Riječ je o značajnom zaokretu američke energetske politike u trenutku kada su cijene nafte ponovo premašile 100 dolara po barelu, a poremećaji na Bliskom istoku ozbiljno ugrožavaju svjetsko snabdijevanje energentima.

Prema podacima Reutersa, cijena nafte Brent u ponedjeljak ujutro pala je za oko 1,8 posto, na približno 107,9 dolara po barelu, dok je američka nafta WTI pojeftinila na oko 100,3 dolara. Pad je uslijedio nakon što je Brent u petak nakratko dostigao 110 dolara po barelu, prvi put od maja ove godine.

Trump otvara vrata ruskom dizelu

Američki predsjednik potpisao je u petak izvršnu naredbu kojom se ublažavaju ključne sankcije i carine uvedene prema Rusiji u okviru zakona poznatog kao Graham Act. Ovaj potez uslijedio je nakon dogovora Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o povećanju isporuka ruskog dizela na svjetsko tržište.

Prema najavljenom planu, Rusija bi tokom oktobra trebala isporučiti oko 2,3 miliona barela dizela, dok bi u narednom periodu mjesečne isporuke mogle porasti na približno 7,6 miliona barela. Cilj američke administracije je povećati dostupnost goriva i smanjiti pritisak na cijene, posebno uoči izbora za američki Kongres početkom novembra.

Ipak, nije riječ o potpunom ukidanju američkih sankcija Rusiji. Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je da će administracija tokom perioda do 60 dana procjenjivati ekonomske posljedice sankcija i carina. Zbog toga na tržištu i dalje postoji neizvjesnost u pogledu obima i trajanja američkih olakšica.

Ruski dizel već se vraća na tržište

Zanimljivo je da su prve isporuke ruskog dizela već počele. Kremlj je 15. oktobra potvrdio da ruski dizel ponovo stiže na međunarodno tržište nakon dogovora s Washingtonom. Prema podacima kompanije LSEG, utovar dizela nastavljen je u ruskoj baltičkoj luci Primorsk. Jedan tanker s približno 40.000 tona dizela utovaren je 13. oktobra i krenuo prema Maroku.

Rusija je prethodno djelimično ublažila vlastitu zabranu izvoza dizela, što je omogućilo nastavak isporuka. Međutim, količine koje se zasad spominju relativno su male u odnosu na globalnu potrošnju. Početnih 2,3 miliona barela manje je od jednodnevne potrošnje dizela samo u američkom transportnom sektoru.

To pokazuje da američko-ruski dogovor može pomoći stabilizaciji tržišta, ali teško može samostalno riješiti globalni problem nedostatka goriva.

Hormuški moreuz ostaje najveći problem

Dok Washington pokušava povećati ponudu ruskog dizela, na Bliskom istoku nastavljaju se ozbiljni poremećaji u transportu nafte. Posebno je problematična situacija u Hormuškom moreuzu, jednom od najvažnijih pomorskih pravaca za svjetsku trgovinu energentima.

Prema podacima analitičke kompanije Kpler, prosječni dnevni protok sirove nafte iz Perzijskog zaljeva tokom prošle sedmice pao je na približno 8,5 miliona barela dnevno. Samo sedmicu ranije taj protok premašivao je 20 miliona barela dnevno.

To znači da je količina nafte koja prolazi ovim pravcem u kratkom periodu smanjena za više od polovine. Tokom prošle sedmice zabilježeno je najmanje deset potvrđenih incidenata s komercijalnim brodovima, što dodatno povećava zabrinutost zbog sigurnosti pomorskog transporta.

Iran je u međuvremenu ponovio ponudu Sjedinjenim Američkim Državama za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza pod određenim uslovima. Teheran, između ostalog, traži ukidanje američke blokade iranskih luka, ublažavanje sankcija na izvoz iranske nafte i prekid neprijateljstava u regiji.

Međutim, pregovori su i dalje opterećeni velikim razlikama između američkih i iranskih zahtjeva.

Svijet se suočava s još jednim problemom: Nedostaje dizela

Situacija na svjetskom energetskom tržištu dodatno je složena jer problem više nije samo u dostupnosti sirove nafte. Sve izraženiji postaje nedostatak rafiniranih naftnih derivata, posebno dizela.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), koje prenosi Reuters, globalna rafinerijska prerada ove godine trebala bi pasti za približno 2,3 miliona barela dnevno, na 81,7 miliona barela.

