Usvajanje novih zakona o bankama u Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ negativno će se odraziti na privredu i građane BiH, odnosno na njihovo kreditiranje, smatraju u Udruženju banaka BiH.
U Udruženju banaka ističu da eksperti komercijalnih banaka u BiH nisu dovoljno učestvovali u izradi ovih zakona, odnosno da nisu dovoljno konsultovani, te navode da je trebalo uvažiti određene primjedbe i sugestije koje Udruženje, u skladu sa zaključcima svoje skupštine, ima na ove entitetske zakone.
Na konferenciji za novinare u Sarajevu rečeno je da je Skupština Udruženja donijela određene zaključke i primjedbe u vezi sa procedurom usvajanja novih zakona o bankama, u kojima je sugerisano da neki članovi i prijedlozi zakona nisu u skladu sa onim što je moguće brzo implementirati, a i u sukobu su sa nekim drugim zakonskim rješenjima.
Izvršni sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić kaže da bankama, prema tim novim zakonima, ne odgovaraju značajno povećani zahtjevi za kapitalom, uz veoma kratke rokove prilagođavanja, jer oni predstavljaju problem naročito “malim” bankama koje su, uglavnom, domaće.
“Značajno povećanje nadležnosti skupština i nadzornih odbora, a umanjenje nadležnosti Uprava banaka takođe se nalazi u novim zakonima o bankama, kao i znatno povećanje ovlaštenja Agencije za bankarstvo FBiH koje obuhvata i proširenje razloga za oduzimanje licenci za rad, bez ikakvog pravila ili metodologije po kojem bi se ista, veoma značajna ovlaštenja koristila”, naveo je Mišić.
Prema njegovim riječima, ovim zakonima uvedene su previsoke kazne za banke, koje iznose i do 200.000 KM po prekršaju, a tu je i niz članova i odredaba zakona koji direktno utiču na povećanje troškova poslovanja banaka.
Mišić je rekao da su u izradi ovog zakona u Republici Srpskoj učestvovali, odnosno davali sugestije i primjedbe eksperti iz Udruženja, ali da nemaju povratnu informaciju šta je od toga uzeto u obzir, odnosno da je malo toga implementirano, dok u FBiH apsolutno nisu učestvovali u izradi zakona, a u dokumentima tijela federalne Vlade navedeno je da jesu.
On je naglasio da su Vladi FBiH u više navrata dostavljali primjedbe, sugestije, razne dopise, ali da nikada nisu dobili odgovor.
Predsjednik Udruženja banaka BiH Milan Radović pojasnio je da će rast kapitalnih zahtjeva, prema novom zakonu, dovesti do toga da banke neće moći u tolikom obimu, a ni kavalitetno da kreditiraju privredu, odnosno, doći će do smanjenja kreditne aktivnosti, a sve to će uticati i na kreditni rejting BiH.
“Mi smo za jačanje bankarskog sektora, ali da se ne primijenjuju pojedine zakonske odredbe koje su mnogo oštrije nego u EU”, istakao je Radović, pojašnjavajući da će banka za kredit privrednom preduzeću od 10 miliona KM morati izdvojiti 1,2 miliona KM kapitala, što je 50 odsto manje po Bazelskim principima.
Prema njegovim riječima, bankarski sektor kao nosilac razvoja BiH treba da ukaže na ono što je zajednički interes svih – banka da prikuplja depozite i plasira kredite, a interes BiH je da raste kreditna aktivnost, da se otvaraju nova radna mjesta, zapošljavaju novi ljudi, a samim tim će rasti i BDP.
Radović je naveo da će banke, ako bude uveden rast kapitalnih zahtjeva, nastaviti da “kreditiraju državu”, jer mnogo manje kapitala treba za kupovinu hartija od vrijednosti, što ne pogoduje razvoju ekonomije.
“Banke i Udruženje podržavaju inicijativu iz Pisma namjere i Reformske agende u vezi sa poboljšanjem situaciju u bankarskom sektoru BiH, jer je bilo problema u prethodnom periodu i mi dajemo podršku entitetskim vladama, te Savjetu ministara BiH”, rekao je Radović.
On smatra da primjenom novog zakona u narednoj godini neće doći do rasta kamatnih stopa, ali da će doći do smanjenja obima kreditiranja, kako privrede, tako i građana, čiji se životni standard održava kreditima.
Koliki je značaj bankarskog sektora za ekonomiju BiH, prema njegovim riječima, govore podaci da aktiva bankarskog sektora u BiH iznosi 24,2 milijarde KM, od čega je angažovano 3,5 milijardi KM kapitala, krediti iznose 16,5 milijardi KM, ukupni depoziti su 18 milijardi KM, od čega depoziti građana 10,2 milijarde KM i on zapošljava 9.669 radnika i značajan je poreski obveznik u BiH.