Turska je u aprilu ove godine ostvarila historijski izvoz. Njegova vrijednost je prema posljednjim statističkim podacima 18,8 milijardi dolara. Postignut je rast od vrtoglavih 109 procenata i kako u turskom nadležnom ministarstvu trgovine kažu – najveći aprilski ikada!
Ovaj rezultat premašio je i najveće skorove do korona virusa.
Stručnjaci kažu da turska trgovina i industrija bilježe svoje vrhunce uporedo sa višestrukim skokom cijene transporta robe iz Kine, nestašicom brodskih kontejnera, blokadom Sueckog kanala i pojačanim kontrolama i zastojem zbog globalne epidemije virusa korona.
Upravo je pandemija, smatraju, i napravila tektonske promjene na ekonomskoj globalnoj sceni, promijenila pozicije ključnih igrača i otvorila nove opcije uvoza i transporta za određene vrste robe. Brže, jednostavnije, bliže i jeftinije, piše InStore.rs.
Cijena i brzina, i ovde kao i u svakoj drugoj grani, igraju važnu ulogu. Prije samo nekoliko mjeseci, nedostatak kontejnera za robu, drastično je poskupio troškove prevoza iz Kine.
Kontejnerski transport je poskupio 7 do 8 puta u odnosu na februar protekle godine, a cijene su i dalje vrlo nestabilne i rastu. Iako je prije svega nekoliko mjeseci prognozirano da bi se mogle vratiti na period prije početka pandemije, prevoznici ih i dalje drže na istorijskom maksimumu.
Teret, na kraju lanca, naravno, snose – potrošači. Trgovci su raspoloženi da to izbjegnu alternativnim načinima nabavke robe.
Novo tržište
U Bosne i Hercegovine tvrde da je poskupljenje robe na tržištu oko 25 posto. Sličan porast se desio i u Srbiji.
Kako prenose svjetski mediji, na više od 80 posto sve robe koja se prevozi morem, skokovi troškova prevoza uticat će na porast cijena proizvoda u prodavnicama – od igračaka, garderobe, namještaja, pa do auto-dijelova, ribe i mnogobrojne robe široke potrošnje.
Trgovci uveliko odustaju od brojnih proizvoda čiji bi ih transport natjerao da cijene višestruko podignu, pa se okreću drugim pravcima. Turska je, smatraju, novo tržište za raznovrsnu robu.
Benefiti uvoza robe iz Turske
Prema riječima Dragoljuba Rajića, iz Mreže za poslovnu podršku, nesumnjivo je da će kompanije tražiti alternative kao i da će uzimati sve komparativne prednosti, kada je uvoz robe u pitanju. Turska nudi kraće tranzitno vrijeme i konkurentne cijene. Najveća komparativna prednost su zapravo tranzitna vremena.
Turska je definitivno pouzdana i ekonomična opcija. U jeku pandemije, kada su mnogi industrijski giganti širom svijeta i Evrope bili zatvoreni, svedočili smo potpuno suprotnom scenariju u Turskoj. Industrija se razvijala i širila, pa sad imamo situaciju za određene segmente robe, da je Turska postala jedan od lidera u izvozu.
Kina i dalje veliki igrač
Prema Turskom statističkom institutu, njihova industrijska proizvodnja povećala se jedanaesti mjesec zaredom u martu, što je najduži period ekspanzije u posljednjoj deceniji. U poređenju sa 2019. godinom, Turska je u aprilu ostvarila rast izvoza za 22,3 posto.
Ne treba izgubiti iz vida da je vrijednost ukupnog izvoza iz Kine u 2020. godini bila 2.590 milijardi dolara, a da je u istom periodu iz Turske izvezeno 169 milijardi dolara, što čini samo 6 posto obima izvoza iz Kine. Ova trgovinska velesila i dalje drži neprikosnovenu poziciju u izvozu sirovina, a vrijednost sirovina koje Turska uveze iz Kine na godišnjem nivou premašuje ukupan izvoz koji ostvari prema drugim zemljama.
Ono što je sigurno, industrijski rast, razvoj infrastrukture i pogodnosti koje ima zbog položaja i cijena transporta u godinama koje dolaze uticat će na to da bude prvi izbor za izvoz robe koju proizvode, a koju smo do sada praktikovali da uvozimo iz Kine.