Dio rafinerijskih kapaciteta oštećen je tokom sukoba na Bliskom istoku, dok su ukrajinski napadi na rusku energetsku infrastrukturu dodatno otežali proizvodnju. Dizel je posebno pogođen ovim poremećajima, a njegove cijene prošlog mjeseca dostigle su rekordne nivoe.

Istovremeno su snažno porasli troškovi transporta i osiguranja tankera. U pojedinim slučajevima prijevoz i osiguranje sada čine čak 30 posto ukupne cijene isporučene sirove nafte, dok su ranije uglavnom predstavljali između tri i sedam posto. To znači da nafta može pojeftiniti na berzi, ali da troškovi njene fizičke isporuke ostanu izuzetno visoki.

Zašto je Trumpov potez politički osjetljiv

Ublažavanje ograničenja prema ruskim energentima ima i šire političke posljedice. Sjedinjene Američke Države prethodnih su godina nastojale ograničiti ruske prihode od prodaje energenata kako bi povećale ekonomski pritisak na Moskvu zbog rata u Ukrajini.

Sada američka administracija pokušava postići suprotan kratkoročni cilj: povećati ponudu ruskih naftnih derivata i tako ublažiti rast cijena goriva. Prema ranijem izvještaju Reutersa, američki izaslanici predstavili su dogovor o dizelu i kao pokušaj da se Rusija ponovo uključi u pregovore o okončanju rata u Ukrajini.

Međutim, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kritikovao je američke poteze, upozoravajući da bi oni mogli koristiti Rusiji. Kritike su stigle i od dijela američkih političara koji smatraju da bi povećani ruski energetski prihodi mogli pomoći Moskvi u finansiranju rata.

Šta ovo znači za cijene goriva u BiH?

Za Bosnu i Hercegovinu najvažnije pitanje jeste hoće li najnoviji pad cijena nafte dovesti i do pojeftinjenja goriva na benzinskim pumpama. Iako bi povećanje globalne ponude dizela moglo smanjiti pritisak na cijene, zasad je prerano govoriti o značajnijem pojeftinjenju.

Razlog je činjenica da se cijene naftnih derivata ne određuju samo prema cijeni sirove nafte. Na njih utiču i troškovi prerade, transporta, osiguranja, nabavne cijene na regionalnim tržištima, kurs dolara te porezi i marže.

Posebno je važna situacija s dizelom, koji ima ključnu ulogu u cestovnom transportu, građevinarstvu, poljoprivredi i industriji. Ukoliko se poveća dostupnost dizela na evropskom tržištu, to bi se s određenim vremenskim odmakom moglo odraziti i na veleprodajne cijene goriva u regiji.

S druge strane, nastavak sukoba na Bliskom istoku i visoki troškovi transporta mogli bi poništiti dio pozitivnih efekata američko-ruskog dogovora. Zbog toga današnji pad cijene Brenta ne predstavlja garanciju da će dizel i benzin uskoro pojeftiniti u BiH.

Šta se očekuje u narednim sedmicama?

Analitičari singapurske banke DBS procjenjuju da bi se cijena nafte Brent uoči američkih izbora mogla kretati između 100 i 110 dolara po barelu. Njihova procjena zasniva se na očekivanju da će geopolitičke napetosti i poremećaji u snabdijevanju nastaviti održavati cijene na relativno visokom nivou.

Američka administracija pokušava kratkoročnim mjerama ublažiti pritisak, ali stručnjaci upozoravaju da bez stabilizacije situacije na Bliskom istoku neće biti jednostavno trajno smanjiti cijene.

U narednom periodu zato će posebno važni biti razvoj pregovora između SAD-a i Irana, sigurnost plovidbe Hormuškim moreuzom, stvarne količine ruskog dizela koje stignu na tržište te stanje svjetskih rafinerijskih kapaciteta.

Najnoviji pad cijena nafte pokazuje koliko snažno političke odluke mogu uticati na energetsko tržište. Međutim, dok se ne riješe problemi fizičkog snabdijevanja i transporta, svijet će i dalje biti izložen velikim oscilacijama cijena goriva.

