. Također dat je uvid u trendove životnih stilova i slobodnog vremena, koji ispituje kako duži životni vijek oblikuje ponašanje, potrošnju, identitet i obrazovanje.
Predviđa se da će očekivani životni vijek u Evropi porasti za 4,5 godine do 2050., a očekivani životni vijek zdravog života povećava se za samo 2,6 godina, na 67,4 godine, što dodatno proširuje kritični jaz između životnog vijeka i zdravstvenog vijeka. Nadalje, očekivani životni vijek mogao bi da dostigne skoro 100 godina, dodajući još 27,4 godine života – ili oko 240.000 dodatnih sati. Ipak, živjeti duže ne znači nužno i živjeti bolje.
UniCredit je posvećen predviđanju budućih potreba, podržavajući klijente i doprinoseći sveouhvatnijem dijalogu o dugovječnosti koji stvara trajnu vrijednost. U tu svrhu, Banka je razvila kompleksnu istraživačku platformu koja uključuje indeks dugovječnosti, indikator osnaženog života i tematska istraživanja, a kako bi bolje razumjela i riješila društvene, ekonomske te promjene u ponašanju povezane sa dužim životom.
UniCredit indeks dugovječnosti (Longevity Index – LI) daje rezultate koji pomažu u poređenju učinka države u podršci zdravoj dugovječnosti. Na tržištima na kojima je UniCredit prisutan, Njemačka, Austrija i Slovenija postižu najviši rezultat, a slijedi ih Italija. Ove rang liste odražavaju njihovo ulaganje u inkluzivnu zdravstvenu zaštitu, robusne socijalne politike i starosnu infrastrukturu.
Pored indeksa dugovječnosti, UniCredit je uveo i Empowered Living Indicator (ELI), indikator osnaženog života, koji pruža ličnu perspektivu blagostanja. On procjenjuje emocionalno ispunjenje, individualnu slobodu i kvalitet društvenih odnosa, naglašavajući kako se osnaženi građani osjećaju u ostvarivanju smislenih života, ispunjenih zadovoljstvom. U nekim zemljama, razlike između rezultata LI i ELI su posebno upečatljive, pokazujući da se efikasne strategije dugovječnosti moraju baviti i makroekonomskim okvirima i individualnim blagostanjem.
Zajedno, ovi alati imaju za cilj pomoći donosiocima odluka u rješavanju izazova starenja stanovništva i kreiranju sistema koji poboljšavaju blagostanje u životnim fazama. Za UniCredit alati su prilika, ali i odgovornost da smisleno doprinese ovoj tranziciji.
‘’Ova inicijativa je više od samog istraživanja – komentarisao je Richard Burton, Direktor rješenja za klijente u UniCreditu. Želimo promovisati saradnju između institucija, preduzeća i zajednica na ovu važnu temu i, kao banka i odgovorna evropska institucija, ponosni smo što igramo vodeću ulogu u razgovoru.’’
Ispitivanja trendova životnog stila i slobodnog vremena otkrivaju kulturni pomak u načinu na koji ljudi pristupaju vremenu, radu i identitetu:
- Sa populacijom preko 65 godina, za koju se očekuje da će se udvostručiti do 2050. godine, tradicionalni modeli rada i penzionisanja postaju zastarjeli
- Druga karijera, doživotno učenje i fleksibilni obrazovni putevi dobijaju na važnosti
- Ljudi sve više daju prioritet zdravlju, fleksibilnosti i svrsi, kao primarnim faktorima za njihovo zadovoljstvo
Ovi trendovi ukazuju na rastuću “ekonomiju dugovječnosti”, prostor neiskorištenog potencijala u kojem nova ponašanja pokreću potražnju za zdravlju pogodnom potrošnjom, nelinearnim planiranjem života i uslugama vođenim blagostanjem.
Nic Palmarini, direktor NICA-e, prokomentarisao je: “Ne radi se samo o godinama, već o ambiciji. Ljudi žele da žive duže sa svrhom, dobrog zdravlja i mogućnošću izbora. To zahtijeva preispitivanje sistema dizajniranih za kraće živote.”
Keith Metters, predsjednik Fidelity International-a, dodao je: “Dugovječnost je jedan od najvećih problema koje društvo može imati. I kao industrija, imamo ključnu ulogu pomoći ulagačima da postignu najbolje rezultate podržavajući duži životni vijek.”
Nobelovac i počasni predsjednik I.S.E.O. instituta, Micheal Spence je naglasio: “Ekonomija dugovečnosti nije samo o tome da živimo duže. Radi se o preoblikovanju industrije, investicionih strategija i samog društva. “
Nobelovac Robert C. Merton je dodao: “Investicija u dugovječnost treba da obuhvati šire ekonomske i socijalne sisteme koji osnažuju pojedince da imaju produktivan i ispunjen produženi životni vijek.”
Annie Coleman, ambasador Stanford Centra za dugovječnost, dodatno je istakla poziv za sistemske promjene, rekavši: “Potrebni su nam dinamični sistemi koji podržavaju transformaciju kroz više životnih faza. Penzionisanje nije kraj, to je tranzicija.”
Kroz Longevity forum, UniCredit potvrđuje svoju posvećenost razvoju finansijskih rešenja koja odgovaraju na prilike i izazove dužeg života – od investicija do zaštite – sa osiguranjem koje igra sve veću ulogu. Cilj je da se demografske promjene pretvore u pokretač održivog rasta, otpornosti i prosperiteta.
Kao panevropska komercijalna banka, UniCredit podržava i individualne klijente i preduzeća u prilagođavanju eri dugovječnosti, otključavanju dugoročne vrijednosti i omogućavanju inkluzivnog napretka.
Za više informacija i pristup kompletnim izveštajima, posjetite UniCredit Longevity Knowledge Hub
