Time je ASML nadmašio dosadašnje rekordere među evropskim kompanijama i potvrdio status jednog od najvećih dobitnika globalnog procvata umjetne inteligencije, piše BiznisInfo.ba.

Iako njeno ime široj javnosti nije poznato poput Applea, Microsofta ili Nvidije, ASML igra ključnu ulogu u modernoj tehnološkoj industriji.

Kompanija bez koje nema najnaprednijih čipova

ASML ne proizvodi pametne telefone, računare niti čipove. Umjesto toga, proizvodi izuzetno složene mašine koje se koriste za izradu najsavremenijih poluprovodnika.

Riječ je o litografskim sistemima koji omogućavaju proizvođačima čipova da na silicijske pločice ucrtavaju milijarde tranzistora. Bez te tehnologije ne bi bilo moguće proizvoditi najnaprednije procesore koji pokreću umjetnu inteligenciju, data centre, pametne telefone, električne automobile i brojne druge moderne uređaje.

Posebno su značajne ASML-ove EUV (Extreme Ultraviolet) mašine, koje predstavljaju jednu od najsloženijih tehnologija ikada razvijenih u industriji.

Gotovo monopolistička pozicija

ASML je jedina kompanija na svijetu koja komercijalno proizvodi najnaprednije EUV litografske sisteme. Zbog toga njeni kupci uključuju najveće proizvođače čipova poput TSMC, Samsung Electronics i Intel.

Upravo na čipovima proizvedenim uz pomoć ASML-ove opreme zasniva se rad mnogih proizvoda kompanija poput Nvidia, Apple i drugih tehnoloških giganata.

Zbog toga se ASML često opisuje kao jedna od najvažnijih kompanija na svijetu, iako većina krajnjih korisnika nikada nije čula za nju.

Mašine koje koštaju stotine miliona dolara

Najnaprednije ASML-ove mašine spadaju među najskuplje industrijske uređaje na svijetu. Njihova cijena mjeri se stotinama miliona dolara, a za proizvodnju jedne mašine potrebno je uključiti hiljade dobavljača iz različitih zemalja.

Pojedini sistemi sastoje se od više od 100.000 dijelova i predstavljaju vrhunac savremene precizne mehanike, optike i softverskog inženjeringa.

AI revolucija povećala vrijednost kompanije

Eksplozivan razvoj umjetne inteligencije posljednjih godina doveo je do ogromne potražnje za naprednim čipovima. Kako se povećava potreba za procesorima koji pokreću AI modele i data centre, raste i potražnja za ASML-ovom opremom.

Investitori vjeruju da će kompanija i u narednim godinama imati ključnu ulogu u globalnoj tehnološkoj utrci, što je jedan od glavnih razloga zbog kojih je njena tržišna vrijednost dostigla rekordne nivoe.

ASML je tako postao simbol činjenice da se najveća vrijednost u modernoj ekonomiji često krije iza tehnologija koje prosječni korisnici nikada ne vide, ali bez kojih savremeni digitalni svijet ne bi mogao funkcionisati.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post ASML postao najvrednija kompanija u historiji Evrope: Vrijedi 674 milijarde dolara, evo čime se bavi appeared first on Biznis Info.

Ironija cijele priče je u tome što tehnologija nije kineski izum. Razvijena je u Njemačkoj.

Njemački “voz budućnosti”

Njemački Transrapid bio je jedan od najambicioznijih tehnoloških projekata Evrope, piše BiznisInfo.ba. Riječ je o maglev sistemu – vozu koji koristi magnetnu levitaciju, odnosno lebdi iznad pruge bez klasičnih točkova i trenja.

Za razliku od standardnih brzih vozova, maglev praktično “pluta” pomoću elektromagneta, što omogućava mnogo veće brzine i tiši rad.

Njemačka je ovu tehnologiju razvijala decenijama, a Transrapid je već osamdesetih i devedesetih godina važio za simbol transporta budućnosti. Testni vozovi dostizali su brzine veće od 450 kilometara na sat. U to vrijeme izgledalo je da će upravo Njemačka postati globalni lider nove ere željezničkog saobraćaja.

Zašto su Nijemci odustali

Ipak, tehnologija nikada nije ozbiljno zaživjela u Njemačkoj. Razloga je bilo više. Prvi i najvažniji bili su ogromni troškovi.