The post Cijene nafte konačno padaju: Jedan Trumpov potez izazvao veliki preokret appeared first on Biznis Info.

Prema podacima ADAC-a, prosječna dnevna cijena na nivou cijele zemlje u nedjelju je iznosila 2,273 eura po litri, što je porast od 1,7 centi u odnosu na petak, prenosi Fenix magazin.

Cijena dizela zabilježila je još snažniji rast od 3,5 centi; prosječna dnevna cijena u nedjelju iznosila je 2,404 eura, čime je bila samo 4,3 centa ispod rekorda postavljenog u aprilu.

Cijene goriva naglo su porasle tokom protekle dvije sedmice. Još 30. avgusta benzin E10 bio je dobrih 12 centi jeftiniji nego u nedjelju, a dizel dobrih 20 centi jeftiniji.

Izgledi za buduća kretanja su nepovoljni: cijene nafte porasle su početkom sedmice nakon negativnih vijesti s Bliskog istoka.

The post Oboren rekord iz 2022: Cijene goriva u Njemačkoj dosegnule su novi rekordan nivo appeared first on Biznis Info.

Američka nafta WTI također je snažno poskupjela, premašivši 96 dolara po barelu, što je njen najviši nivo od maja.

Rast cijena dodatno je podstaknut vojnim sukobima u regiji. Američka vojska saopštila je da je uništila pet iranskih tankera koji su prevozili sirovu naftu, nakon pokušaja napada balističkim projektilima na američki ratni brod.

Iran je, s druge strane, saopštio da je napao dva američka plovila i osam naftnih tankera u Persijskom zalivu, te upozorio posade brodova u blizini luka u Kuvajtu i Bahreinu da napuste svoja plovila.

Najnovija eskalacija pojačala je strahovanja od novih poremećaja u globalnom snabdijevanju naftom, posebno u području Hormuškog moreuza, jednog od ključnih pomorskih pravaca za transport energenata sa Bliskog istoka.

Rizik od poremećaja u snabdijevanju dodatno bi mogao vršiti pritisak na cijene nafte ukoliko se sukobi prošire ili ugroze pomorski saobraćaj kroz ovaj strateški važan prolaz.

The post Cijena nafte skočila iznad 100 dolara, razlog nove tenzije između SAD-a i Irana appeared first on Biznis Info.

Do toga je došlo  nakon što je objavljeno da se Iran i Oman približavaju dogovoru koji bi omogućio bezbjednu plovidbu tankera sa energentima kroz ključni Hormuški moreuz.

Cijena nafte Brent je u 9.30 pala za 2,53 posto na 86,330 dolara po barelu, a američke nafte WTI za 2,59 posto na 80,229 dolara.

Predstavnici Irana i Omana saopštili su da su njihovi ministri spoljnih poslova razgovarali o okviru za uspostavljanje zajedničkog navigacionog koridora kroz Hormuški moreuz, kao i o zajedničkom projektu uklanjanja mina, prenosi CNBC.

The post Cijena nafte Brent pala na 86 dolara po barelu, na pomolu dogovor oko Hormuza  appeared first on Biznis Info.

– Od 26.6. imamo konstantan rast cijena goriva. Govorimo o dizelu gdje je 80 posto potrošnje i od 11 objavljenih kotacija samo jedan dan nismo imali rast cijena goriva – rekao je Savić za RTRS.

Savić ističe da će se crte konačne povlačiti tek za nekih 10 dana, te da nažalost cijene idu gore.

Zaliha ima dovoljno

Zaliha u ovom trenutku, kaže Savić, ima dovoljno.

– Ograničeni smo skladišnim kapacitetima i ne znamo šta će biti sa dolaskom novih količina. Ako dođe do tog dugoročnog zatvaranja Ormuskog moreuza, možemo biti u problemu. Ali u ovom trenutku zaliha imamo dovoljno – kazao je Savić za RTRS.

Cijene nafte na svjetskom tržištu ponovo su u snažnom rastu. Nakon novih tenzija na Bliskom istoku i upozorenja američkog predsjednika Donalda Trampa o mogućim dodatnim vojnim udarima na Iran, cijena barela skočila je za gotovo pet posto i dostigla najviši nivo u posljednje dvije sedmice.

