– Od 26.6. imamo konstantan rast cijena goriva. Govorimo o dizelu gdje je 80 posto potrošnje i od 11 objavljenih kotacija samo jedan dan nismo imali rast cijena goriva – rekao je Savić za RTRS.

Savić ističe da će se crte konačne povlačiti tek za nekih 10 dana, te da nažalost cijene idu gore.

Zaliha ima dovoljno

Zaliha u ovom trenutku, kaže Savić, ima dovoljno.

– Ograničeni smo skladišnim kapacitetima i ne znamo šta će biti sa dolaskom novih količina. Ako dođe do tog dugoročnog zatvaranja Ormuskog moreuza, možemo biti u problemu. Ali u ovom trenutku zaliha imamo dovoljno – kazao je Savić za RTRS.

Cijene nafte na svjetskom tržištu ponovo su u snažnom rastu. Nakon novih tenzija na Bliskom istoku i upozorenja američkog predsjednika Donalda Trampa o mogućim dodatnim vojnim udarima na Iran, cijena barela skočila je za gotovo pet posto i dostigla najviši nivo u posljednje dvije sedmice.

The post Novo poskupljenje u RS-u: Sljedeće sedmice cijene goriva porast će za 10 feninga appeared first on Biznis Info.

Partneri su sada završili bušenje početne proizvodne bušotine i započeli aktivnosti testiranja. Ovo označava prvu komercijalnu proizvodnju gasa iz ACG-a, jednog od najvećih naftnih polja na svijetu.

Podsjetimo da je MOL većinski vlasnik hrvatske INA-e, preko koje u svom vlasništvu ima i sarajevski Eneropetrol, jednu od najvećih naftnih kompanija u BiH. U pregovorima je i o kupovini Naftne industrije Srbije.

Detalji buštovine u Azerbejdžanu

Početna bušotina, izgrađena na postojećoj platformi West Chirag, predstavlja ključni prvi korak u otključavanju značajnog, nepovezanog gasnog potencijala polja.

Pored omogućavanja rane proizvodnje, bušotina će pružiti vrijedne podatke o ležištima i protoku, podržavajući procjenu baze resursa i informišući budući razvoj gasa u punom polju.

Nepovezani gasni resursi polja Azeri-Chirag-Gunashli (“ACG”) smatraju se značajnim, sa do 4 biliona kubnih stopa (oko 112 milijardi kubnih metara) na lokaciji i potencijalnim povećanjem od 6 triliona kubnih stopa.

Važan korak u daljem razvoju polja

Gas i kondenzat proizvedeni iz bušotine biće usmjeravani do terminala Sangachal putem postojeće infrastrukture ACG-a. Nakon Državne naftne kompanije Republike Azerbejdžan (SOCAR) i BP-a, operatera zajedničkog ulaganja, MOL je treći najveći suvlasnik u ACG-u.

– Nakon uspješne proizvodnje nafte u ACG polju, prva proizvodnja gasa predstavlja važan korak ka daljem razvoju polja, nadograđujući našu snažnu saradnju sa projektnim partnerima. Naše veliko partnerstvo u Azerbejdžanu sa SOCAR-om traje već dugi niz godina i predstavlja ključni stub našeg međunarodnog upstream portfolija.

Posvećeni smo iskorištavanju našeg bogatog iskustva u istraživanju i proizvodnji kako bismo dodatno unaprijedili upstream sektor Azerbejdžana i podržali sigurnost snabdijevanja u Centralnoj Evropi – rekao je Zsombor Marton, izvršni potpredsjednik MOL Group za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa.

Važna uloga u snabdijevanju Centralne i Istočne Evrope

MOL Grupa je ušla u Azerbejdžan 2020. godine kupovinom 9,57% udjela u Azeri-Chirag-Gunashli (“ACG”), jednom od najvećih naftnih polja na svijetu, te efektivnih 8,9% udjela u naftovodu Baku-Tbilisi-Ceyhan (“BTC”) koji transportuje sirovu naftu do mediteranske luke Ceyhan.

Azerbejdžan igra važnu ulogu u energetskom snabdijevanju Centralne i Istočne Evrope: do sada je skoro 18 miliona barela sirove nafte MOL transportovano iz ACG polja kroz naftovod BTC i teretne brodove do rafinerija MOL Grupe, uključujući Bratislavu Slovnafta i rafineriju nafte Rijeka kompanije INA. ACG čini 14% ukupne proizvodnje MOL-a i 26% ukupnih rezervi prema podacima iz 2025. godine.

U decembru 2025. godine, MOL Grupa i SOCAR potpisali su sveobuhvatni sporazum o istraživanju, razvoju i dijeljenju proizvodnje za kopneno područje u regiji Šamakhi-Gobustan u Azerbejdžanu. MOL Grupa, kao operater, drži 65% udjela, dok SOCAR ima 35% udjela u zajedničkom istraživačkom projektu. Kao dio narednih koraka, planirano je seizmičko istraživanje početkom 2026. godine, a zatim istražno bušenje u kasnijoj fazi.