Maglev nije mogao koristiti postojeću željezničku infrastrukturu, već je zahtijevao potpuno nove trase, posebne betonske koridore i zaseban sistem. To je projekat činilo mnogo skupljim od razvoja klasičnih brzih vozova.

U isto vrijeme Njemačka je snažno razvijala ICE mrežu – klasične brze vozove koji koriste standardne šine i mogu voziti brzinama do 300 kilometara na sat. Političari su na kraju zaključili da je mnogo racionalnije modernizovati postojeću željezničku mrežu nego graditi potpuno novi sistem.

Dodatni udarac projektu

Dodatni udarac stigao je 2006. godine kada se na testnoj pruzi u Lathenu dogodila teška nesreća u kojoj su poginule 23 osobe. Iako je uzrok bila ljudska greška, nesreća je ozbiljno narušila političku podršku projektu.

Posljednji veliki plan – maglev linija između centra Minhena i aerodroma – kasnije je otkazan zbog eksplozije troškova. Tako je Njemačka praktično odustala od vlastite futurističke tehnologije.

Kina preuzela njemačku ideju

Dok je Evropa odustajala, Kina je uradila potpuno suprotno. Kinezi su preuzeli njemačku Transrapid tehnologiju i pretvorili je u stvarni komercijalni projekat.

Još 2002. godine otvorena je čuvena maglev linija u Šangaju, koja povezuje grad sa aerodromom Pudong. To je i danas najpoznatiji komercijalni maglev sistem na svijetu.

Voz razvija brzinu veću od 430 kilometara na sat i putovanje traje svega nekoliko minuta. Ali Kina se nije zaustavila na tome.

Vozovi od 600 kilometara na sat

Posljednjih godina Kina ulaže milijarde dolara u razvoj nove generacije maglev vozova. Državna kompanija CRRC već je predstavila prototip voza koji može razviti brzinu od 600 kilometara na sat.

Cilj je da se maglev koristi za povezivanje kineskih megagradova i da postane alternativa avionskom saobraćaju na srednjim udaljenostima.

Kina paralelno razvija i eksperimentalne projekte vakuumskih tunela za ultra-brzi transport koji bi u budućnosti mogli dostići i brzine blizu 1.000 kilometara na sat.

Simbol nove industrijske moći

Iako Kina već ima najveću mrežu klasičnih brzih vozova na svijetu, maglev danas ima mnogo širi značaj od samog transporta. On je postao simbol tehnološke i industrijske moći države. Kina maglev vidi kao:

• tehnološki prestiž,
• demonstraciju industrijske dominacije,
• i dio dugoročne strategije globalnog liderstva.

Šira priča od samih vozova

Priča o Transrapidu danas se često koristi kao primjer razlike između evropskog i kineskog pristupa industrijskom razvoju. Evropa je razvila tehnologiju, ali je odustala zbog troškova, birokratije, političkih sukoba i opreza.

Kina je istu ideju pretvorila u projekat budućnosti i nastavila agresivno ulagati u razvoj.

Zbog toga mnogi analitičari danas maglev ne posmatraju samo kao voz, nego kao simbol šire promjene globalne ekonomske moći – trenutka u kojem Azija sve češće preuzima tehnologije razvijene na Zapadu i pretvara ih u globalni biznis.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Kako je Njemačka odbacila voz budućnosti kojim Kina sada osvaja svijet appeared first on Biznis Info.

Riječ je o najvećoj investiciji u historiji Hrvatske. Projekt finansiraju hrvatski poduzetnik Jako Andabak, rođen u Bosni i Hercegovini, te američki investitori koje predstavlja Ryan Rich.

Posebno je zanimljivo da će ovo postrojenje biti smješteno svega nekoliko kilometara od granice sa Bosnom i Hercegovinom, u neposrednoj blizini Velike Kladuše, što ga čini najbližim velikim tehnološkim projekatom BiH.

Lokacija i razmjere projekta

Prema dostupnim informacijama, kompleks će se nalaziti u trokutu između sela Pecka, Katinovac i Crni Potok, gdje je već otkupljeno oko 1.500 hektara zemljišta. Analiza ove lokacije pokazuje koliko je zapravo projekt blizu BiH, piše BiznisInfo.ba.