The post Novo poskupljenje u RS-u: Sljedeće sedmice cijene goriva porast će za 10 feninga appeared first on Biznis Info.

Partneri su sada završili bušenje početne proizvodne bušotine i započeli aktivnosti testiranja. Ovo označava prvu komercijalnu proizvodnju gasa iz ACG-a, jednog od najvećih naftnih polja na svijetu.

Podsjetimo da je MOL većinski vlasnik hrvatske INA-e, preko koje u svom vlasništvu ima i sarajevski Eneropetrol, jednu od najvećih naftnih kompanija u BiH. U pregovorima je i o kupovini Naftne industrije Srbije.

Detalji buštovine u Azerbejdžanu

Početna bušotina, izgrađena na postojećoj platformi West Chirag, predstavlja ključni prvi korak u otključavanju značajnog, nepovezanog gasnog potencijala polja.

Pored omogućavanja rane proizvodnje, bušotina će pružiti vrijedne podatke o ležištima i protoku, podržavajući procjenu baze resursa i informišući budući razvoj gasa u punom polju.

Nepovezani gasni resursi polja Azeri-Chirag-Gunashli (“ACG”) smatraju se značajnim, sa do 4 biliona kubnih stopa (oko 112 milijardi kubnih metara) na lokaciji i potencijalnim povećanjem od 6 triliona kubnih stopa.

Važan korak u daljem razvoju polja

Gas i kondenzat proizvedeni iz bušotine biće usmjeravani do terminala Sangachal putem postojeće infrastrukture ACG-a. Nakon Državne naftne kompanije Republike Azerbejdžan (SOCAR) i BP-a, operatera zajedničkog ulaganja, MOL je treći najveći suvlasnik u ACG-u.

– Nakon uspješne proizvodnje nafte u ACG polju, prva proizvodnja gasa predstavlja važan korak ka daljem razvoju polja, nadograđujući našu snažnu saradnju sa projektnim partnerima. Naše veliko partnerstvo u Azerbejdžanu sa SOCAR-om traje već dugi niz godina i predstavlja ključni stub našeg međunarodnog upstream portfolija.

Posvećeni smo iskorištavanju našeg bogatog iskustva u istraživanju i proizvodnji kako bismo dodatno unaprijedili upstream sektor Azerbejdžana i podržali sigurnost snabdijevanja u Centralnoj Evropi – rekao je Zsombor Marton, izvršni potpredsjednik MOL Group za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa.

Važna uloga u snabdijevanju Centralne i Istočne Evrope

MOL Grupa je ušla u Azerbejdžan 2020. godine kupovinom 9,57% udjela u Azeri-Chirag-Gunashli (“ACG”), jednom od najvećih naftnih polja na svijetu, te efektivnih 8,9% udjela u naftovodu Baku-Tbilisi-Ceyhan (“BTC”) koji transportuje sirovu naftu do mediteranske luke Ceyhan.

Azerbejdžan igra važnu ulogu u energetskom snabdijevanju Centralne i Istočne Evrope: do sada je skoro 18 miliona barela sirove nafte MOL transportovano iz ACG polja kroz naftovod BTC i teretne brodove do rafinerija MOL Grupe, uključujući Bratislavu Slovnafta i rafineriju nafte Rijeka kompanije INA. ACG čini 14% ukupne proizvodnje MOL-a i 26% ukupnih rezervi prema podacima iz 2025. godine.

U decembru 2025. godine, MOL Grupa i SOCAR potpisali su sveobuhvatni sporazum o istraživanju, razvoju i dijeljenju proizvodnje za kopneno područje u regiji Šamakhi-Gobustan u Azerbejdžanu. MOL Grupa, kao operater, drži 65% udjela, dok SOCAR ima 35% udjela u zajedničkom istraživačkom projektu. Kao dio narednih koraka, planirano je seizmičko istraživanje početkom 2026. godine, a zatim istražno bušenje u kasnijoj fazi.

Dodatno jačanje međunarodnog portfelja

Kao dio međunarodnog portfolija MOL Grupe, kompanija ima polja za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa u deset zemalja, sa proizvodnjom u osam zemalja: Hrvatskoj, Azerbejdžanu, Iraku, Kazahstanu, Rusiji, Pakistanu, Egiptu i Mađarskoj. Kako bi održao ažurirani SHAPE TOMORROW cilj od najmanje 90.000 barela ekvivalenta nafte dnevno u narednih pet godina, MOL nastoji dodatno ojačati svoj međunarodni portfelj i traži dodatna strateška partnerstva.

