Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija ocijenio je da se BiH u ovoj godini neće oporaviti od posljedica epidemije virusa korona i da će biti potrebno nekoliko godina da bi se vratila na visinu bruto domaćeg proizvoda /BDP/ iz 2019. godine.
Zoran Tegeltija
“Ukoliko BDP na kraju 2020. godine bude jednak onom na kraju 2019. godine lično ću to smatrati uspjehom. Za nas u BiH i svim zemljama zapadnog Balkana je veoma važno koliko će pandemija trajati u zemljama EU jer su EU i zemlje zapadne Evrope naše najvažnije tržište, a sa tih tržišta dolazi i mnogo repromaterijala, opreme, pa i gotovih proizvoda. To su faktori na koje mi teško možemo da utičemo. Ekonomske posljedice će trajati nekoliko godina”, istakao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, postoje i faktori na koje je moguće uticati.
“To će zavisiti od toga kako mi budemo radili, a pod tim, prije svega, mislim na našu sposobnost da zajednički definišemo politike oporavka. To podrazumijeva da imamo punu koordinaciju i saradnju s najvažnijim međunarodnim institucijama i sa svim nivoima unutar BiH. Ukoliko uđemo u separatne akcije i dogovore s međunarodnim finansijskim institucijama i počnemo da razmišljamo da je oporavak kao neka međusobna konkurencija, mi ćemo mnogo sporije i mnogo teže da se izborimo s ovom situacijom”, rekao je Tegeltija.
On je za današnje “Nezisne novine” istakao da je za oporavak najvažnije da bude završena pandemija, te da je važna zajednička borba.
“Ovo nije trka na 100 metara, već maraton i ovo su situacije u kojima ne pobjeđuju oni koji su najbrži, već oni koji su najuporniji i najsnažniji da istraju u naporima da pobijede posljedice virusa”, rekao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, niko u ovom trenutku ne može da zna kolika je šteta u ekonomiji.
“Procjene se kreću od najoptimističnije da će pad BDP-a u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu iznositi 3,2 odsto do pesimističnijih koje govore da će to biti oko pet odsto, a koje su realnije od najpesimističnijih koje kažu da će se pad kretati i do 10 odsto”, naveo je Tegeltija.
On je podsjetio da Savjet ministara u svojim rukama ima veoma mali broj instrumenata ekonomske politike, izuzev onih koji se tiču indirektnih poreza i zaštite domaće privrede koji mogu značajno pomoći privredi.
“Najvažnije je da se u ovom trenutku pomogne onima koji su prestali da rade zbog odluka vlasti i onima koji su pretrpjeli šok i da im se omogući da pokrenu svoju privrednu aktivnost. Za pokretanje njihove privredne aktivnosti biće potrebna i grant sredstva, a vrlo važno će biti obezbijediti likvidna sredstva za početak rada privrednih subjekata. Banke vrlo oprezno djeluju u takvim situacijama i ukoliko ne bude podrške države naši privredni subjekti će se susresti s velikim problemom”, upozorio je Tegeltija.
Govoreći o aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom /MMF/, Tegeltija je istakao da je Savjet ministara uradio sve što je bilo do njega.
“Sredstva su na računima Centralne banke BiH, donijeli smo kriterijume o raspodjeli i stvoreni su svi uslovi za raspodjelu. Žao mi je što se odnosi u Federaciji BiH prelamaju preko aranžmana sa MMF-om. Nadam se da će u narednih dan-dva ova sredstva biti doznačena entitetima i Brčkom i da će ih oni upotrijebiti za ono što je njima najneophodnije”, kaže Tegeltija.
Kada je riječ o kreiranju budžeta zajedničkih institucija za 2020. godinu, Tegeltija je podsjetio da je Predsjedništvo BiH donijelo zaključak da Savjet ministara do kraja maja uradi novi prijedlog budžeta i sugerisalo da ima u vidu situaciju u kojoj se nalazimo i da su sasvim druge okolnosti.
On je izrazio nadu da će biti ispoštovane preporuke u cijelosti ili u najvećoj mjeri, navodeći da će se one kretati u pravcu da se u budžetu troši samo ono što je neophodno za nesmetano funkcionisanje institucija, jer se ne smije dogoditi da postoji bilo kakvo pitanje funkcionisanja institucija.
“Sve ono što predstavlja dugoročno ulaganje ostavićemo za neko drugo vrijeme. Nabavka automobila, namještaja i slično, što se tiče Savjeta ministara, neće biti u budžetu. Vozim se automobilom koji već 10 godina vozi predsjedavajućeg Savjeta ministara i nemam namjeru da kupujem novi u ovom trenutku. Tom logikom bi trebalo da se vode i drugi u zajedničkim institucijama”, poručio je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, višak sredstava koji je moguće obezbijediti, pokušaće da usmjere u podršku privredi, pa možda i neke socijalne programe, koji će sigurno morati biti uspostavljeni kako bi posljedice epidemije što lakše bile savladane.
“Povećanja plata u institucijama BiH sasvim sigurno neće biti. Moje stanovište je da plate zaposlenima u zajedničkim institucijama ne treba umanjivati, jer su značajno niže nego u Srpskoj i FBiH. Takođe, treba sve uraditi da svim radnicima u BiH budu zadržane plate koje su imali prije izbijanja epidemije, jer to bi zadržalo potrošnju koja je bila do tada”, rekao je Tegeltija.
On je istakao da u Predsjedništvu BiH nije bilo spremnosti ili saglasnosti da bude ponovo usvojen i potvrđen zaključak, te da od Savjeta ministara bude zatraženo zatvaranje graničnih prelaza ukoliko ponovo ne budu uspostavljeni karantini u FBiH.
“Obavio sam razgovore sa predstavnicima entiteta i Brčko distrikta i nismo uspjeli postići jedinstven stav. Vlada Srpske i Brčko distrikt insistiraju da karantini u lokalnim zajednicama ostanu najkraće do polovine maja, a stav Vlade FBiH je da karantin ne može ponovo da uspostavi. Opravdanja su vrlo različita, od toga da postoji nezadovoljstvo građana do toga da smatraju da je to skupo, te se opredjeljuju da građane upućuju u kućnu izolaciju. To je vrlo loša odluka, protiv koje su bili i zdravstveni radnici u FBiH”, naglasio je Tegeltija.
On je ocijenio da se još ne može znati koliko je bila uspješna borba protiv virusa korona jer ona nije završena.
“Ocjene svih relevantnih i zdravstvenih i drugih međunarodnih institucija su da je BiH na početku borbe protiv virusa korona djelovala dobro, da smo na vrijeme preduzeli odgovarajuće mjere. U prvom poluvremenu smo dobro radili, ali za ljude sa ovih prostora je karakteristična situacija da u samom finišu utakmice popusti koncentracija i da se desi da napravimo sebi problem koji nije smio da se desi. Nadam se da mjere koje u posljednje vrijeme donose i koje su različite u dva entiteta neće uticati na to da na samom kraju borbe protiv virusa imamo loše rezultate”, istakao je Tegeltija.
On je zaključio da je ubijeđen da će na kraju, kada budu podvlačili crtu, konstatovati da su bili uspješni u ovoj godini.
Srna