Sam podatkovni kampus nove generacije, snage jednog gigavata, prostirat će se na oko 310 hektara.

Topusko, koje je do sada bilo poznato po lječilištu i termalnim izvorima, ovim projektom bi moglo postati jedno od najvažnijih tehnoloških središta u Evropi.

Ogromna potrošnja energije

Pantheon AI spada u projekte koji zahtijevaju ogromne količine energije. Procjene govore da bi mogao trošiti između 20 i 30 posto ukupne godišnje potrošnje električne energije Hrvatske.

Zbog toga je planirana izgradnja potpuno nove energetske infrastrukture, uključujući:

• novu trafostanicu
• oko 280 kilometara dalekovoda
• solarnu elektranu snage oko 500 megavata

Investitori navode da će se energija uglavnom nabavljati iz obnovljivih izvora, čime se pokušava ublažiti pritisak na postojeći elektroenergetski sistem.

Zašto baš ova lokacija

Lokacija nije izabrana slučajno. Ključni faktor bila je mogućnost povezivanja centra na čak četiri od šest najvećih transformatorskih čvorišta u Hrvatskoj.

To je presudno za funkcionisanje objekta ovakvih razmjera, koji se često opisuje kao “informatička fabrika informacija”.

Slični kampusi već postoje u razvijenim zemljama poput Njemačke i Francuske, a riječ je o industriji koja globalno bilježi snažan rast.

Rokovi i procedura

Iako su pismo namjere i otkup zemljišta već realizovani, projekt se još nalazi u fazi pripreme dokumentacije.

Potrebno je:

• izraditi kompletnu projektnu dokumentaciju
• izmijeniti prostorne planove
• pribaviti sve potrebne dozvole

Prema najavama, izgradnja bi mogla početi naredne godine, dok se početak rada centra očekuje oko 2029. godine.

Uticaj na ekonomiju i tržište rada

Projekt bi mogao otvoriti oko 1.500 radnih mjesta u Topuskom i okolini, iako dio stručnjaka smatra da je taj broj optimističan za ovu vrstu industrije.

Osim direktnih radnih mjesta, očekuje se i širi uticaj na razvoj infrastrukture, energetike i lokalne ekonomije.

Čista industrija ili novi izazovi

Investitori ističu da data centri spadaju među “čistije” industrije u poređenju s tradicionalnim sektorima poput naftne ili teške industrije.

Ipak, projekat izaziva i određene polemike, prije svega zbog velike potrošnje energije i potrebe za dodatnom infrastrukturom.

Za sada ostaje otvoreno pitanje koliko brzo će projekt napredovati i kakav će dugoročni uticaj imati, ne samo na Hrvatsku, već i na širu regiju – uključujući i Bosnu i Hercegovinu, s obzirom na njegovu neposrednu blizinu granici.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Megaprojekt od 50 milijardi eura uz samu granicu BiH: Evo gdje će biti smješten Pantheon appeared first on Biznis Info.

Projekt je predstavljen na poslovnom forumu Inicijative triju mora u Dubrovniku, gdje je potpisano i pismo namjere između investitora i Končar Grupe. Razvija ga hrvatski poduzetnik Jako Andabak zajedno s američkim partnerima, a početak gradnje najavljen je za 2027. godinu. Prvi serveri trebali bi biti pušteni u rad 2029. godine.

• POVEZANI TEKST – Milijarder iz BiH u projektu od 50 milijardi eura: Najveća investicija u historiji Hrvatske

Jedan od vodećih ljudi projekta, Mislav Crnogorac, u razgovoru za RTL pojasnio je u jednoj rečenici o čemu se radi: “Ovaj projekt je projekt izgradnje kampusa na kojem će se nalaziti data centar, kojeg je najbolje zamisliti kao tvornicu u kojoj se obrađuju informacije – informatička tvornica informacija.”

Lokacija nije slučajna

Topusko je odabrano prvenstveno zbog svoje pozicije u elektroenergetskom sistemu Hrvatske. Prema njegovim riječima, ključni faktor bila je mogućnost povezivanja centra na čak četiri od ukupno šest najvećih transformatorskih čvorišta u zemlji, što je presudno za funkcionisanje ovako velikog energetskog potrošača.