Kao rezultat toga, nedavno su potpisani sporazumi o saradnji sa Nacionalnom naftnom kompanijom Kazahstana (KazMunayGas), Nacionalnom naftnom kompanijom Azerbejdžana (SOCAR), Nacionalnom naftnom kompanijom Turske (TPAO) i Libijskom nacionalnom naftnom korporacijom (NOC).

The post Vlasnik Energopetrola pokrenuo proizvodnju na jednom od najvećih polja na svijetu: MOL otključava 112 milijardi kubika gasa appeared first on Biznis Info.

Vaca Muerta se posljednjih godina pretvara u jedno od najvažnijih svjetskih nalazišta škriljačke nafte i plina izvan Sjedinjenih Američkih Država, a interes velikih energetskih kompanija dodatno raste, prenosi BiznisInfo.ba.

Najveća aukcija u deset godina

Posebnu pažnju izazvala je nova runda licenciranja u kojoj Argentina nudi 15 novih istraživačkih blokova u području Vaca Muerte. Riječ je o najvećoj aukciji u ovom bazenu u posljednjoj deceniji.

Analitičari smatraju da će interes investitora biti izuzetno velik jer energetske kompanije sve više traže stabilnije regije za proizvodnju nafte i plina, daleko od kriznih zona poput Bliskog istoka.

Vaca Muerta, što u prevodu znači „mrtva krava“, često se naziva argentinskim odgovorom na američki Permian basin, jedno od najpoznatijih svjetskih nalazišta škriljca.

Ogromne rezerve nafte i plina

Procjenjuje se da Vaca Muerta sadrži oko 16 milijardi barela iskoristive nafte te čak 308 triliona kubnih stopa prirodnog plina.

Time je ovo nalazište drugo najveće nalazište škriljačkog plina na svijetu i četvrti najveći resurs škriljačke nafte.

Nakon sporijeg razvoja početkom decenije, proizvodnja u Vaca Muerti sada snažno raste. Proizvodnja sirove nafte povećana je za oko 16 posto u odnosu na prošlu godinu i premašila je 800.000 barela dnevno, piše Oil Price.

Industrija i analitičari očekuju da bi proizvodnja mogla premašiti milion barela dnevno do kraja ove decenije.

Argentina postaje energetska sila

Razvoj Vaca Muerte već je učinio Argentinu četvrtim najvećim proizvođačem nafte u Latinskoj Americi, a očekuje se da će zemlja dodatno ojačati svoju poziciju zahvaljujući novim ulaganjima i infrastrukturnim projektima.

Vlada Argentine posljednjih godina snažno podržava razvoj domaće energetske industrije, posebno projekte koji povećavaju transportne i izvozne kapacitete.

Među kompanijama koje intenzivno ulažu u Vaca Muertu nalazi se i američki energetski gigant Continental Resources, koji je početkom godine kupio udjele u četiri nova bloka.

Predsjednik kompanije Doug Lawler izjavio je tada da je Vaca Muerta jedno od najperspektivnijih nalazišta škriljca na svijetu.

“Najvažnije nalazište izvan SAD-a”

Analitička kuća Rystad Energy smatra da bi Vaca Muerta mogla postati najvažnije svjetsko nalazište škriljačke nafte izvan SAD-a.

Prema njihovim procjenama, produktivnost bušotina u ovom argentinskom bazenu već sada nadmašuje neka poznata američka nalazišta poput Permiana, Bakkena i Eagle Forda.

– Argentina međunarodnim kompanijama nudi najbolju priliku za ulazak u Vaca Muertu u posljednjih deset godina – izjavio je Jai Singh iz kompanije Rystad Energy.

Dodao je da se bazen ubrzano razvija, infrastruktura intenzivno gradi, dok su uslovi aukcije prilagođeni kompanijama koje imaju iskustvo u američkoj proizvodnji škriljačke nafte.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Nalazište sa 16 milijardi barela nafte postaje nova meta energetskih divova appeared first on Biznis Info.

