Cijene nafte su danas porasle usljed tenzija između Sjedinjenih Država i Irana, ali je zabrinutost zbog mogućeg slabljenja potražnje ipak ograničila veći skok “crnog zlata”.
Cijena sjevernomorske nafte “brent” porasla je za 13 centi ili 0,2 odsto na 65,33 dolara za barel, dok je američka “laka” nafta WTI poskupila za 51 cent ili 0,89 odsto na 57,94 dolara za barel, prenosi njujorška agencija “Blumberg”.
“Brent” je prošle nedjelje poskupio za pet procenata, a američka nafta za deset odsto, nakon što je Iran u četvrtak oborio američki dron u Persijskom zalivu, što je dodatno povećalo tenzije između dvije zemlje poslije napada na naftne tankere u tom području u maju i junu, za šta je Vašington okrivio Teheran.
Iran, međutim, demantuje bilo kakvu umiješanost u te napade.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je u posljednjem trenutku odustao od kontranapada na Iran, ali je poručio da će nastaviti da pojačava svoje sankcije protiv Teherana.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) saopštila je ovog mjeseca da je revidirala naniže svoju procjenu rasta potražnje sirove nafte u 2019. godini, navodeći kao razlog trgovinski rat između SAD i Kine.
Međutim, zalihe bi mogle da ostanu relativno niske, jer se čini da će Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) i njeni saveznici, uključujući Rusiju, produžiti sporazum o ograničavanju proizvodnje kada se sastanu 1. i 2. jula u Beču, smatraju analitičari.
Ruski ministar energetike Alekandar Novak izjavio je danas da je međunarodna saradnja u oblasti proizvodnje nafte pomogla stabilizaciji tržišta nafte, ali je izrazio zabrinutost zbog tražnje, navodeći da će produženje sporazuma OPEK-a djelimično zavisiti od “potrošnje nafte u trećem i četvrtom kvartalu i tempa rasta svjetske ekonomije”. (Tanjug)