Na pitanje zašto se ovakav projekt razvija upravo u Hrvatskoj, Crnogorac ističe da slični centri već postoje u državama poput Njemačke i Francuske, te da je riječ o industriji koja se ubrzano širi širom svijeta.

Projekt finansiraju hrvatski poduzetnik Jako Andabak i američki investitori koje predstavlja Ryan Rich.

Govoreći o skepticizmu dijela javnosti, Crnogorac priznaje da ovako veliki projekti nose određene rizike, uključujući dozvole, prostorne planove i tehničku izvedbu, ali navodi da su slični kampusi već realizovani u inostranstvu i da ne vidi razlog zašto nešto slično ne bi bilo moguće i u Hrvatskoj.

Kako će nabavljati struju

Jedno od glavnih pitanja odnosi se na ogromnu potrošnju električne energije. Crnogorac kaže da će centar trošiti velike količine struje, ali smatra da je važnije pitanje kako će biti integrisan u elektroenergetsku mrežu. U okviru projekta planirana su značajna ulaganja u infrastrukturu, uključujući izgradnju četiri dalekovoda ukupne dužine oko 280 kilometara, kao i nove velike transformatorske stanice.

Tvrdi da projekt neće uticati na cijene električne energije za građane, jer će se struja za centar nabavljati uglavnom od privatnih proizvođača obnovljive energije. Već je najavljen sporazum sa kompanijom Greenvolt, a u sklopu projekta planirana je i solarna elektrana snage 500 megavata.

Crnogorac odbacuje i tvrdnje da bi građani mogli ostati bez električne energije zbog rada centra, navodeći da će projekt dodatno ojačati elektroeneretski sistem Hrvatske.

Čista industrija

Kada je riječ o okolišu, trenutno se izrađuje studija uticaja na okoliš. Prema njegovim riječima, data centri spadaju među “čistije” industrije u poređenju sa sektorima poput naftne ili prerađivačke industrije.

Posebna pažnja posvećena je i pitanju potrošnje vode za hlađenje sistema. Crnogorac tvrdi da će se voda koristiti samo tokom vršnih opterećenja i u relativno ograničenim količinama. Dodaje da se nakon korištenja voda ne vraća direktno u prirodu, već isparava tokom procesa hlađenja.

Otvorit će 1.500 radnih mjesta

Projekt bi, prema sadašnjim procjenama, mogao otvoriti oko 1.500 radnih mjesta u Topuskom i okolini. Iako dio stručnjaka smatra da je taj broj previsok za jednu ovakvu vrstu postrojenja, Crnogorac tvrdi da su procjene zasnovane na iskustvima sa sličnih velikih kampusa u inostranstvu.

The post Najveći projekt u historiji Hrvatske – objašnjen u jednoj rečenici appeared first on Biznis Info.

Tokom posljednjih mjeseci hiljade radnika u tehnološkim kompanijama širom svijeta ostale su bez posla. Analize pokazuju da je samo od početka godine više desetina hiljada zaposlenih u tech industriji pogođeno otkazima, dok su u 2025. godini globalni otkazi u ovom sektoru premašili 240.000 radnih mjesta.

Stručnjaci ističu da se industrija nalazi u periodu duboke transformacije u kojoj kompanije prelaze na leaner poslovne modele i automatizaciju, uz sve veću integraciju umjetne inteligencije u svakodnevne procese.

AI mijenja strukturu radnih mjesta

Velike tehnološke kompanije sve više ulažu u AI infrastrukturu, razvoj novih modela i data centre. Da bi finansirale ove projekte, mnoge firme smanjuju troškove i broj zaposlenih.

Prema medijskim izvještajima, kompanija Meta razmatra mogućnost otpuštanja više od 20 posto zaposlenih, što bi moglo značiti i više od 15.000 radnih mjesta. Cilj je smanjenje troškova i fokus na razvoj novih AI tehnologija.

Slične poteze povlače i druge tehnološke firme. Softverska kompanija Atlassian nedavno je objavila da će otpustiti oko 1.600 radnika, odnosno približno deset posto svoje radne snage, u sklopu prelaska na strategiju usmjerenu prema umjetnoj inteligenciji.