Ovaj projekat više nije samo dugoročna energetska strategija. On postaje hitan geopolitički prioritet. Razlog je rat koji je već u toku i sve veća kontrola Irana nad Hormuškim moreuzom, najvažnijim energetskim koridorom na svijetu.

Iran praktično kontroliše prolaz

Nakon eskalacije sukoba između Irana, SAD-a i Izraela, situacija u Hormuškom moreuzu potpuno se promijenila.

Prema Reutersu i drugim međunarodnim izvorima, Iran je proširio operativnu kontrolu nad prolazom i počeo selektivno dopuštati prolazak brodova kroz bilateralne aranžmane sa pojedinim državama. U praksi to znači da:

• pojedini tankeri prolaze,
• drugi čekaju,
• dio brodova izbjegava područje,
• dok osiguravajuće kuće povećavaju premije zbog ratnog rizika.

Iran je ranije upozoravao da “nijedan brod neće prolaziti” bez njegove saglasnosti, a Revolucionarna garda dodatno je pojačala prisustvo u moreuzu. Situaciju dodatno komplikuju:

• napadi dronovima,
• raketiranja energetske infrastrukture,
• i prijetnje tankerima u Perzijskom zaljevu.

Zašto je Hormuz toliko važan

Hormuški moreuz je uzak prolaz između Irana i Omana koji povezuje Perzijski zaljev s otvorenim morem. Kroz njega izvoze:

• Saudijska Arabija,
• UAE,
• Kuvajt,
• Irak,
• Katar,
• kao i veliki dio svjetskog LNG tržišta.

Ako bi prolaz bio potpuno zatvoren, globalno tržište nafte suočilo bi se s ogromnim šokom, skokom cijena energenata i ozbiljnim poremećajem snabdijevanja. Zato UAE sada pokušava izgraditi alternativni izlaz za svoju naftu.

Kako UAE planira zaobići Hormuz

Ključ cijelog projekta je luka Fujairah na istočnoj obali UAE. Za razliku od velikih naftnih terminala unutar Perzijskog zaljeva, Fujairah izlazi direktno na Omanski zaljev i Indijski okean, što znači da tankeri mogu izbjeći Hormuški moreuz.

UAE već ima postojeći naftovod Habshan–Fujairah (ADCOP), koji od 2012. povezuje naftna polja Abu Dhabija s Fujairahom. Taj sistem trenutno može transportovati oko 1,5 do 1,8 miliona barela dnevno.

Međutim, Emirati sada ubrzano grade novi projekat kojim žele praktično udvostručiti kapacitet izvoza preko Fujairaha. Prema Reutersu, cilj je da novi sistem bude operativan do 2027. godine i da UAE može izvoziti više od 3,5 miliona barela dnevno mimo Hormuza.

Fujairah postaje energetska tvrđava

Fujairah se posljednjih godina pretvara u jednu od najvažnijih energetskih tačaka svijeta. Tamo se već nalaze:

• ogromni naftni terminali,
• skladišta energenata,
• rafinerijski kapaciteti,
• i jedan od najvećih bunkering centara za brodove.

Ali sada ta luka dobija novu stratešku ulogu – postaje rezervni izlaz za naftu Zaljeva u slučaju potpune destabilizacije Hormuškog moreuza. To je posebno važno jer su i sami UAE posljednjih mjeseci bili meta napada.

Reuters navodi da su iranski dronovi i projektili već gađali energetsku infrastrukturu Emirata, uključujući područje Fujairaha i Habshana.

Energetska mapa svijeta mogla bi se promijeniti

Analitičari smatraju da ovaj projekat ima mnogo šire posljedice od same sigurnosti transporta. Ako UAE uspije:

• postat će jedna od rijetkih zaljevskih država koja može relativno sigurno izvoziti velike količine nafte čak i tokom regionalnog rata,
• smanjit će zavisnost od Hormuza,
• ojačati geopolitičku poziciju Emirata,
• i dodatno povećati strateški značaj Fujairaha.

Istovremeno, druge zemlje poput Kuvajta, Katara i Iraka i dalje ostaju gotovo potpuno zavisne od Hormuškog moreuza.

