Doktor Aleksandar Semjonov, zamjenik direktora Instituta za epidemiologiju i mikrobiologiju u Sankt Peterburgu, vjeruje da će virus korona potpuno oslabiti dolaskom boljeg vremena, kao i gripa, i ističe da je kineski karantin protiv zaraze do sada neviđen u historiji.
Logika govori da je najvjerovatnije da će se epidemija polako stišati i prestati, navodi Semjonov.
On napominje da je sasvim moguće da se epidemija završi kao u slučaju SARS-a, koji se pojavio, uplašio svijet, a sada ga nema već 17 godina, prenosi Srna.
“Da krenem od najgoreg scenarija – epidemija postaje ogromna i preplavljuje svijet. Meni je teško da povjerujem u to, jer virus korona nije zarazan kao naprimjer virus gripa”, ističe on.
Drugi scenario, prema njegovim riječima, jeste da se epidemija svijetom širi u talasima – da ne obolijeva veliki broj ljudi, ali da stalno ima oboljelih.
“To je takođe malo vjerovatno, jer se sezona respiratornih infekcija bliži kraju na sjevernoj hemisferi, a na južnoj živi mnogo manje ljudi i tamo se teško može održati takva masovnost epidemije”, navodi Semjonov, a prenosi “Sputnjik”.
Treći scenario je da će epidemija proći i ponovo se vratiti.
“Trebalo bi naći prelaznog `domaćina` virusa. Naučnici se bave tim pitanjem i uskoro ćemo dobiti odgovor”, navodi ruski doktor.
Semjonov je u dva navrata bio u Kini tokom zaraze.
“Kinezi su u suzbijanju virusa preduzeli mjere bez presedana i organizovali karantin kakav do sada nije viđen u istoriji čovječanstva”, navodi Semjonov.
On napominje da je u Kini šezdeset miliona ljudi bilo smješteno u uslove oštrog karantina i da je cijela zemlja poštovala mjere samoizolacije i samokontrole.
“Tako nešto još niko nije uradio. Kinesko iskustvo, potpuno ograničavanje kontakata, mnogo je pomoglo cijelom svijetu. Pokazalo je kako se epidemija može efikasno zaustaviti”, ističe on.
Semjonov ukazuje na činjenicu da su se vlasti u Italiji i Španiji dugo kolebale između komfora stanovništva i potrebe za zatvaranjem svih granica.
Ta neodlučnost i dugo gomilanje pojedinačnih slučajeva dovelo je do toga da se zaraza kod njih širila polako, ali je postojala, i zato su kasno počeli da reaguju, zaključuje Semjonov.