Više razloga za otkaze

Iako se AI često navodi kao glavni razlog, analitičari naglašavaju da je riječ o kombinaciji više faktora. Među njima su usporavanje rasta tehnološkog sektora nakon pandemijskog buma, pritisak investitora na veću profitabilnost i potreba za efikasnijim poslovanjem.

Velike tehnološke kompanije tokom pandemije zapošljavale su rekordne brojeve radnika kako bi zadovoljile rastuću potražnju za digitalnim uslugama. Kako se tržište stabiliziralo, mnoge firme sada smanjuju timove i reorganizuju poslovanje.

Transformacija industrije

Iako masovni otkazi izazivaju zabrinutost među zaposlenima, dio analitičara smatra da tehnološka industrija ne ulazi u krizu, već u fazu transformacije.

Razvoj vještačke inteligencije i automatizacije mogao bi smanjiti potrebu za određenim poslovima, ali istovremeno stvara potražnju za novim profilima stručnjaka, posebno u oblastima poput data analitike, AI razvoja i cloud infrastrukture.

U tom smislu, tehnološki sektor prolazi kroz proces prilagođavanja novoj digitalnoj ekonomiji u kojoj će AI igrati ključnu ulogu u budućem razvoju kompanija.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Novi talas otkaza potresa tehnološki sektor appeared first on Biznis Info.

Prema dostupnim informacijama, Meta planira u narednim godinama kupiti AMD-ove napredne AI čipove u vrijednosti od oko 60 milijardi dolara, uz mogućnost da ukupna vrijednost saradnje premaši i 100 milijardi dolara. Ovi čipovi koristit će se za izgradnju i razvoj ogromnih data centara namijenjenih treniranju i pokretanju velikih AI modela.

Cilj kompanije je značajno proširiti vlastitu AI infrastrukturu, s planovima koji uključuju razvoj kapaciteta do čak šest gigavata računske snage – što je približno ekvivalentno proizvodnji jedne nuklearne elektrane.

Meta potencijalno postaje i suvlasnik AMD-a

Kao dio sporazuma, AMD je Meti dao pravo na kupovinu do 160 miliona dionica po simboličnoj cijeni, pod uslovom da se ispune određeni ciljevi vezani za implementaciju AI tehnologije. Ukoliko do toga dođe, Meta bi mogla steći udio od približno 10 posto u AMD-u.

Ovakav model saradnje, u kojem kupac postaje i investitor u kompaniju koja mu isporučuje ključnu tehnologiju, predstavlja presedan u industriji i signalizira koliko su tehnološki giganti spremni ići daleko kako bi osigurali pristup kritičnoj AI infrastrukturi.

Smanjenje ovisnosti o Nvidiji

Tržištem AI čipova do sada je dominantno upravljala Nvidia, ali sve veći broj tehnoloških kompanija sada nastoji diverzificirati dobavljače kako bi smanjili ovisnost o jednom proizvođaču.

Meta već sarađuje s više dobavljača i paralelno razvija vlastita rješenja, a partnerstvo s AMD-om dio je šire strategije izgradnje takozvane “multi-vendor” AI infrastrukture.

Investicioni boom – i mogući rizici

Meta planira samo tokom 2026. godine uložiti desetine milijardi dolara u razvoj AI infrastrukture, što je dio šireg globalnog trenda u kojem bi najveće tehnološke kompanije mogle zajedno potrošiti stotine milijardi dolara na izgradnju data centara za vještačku inteligenciju.

Ipak, analitičari upozoravaju da ovako masivna ulaganja, kao i novi modeli međusobnog investiranja između dobavljača i kupaca tehnologije, nose i određene rizike – uključujući mogućnost stvaranja investicionog balona u AI sektoru.

Bez obzira na to, jasno je da se globalna tehnološka industrija nalazi u svojevrsnoj “AI utrci u naoružanju”, u kojoj će dostupnost naprednih čipova i računske infrastrukture igrati ključnu ulogu u određivanju budućih lidera digitalne ekonomije.

The post Meta ulaže desetine milijardi dolara u AMD čipove appeared first on Biznis Info.

Dok su prethodni AI video modeli bili uglavnom eksperimentalnog karaktera, Seedance 2.0 se već smatra prvim alatom koji bi mogao imati stvarnu industrijsku primjenu, što je izazvalo zabrinutost među velikim filmskim studijima i kreativnom zajednicom.