Tržišta pažljivo prate razvoj situacije

Rat i blokade već su izazvali rast troškova transporta, osiguranja i energije. Reuters navodi da su poremećaji u Hormuzu već promijenili tokove globalne trgovine naftom, dok pojedine azijske zemlje pokušavaju dogovarati alternativne modele nabavke energenata.

Zato novi emiratski naftovod nije samo infrastrukturni projekat. On je pokušaj da se stvori energetski “izlaz iz rata” i zaštiti izvoz nafte u trenutku kada jedan od najvažnijih pomorskih prolaza svijeta postaje sve nestabilniji.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Arapi grade “energetsku tvrđavu”: Projekat koji bi mogao promijeniti tržište nafte appeared first on Biznis Info.

Riječ je o situaciji kakva nije viđena decenijama, a uzrok su geopolitičke okolnosti koje su dovele do prekida izvoza.

Blokiran ključni pravac za izvoz

Glavni razlog zaustavljanja izvoza leži u problemima sa transportom nafte kroz Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih naftnih koridora. Ovim putem prolazi veliki dio izvoza iz zemalja Perzijskog zaljeva, uključujući Kuvajt.

U slučaju poremećaja ili ograničenja plovidbe kroz ovaj moreuz, zemlje poput Kuvajta praktično ostaju bez mogućnosti da plasiraju naftu na međunarodno tržište.

Važno je naglasiti da Kuvajt i dalje proizvodi naftu, ali je u određenom periodu bio suočen sa nemogućnošću njenog izvoza.

Koliki je značaj za Kuvajt

Kuvajt je jedan od značajnih izvoznika nafte, sa prosječnim izvozom od oko dva miliona barela dnevno. Prihodi od nafte čine ključni dio državnog budžeta, pa svaki prekid izvoza direktno utiče na javne finansije.

Iako kratkoročni prekid ne mora imati dramatične posljedice, duže trajanje ovakve situacije moglo bi stvoriti ozbiljne fiskalne i ekonomske pritiske.

Uticaj na globalno tržište

Ovakav razvoj događaja ima potencijalne posljedice i na globalno tržište energenata. Svako smanjenje ponude iz zemalja Zaljeva može uticati na rast cijena nafte, posebno ako se poremećaji prošire ili potraju.

Stručnjaci ističu da stabilnost Hormuškog moreuza ima ključnu ulogu za globalno snabdijevanje energijom, jer kroz ovaj koridor prolazi značajan dio svjetskog izvoza nafte.

Geopolitički rizici u fokusu

Situacija dodatno skreće pažnju na ranjivost globalnih energetskih lanaca, posebno u kontekstu geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku.

Iako se ovakvi poremećaji često brzo stabilizuju, svaki duži zastoj mogao bi imati šire posljedice po tržišta energije i globalnu ekonomiju.

Za sada ostaje otvoreno pitanje koliko će trajati ograničenja u izvozu i hoće li se situacija u regionu dodatno komplikovati.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Šok na tržištu: Veliki proizvođač u aprilu nije izvezao ni kap nafte, prvi put od 1991. appeared first on Biznis Info.

Na londonskom tržištu cijena Brent barela jutros je porasla 5,7 posto, na 87,30 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio više od 6,2 posto, na 89,05 dolara.

Rast cijena posljedica je ponovnog rasta napetosti u Hormuškom moreuzu, nakon što su u nedjelju američki marinci presreli i zarobili teretni brod koji je plovio pod iranskom zastavom i pokušao probiti američku blokadu.

Cijene prošle sedmice oštro pale

Zbog toga su u ponedjeljak cijene nafte ponovno u uzlaznoj putanju, nakon što su prošle sedmice oštro pale jer se činilo da kriza na Bliskom istoku popušta. Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice potonula je 9,1, a na američkom 11,4 posto.

Cijene ‘crnog zlata’ znatno osciliraju od kraja februara, kada su SAD i Izrael napali Iran, a Iran odgovorio zatvaranjem Hormuškog moreuza, ključnog puta za izvoz nafte s Bliskog istoka. Od tada cijene nafte ili snažno rastu ili oštro padaju ovisno o vijestima hoće li se ili neće Hormuški moreuz otvoriti za prolaz tankera, prenijela je agencija Hina.

The post Opet porasle cijene nafte appeared first on Biznis Info.