U Sarajevu je proteklog vikenda održan šesti Međunarodni Kongres o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima. Zbog aktuelnih COVID-ograničenja broj učesnika na skupu održanom na Ilidži je bio limitiran na 150, pa je dio radova prezentiran u poster-prezentacijama i online izlaganjima.
Rezolucija sa petnaest zaključaka i preporuka
– Kongres je i ove godine, kao i do sada, pokazao svoju interdisciplinarnost, okupljajući sve zainteresirane strane iz područja pčelarstva i pčelinjih proizvoda. Na Kongresu su predstavljeni rezultati istraživanja, kao i rezultati iz struke i prakse. Tako su u radu i ovogodišnjeg skupa sudjelovali veterinari, prehrambeni tehnolozi, nutricionisti, liječnici, agronomi, ljekari, farmaceuti i veliki broj iskusnih pčelara kao i drugih srodnih zanimanja. Organizacijski odbor je odlučio da ce Skup i u buduće njegovati ovakav pristup – ističe Sanel Hodžić, predsjednik organizacionog odbora.
Učesnici Kongresa su, na kraju dvodnevnog rada, usvojili rezoluciju, koja podrazumijeva petnaest zaključaka i preporuka.
– Pčelarstvo je važna privredna djelatnost koja u znatnoj mjeri može utjecati na materijalni status poljoprivrednih proizvođača u ruralnim područjima, a predstavlja potencijal u smanjenju siromaštva i migracija stanovništva posebno mlađe populacije. Svi akteri u lancu, pčelari, akademska zajednica, industrija i državne institucije svjesni trebaju biti svjesni da proizvodnja kvalitetnog meda i drugih pčelinjih proizvoda predstavlja veliku šansu za razvoj pčelarstva i poljoprivrede u cjelini, pa je potrebno povećati produktivnost po košnici tako što će se više primjenjivati moderne tehnologije i povećavati broj profesionalnih pčelara kao i pčelara hobista. Naročito je značajna primjena mobilnog pčelarenja i tehnologija poput SMS vaga i drugih informacionih tehnologija, upotreba podataka meteoroloških službi, registra i katastra pčelinje ispaše – rekao je Hodžić.
Pčelari su sa skupa u Sarajevu pozvani da rade na predlaganju, osiguravanju i usmjeravanju potpora državnih i međunarodnih institucija, te intenzivnije koriste postojeće mogućnosti potpora iz fondova države i EU. Posebna pažnja treba biti posvećena najvećim “neprijateljima” istinskih proizvođača – patvorenje meda i uvoz pčelinjih proizvoda slabije kvalitete po niskim cijenama.
Također, ocijenjeno je da je neophodno raditi na edukaciji pčelara, zbog nedovoljnog poznavanje proizvodnje matične mliječi kao i kvalitetnih postupaka prikupljanja i dorade ostalih pčelinjih proizvoda poput polena, propolisa, perge, voska i pčelinjeg otrova, ali i proizvoda u čiji sastav se oni ugrađuju. To je preduvjet za poboljšanja položaja pčelarstva, ali i poboljšanje tržišne ponude i konkurentnosti tih proizvoda.
Organsko pčelarstvo i saradnja sa akademskom zajednicom
– Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti i promoviranju pčelinjih proizvoda s geografskim porijeklom, ali i nastaviti raditi na usklađivanju zakonske regulative iz područja pčelarstva s legislativom EU. Neophodno je ubrzati i pojednostaviti proceduru za prelazak s konvencionalnog na organsko pčelarstvo, a u području apiterapije i apiturizma potrebno je neprekidno poticati suradnju s akademskom zajednicom u cilju intenziviranja naučnih istraživanja – ističe prof. Midhat Jašić, idejni tvorac i organizator Kongresa.
Učesnici skupa iz nekoliko država Evrope i SAD zaključili su da “postoji velika potreba stalnog obrazovanja pčelara kako bi povećali nivo njihovog znanja, vještine i način primjene tog znanja kao odgovor novim izazovima, a sve u pravcu poboljšanja konkurentnosti pčelarske proizvodnje i održivosti poljoprivrednih gazdinstva. Cijeli pčelarski lanac i krajnji pčelinji proizvodi mogli bi se poboljšati ako se posebna pažnja posveti edukaciji svih sudionika duž lanca vrijednosti proizvodnje, prerade, pakovanja i distribucije pčelinjih proizvoda (tehnolozi, agronomi, farmaceuti, agro-ekonomisti, veterinari, ljekari).