Glavni okidač bio je viralni video u kojem se vide Tom Cruise i Brad Pitt u borbi, generisan pomoću samo dvije rečenice teksta. Kvalitet je bio toliko visok da je poznati scenarista Rhett Reese (Deadpool) na društvenim mrežama izjavio: “Mrzim što to moram reći, ali vjerovatno je gotovo s nama.”

Zašto je Seedance 2.0 drugačiji?

Ono što izdvaja ovaj model nije samo kvalitet generisanog videa, već mogućnost tzv. multimodalne kontrole.

Za razliku od dosadašnjih AI alata koji se oslanjaju isključivo na tekstualne komande, Seedance 2.0 omogućava korisnicima da učitaju više različitih materijala istovremeno – uključujući slike, video klipove i audio zapise.

Na taj način moguće je “zaključati” izgled likova, stil kamere i ambijent, što omogućava veću vizuelnu konzistentnost kroz cijeli video sadržaj.

Model također automatski generiše sinhronizovani zvuk koji prati radnju na ekranu, uključujući ambijentalne efekte i dijalog koji odgovara pokretima usana.

Uz to, generisanje video klipa traje između 30 i 90 sekundi, što značajno smanjuje troškove i vrijeme produkcije.

Šok u Hollywoodu

Pojava viralnog videa generisanog uz pomoć ovog alata, u kojem se pojavljuju digitalno kreirani likovi poznatih glumaca, dodatno je pojačala zabrinutost u filmskoj industriji.

Holivudski studiji i organizacije već su reagovali pravnim opomenama, optužujući razvojne kompanije za potencijalno kršenje autorskih prava i neovlašteno korištenje intelektualnog vlasništva.

Sindikat glumaca SAG-AFTRA također je upozorio na mogućnost masovne upotrebe glasova i likova bez pristanka umjetnika.

ByteDance obećava izmjene

Iz ByteDancea su saopćili da rade na unapređenju sigurnosnih mehanizama i filtera koji bi trebali spriječiti zloupotrebu sadržaja i zaštititi autorska prava, ali rasprava o regulaciji AI tehnologije već je otvorena u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi.

Analitičari upozoravaju da bi ovakvi alati mogli značajno smanjiti troškove video produkcije i ubrzati procese izrade reklamnih i promotivnih sadržaja.

Dok se veliki studiji pripremaju za pravne bitke, marketinške agencije i digitalni kreatori već istražuju potencijal ovakvih rješenja za komercijalnu upotrebu.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Upravo je lansiran program koji bi mogao označiti kraj Hollywooda appeared first on Biznis Info.

Misija, koja je lansirana u oktobru 2023. godine, ima za cilj detaljno istražiti ovaj asteroid, a dolazak letjelice u njegovu orbitu očekuje se 2029. godine.

Asteroid koji je pokrenuo biznis maštu

Asteroid 16 Psyche u posljednjim godinama privlači veliku pažnju ne samo naučnika već i investitora, jer pojedine procjene sugeriraju da bi mogao sadržavati ogromne količine vrijednih metala.

U medijima su se čak pojavile i spekulacije da bi njegova “vrijednost” mogla dostići nevjerovatnih 100.000 kvadriliona dolara, što je višestruko više od ukupne vrijednosti svjetske ekonomije.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da takve procjene nemaju realnu ekonomsku osnovu.

Vrijednost na papiru, ne na tržištu

Iako se pretpostavlja da asteroid sadrži ogromne količine metala, njegova potencijalna vrijednost ne može se jednostavno izračunati na osnovu trenutnih tržišnih cijena.

Razlog je jednostavan – čak i kada bi rudarenje u svemiru postalo tehnički izvodivo, ubacivanje velikih količina metala na globalno tržište moglo bi dovesti do drastičnog pada cijena sirovina poput zlata ili nikla.

Drugim riječima, masa metala ne znači automatski i ekonomsku vrijednost.

Misija nije rudarska

Važno je naglasiti da NASA-ina misija Psyche nema za cilj eksploataciju resursa, već isključivo naučno istraživanje.

