Industrijska proizvodnja u eurozoni i Evropskoj uniji primjetno je smanjena u julu, a Hrvatska je grupi zemalja s izrazitijim padom, najvećim od početka pandemije, pokazao je izvještaj Eurostata.
Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU smanjena je u julu, prema sezonski prilagođenim podacima, za 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je porasla za 0,4 posto, objavio je evropski statistički ured.
Najviše je pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,7 posto u eurozoni i za 2,4 posto u EU, znatno snažnije nego u junu.
Izrazitiji pad zabilježen je u sektoru trajnih potrošačkih dobara, za 2,2 posto u eurozoni i za 1,9 posto u EU.
Snažno je porasla proizvodnja energije, za 1,6 posto u eurozoni te za 1,5 posto u EU, nakon gotovo stagnacije u prethodnom mjesecu.
U Hrvatskoj 1,61 milion zaposlenih, nezaposlenost 5,7 posto.
Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše se u julu na mjesečnom nivou smanjila industrijska proizvodnja u Danskoj, za 9,1 posto.
Slijede Irska i Litvanija s padom proizvodnje za 6,6 odnosno 4,4 posto.
Blizu je i Hrvatska s padom industrijske proizvodnje u julu, prema sezonski prilagođenim podacima, za 3,9 posto u odnosu na juni, kada je uvećana za dva odsto, pokazuje tabela Eurostata. Julski pad najveći je od aprila 2020. i početka pandemije, pokazuju ovi podaci.
Gotovo isti postotni pad zabilježila je u julu i Estonija, za 3,8 posto, prenosi BHRT.