Naučnici vjeruju da bi ovaj asteroid mogao predstavljati jezgro nekadašnje protoplanete, što bi moglo pomoći u razumijevanju formiranja stjenovitih planeta poput Zemlje.

Nova biznis granica?

Uprkos tome, misija je ponovo pokrenula rasprave o tzv. “kozmičkom kapitalizmu” i potencijalu svemirskog rudarenja kao nove industrijske granice u budućnosti.

Sve veći broj privatnih kompanija i investicionih fondova već istražuje mogućnosti eksploatacije resursa izvan Zemlje, što bi u narednim decenijama moglo otvoriti potpuno novo poglavlje u globalnoj ekonomiji.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post NASA na putu ka najskupljem asteroidu u Svemiru: Nova biznis era? appeared first on Biznis Info.

Riječ je o Schwarz IT, odnosno Schwarz Digits kampusu – projektu koji ima ključnu ulogu u tehnološkoj transformaciji jedne od najvećih trgovačkih grupacija u Evropi. Kampus će služiti kao razvojni centar za digitalne sisteme koji stoje iza poslovanja Lidla i Kauflanda širom svijeta, piše BiznisInfo.ba.

Grad unutar grada

Kampus nije samo uredski prostor, već potpuno opremljena zajednica za oko 3.500 do 5.000 IT stručnjaka (ovisno o fazi popunjavanja).

• Sadržaji: Uz moderne urede, tu su i restoran s 1.000 sjedećih mjesta, fitness centar, pa čak i vlastiti dječji vrtić kapaciteta za oko 280 djece.

• Zelena gradnja: Zgrade su dizajnirane u obliku “latica cvijeća” s puno staklenih površina i integriranim vrtovima, kako bi se što bolje uklopile u okoliš.

Spektakularna infrastruktura

Kampus će biti fokusiran na razvoj:

• cloud rješenja (STACKIT)

• umjetne inteligencije (AI)

• cyber-sigurnosnih sistema

• digitalnih logističkih platformi

Ovi sistemi omogućavaju optimizaciju globalnih lanaca snabdijevanja, upravljanje prodajnim mrežama i razvoj digitalnih servisa za Lidl i Kaufland.

Povezan s data centrom

Schwarz IT kampus u Bad Friedrichshallu usko je povezan s paralelnim projektom izgradnje data centra u Lübbenauu, koji će služiti kao infrastrukturna osnova za digitalne operacije kompanije.

Dok će kampus biti zadužen za razvoj softverskih rješenja, algoritama i digitalnih platformi, data centar će osiguravati procesorsku snagu i skladištenje podataka za cloud platformu STACKIT i druge digitalne servise.

Ovakav model omogućava Schwarz Groupi da razvija vlastitu digitalnu infrastrukturu unutar Evrope, što je posebno važno u kontekstu sve većeg naglaska na suverenitet podataka i smanjenje ovisnosti o američkim cloud provajderima poput Amazona ili Microsofta.

U naprednoj fazi razvoja

Izgradnja kampusa je pri kraju i prvi oglasi za posao su već raspisani početkom ove godine, pa se prvi uposlenici očekuju već u narednim mjesecima.

Uz IT kampus i data centar, Schwarz Group gradi temelje za dugoročnu digitalnu transformaciju poslovanja, s ciljem jačanja vlastitih tehnoloških kapaciteta i konkurentnosti na globalnom tržištu.

Čime će se baviti inžinjeri u kampusu

Inženjeri na novom kampusu u Bad Friedrichshallu ne rade samo na “održavanju sistema”, već na projektima koji bi kupovinu u Lidlu do 2030. mogli učiniti gotovo neprepoznatljivom.

Evo na čemu tačno će, prema izvještima, analizama i predviđanjima, raditi timovi u saradnji s hardverskom snagom novog data centra:

1. “Computer Vision” i pametne police

Ovo je jedan od najvažnijih projekata. Cilj je da kamere i senzori iznad polica u stvarnom vremenu prepoznaju:

• Istek zaliha: Sistem automatski javlja zaposleniku u skladištu da na policu treba iznijeti još mlijeka, prije nego što se ona isprazni.

• Svježinu voća i povrća: AI analizira boju i oblik proizvoda te upozorava ako je neka gajba banana počela prebrzo dozrijevati ili ako je kvaliteta pala ispod standarda.

2. Trgovine bez blagajni (Lidl Express / Shop-in-Shop)

Inspirirani konceptom Amazon Go, inženjeri razvijaju sisteme “Pick & Go”.

• Kupac ulazi u trgovinu, skenira Lidl Plus aplikaciju, uzima proizvode i jednostavno izlazi.

• Senzori težine na policama i AI kamere prate što ste uzeli, a račun vam stiže digitalno u aplikaciju čim prođete kroz izlazna vrata.

3. Hiper-personalizirane cijene i popusti

Zaboravite na generičke kataloge. Timovi na kampusu razvijat će algoritme koji analiziraju vašu historiju kupovine:

• Ako sistem primijeti da svaku subotu kupujete sastojke za lazanje, u petak popodne ćete na aplikaciji dobiti personalizirani kupon baš za mljeveno meso ili sir.

• Dinamičko određivanje cijena: Elektroničke etikete na policama mogu automatski sniziti cijenu proizvoda kojem istječe rok trajanja pred kraj radnog dana kako bi se smanjilo bacanje hrane.

4. Autonomna logistika i roboti

U pozadini (u skladištima koja su povezana s kampusom), inženjeri usavršavaju:

• AGV (Automated Guided Vehicles): Viljuškari bez vozača koji slažu palete koristeći podatke iz data centra kako bi optimizirali putanju i uštedjeli energiju.

• Prediktivna logistika: AI predviđa potražnju na temelju vremenske prognoze. Ako se najavi toplinski val, sistem samostalno naručuje 30% više sladoleda i pića za trgovine u toj regiji tri dana unaprijed.

5. Pametna kolica

Testiraju se kolica s ugrađenim tabletom i skenerom. Dok stavljate artikle u kolica, ona ih odmah skeniraju, pokazuju vam trenutni iznos računa i predlažu recepte na temelju onoga što ste već ubacili unutra.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Mega projekt: Lidlov “grad u gradu” počinje primati prve stanare appeared first on Biznis Info.

Riječ je o maglev vozu L0 Series, koji koristi tehnologiju magnetne levitacije i praktično lebdi iznad šina, što omogućava znatno veće brzine u odnosu na klasične vozove. Voz razvija japanska kompanija Central Japan Railway Company (JR Central).

Rekordna brzina u testovima

Maksimalna brzina od 603 km/h postignuta je na testnoj pruzi u prefekturi Yamanashi i i dalje predstavlja najveću brzinu ikada ostvarenu na željeznici. U komercijalnoj upotrebi očekuje se nešto niža, ali i dalje izuzetno visoka brzina, oko 500 km/h.

Za poređenje, trenutno najbrži voz u redovnom saobraćaju je kineski Shanghai Maglev, s maksimalnom brzinom od oko 431 km/h, dok većina brzih vozova u Evropi saobraća brzinama do 300–320 km/h.

Kada će voz biti u upotrebi?

L0 Series razvija se za novu liniju Chūō Shinkansen, koja će povezati Tokio i Nagoyu, a kasnije i Osaku. Prvobitni planovi predviđali su raniji početak rada, ali je zbog tehničkih i infrastrukturnih izazova projekat odgođen.

Prema trenutno dostupnim informacijama, komercijalni saobraćaj između Tokija i Nagoye mogao bi početi sredinom 2030-ih godina, dok bi produžetak linije do Osake uslijedio kasnije.

Putovanje između Tokija i Nagoye tada bi trajalo svega oko 40 minuta, što bi predstavljalo revoluciju u japanskom transportu.

Zašto ova tehnologija još nije globalna?

Iako brzine maglev vozova djeluju impresivno, njihova šira primjena je ograničena zbog ogromnih troškova izgradnje, jer zahtijevaju potpuno novu infrastrukturu. Zbog toga trenutno ne postoje konkretni planovi za uvođenje ovakvih vozova u Evropi.

Evropske zemlje se zasad fokusiraju na unapređenje postojećih brzih željezničkih mreža, dok Japan ostaje predvodnik u razvoju ekstremno brzog kopnenog transporta.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Najbrži voz razvija brzinu od 603 km/h, evo kada će biti u upotrebi appeared first on Biznis Info.