Dodatno jačanje međunarodnog portfelja

Kao dio međunarodnog portfolija MOL Grupe, kompanija ima polja za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa u deset zemalja, sa proizvodnjom u osam zemalja: Hrvatskoj, Azerbejdžanu, Iraku, Kazahstanu, Rusiji, Pakistanu, Egiptu i Mađarskoj. Kako bi održao ažurirani SHAPE TOMORROW cilj od najmanje 90.000 barela ekvivalenta nafte dnevno u narednih pet godina, MOL nastoji dodatno ojačati svoj međunarodni portfelj i traži dodatna strateška partnerstva.

Kao rezultat toga, nedavno su potpisani sporazumi o saradnji sa Nacionalnom naftnom kompanijom Kazahstana (KazMunayGas), Nacionalnom naftnom kompanijom Azerbejdžana (SOCAR), Nacionalnom naftnom kompanijom Turske (TPAO) i Libijskom nacionalnom naftnom korporacijom (NOC).

The post Vlasnik Energopetrola pokrenuo proizvodnju na jednom od najvećih polja na svijetu: MOL otključava 112 milijardi kubika gasa appeared first on Biznis Info.

Vaca Muerta se posljednjih godina pretvara u jedno od najvažnijih svjetskih nalazišta škriljačke nafte i plina izvan Sjedinjenih Američkih Država, a interes velikih energetskih kompanija dodatno raste, prenosi BiznisInfo.ba.

Najveća aukcija u deset godina

Posebnu pažnju izazvala je nova runda licenciranja u kojoj Argentina nudi 15 novih istraživačkih blokova u području Vaca Muerte. Riječ je o najvećoj aukciji u ovom bazenu u posljednjoj deceniji.

Analitičari smatraju da će interes investitora biti izuzetno velik jer energetske kompanije sve više traže stabilnije regije za proizvodnju nafte i plina, daleko od kriznih zona poput Bliskog istoka.

Vaca Muerta, što u prevodu znači „mrtva krava“, često se naziva argentinskim odgovorom na američki Permian basin, jedno od najpoznatijih svjetskih nalazišta škriljca.

Ogromne rezerve nafte i plina

Procjenjuje se da Vaca Muerta sadrži oko 16 milijardi barela iskoristive nafte te čak 308 triliona kubnih stopa prirodnog plina.

Time je ovo nalazište drugo najveće nalazište škriljačkog plina na svijetu i četvrti najveći resurs škriljačke nafte.

Nakon sporijeg razvoja početkom decenije, proizvodnja u Vaca Muerti sada snažno raste. Proizvodnja sirove nafte povećana je za oko 16 posto u odnosu na prošlu godinu i premašila je 800.000 barela dnevno, piše Oil Price.

Industrija i analitičari očekuju da bi proizvodnja mogla premašiti milion barela dnevno do kraja ove decenije.

Argentina postaje energetska sila

Razvoj Vaca Muerte već je učinio Argentinu četvrtim najvećim proizvođačem nafte u Latinskoj Americi, a očekuje se da će zemlja dodatno ojačati svoju poziciju zahvaljujući novim ulaganjima i infrastrukturnim projektima.

Vlada Argentine posljednjih godina snažno podržava razvoj domaće energetske industrije, posebno projekte koji povećavaju transportne i izvozne kapacitete.

Među kompanijama koje intenzivno ulažu u Vaca Muertu nalazi se i američki energetski gigant Continental Resources, koji je početkom godine kupio udjele u četiri nova bloka.

Predsjednik kompanije Doug Lawler izjavio je tada da je Vaca Muerta jedno od najperspektivnijih nalazišta škriljca na svijetu.

“Najvažnije nalazište izvan SAD-a”

Analitička kuća Rystad Energy smatra da bi Vaca Muerta mogla postati najvažnije svjetsko nalazište škriljačke nafte izvan SAD-a.

Prema njihovim procjenama, produktivnost bušotina u ovom argentinskom bazenu već sada nadmašuje neka poznata američka nalazišta poput Permiana, Bakkena i Eagle Forda.

– Argentina međunarodnim kompanijama nudi najbolju priliku za ulazak u Vaca Muertu u posljednjih deset godina – izjavio je Jai Singh iz kompanije Rystad Energy.

Dodao je da se bazen ubrzano razvija, infrastruktura intenzivno gradi, dok su uslovi aukcije prilagođeni kompanijama koje imaju iskustvo u američkoj proizvodnji škriljačke nafte.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Nalazište sa 16 milijardi barela nafte postaje nova meta energetskih divova appeared first on Biznis Info.

Ovaj projekat više nije samo dugoročna energetska strategija. On postaje hitan geopolitički prioritet. Razlog je rat koji je već u toku i sve veća kontrola Irana nad Hormuškim moreuzom, najvažnijim energetskim koridorom na svijetu.

Iran praktično kontroliše prolaz

Nakon eskalacije sukoba između Irana, SAD-a i Izraela, situacija u Hormuškom moreuzu potpuno se promijenila.

Prema Reutersu i drugim međunarodnim izvorima, Iran je proširio operativnu kontrolu nad prolazom i počeo selektivno dopuštati prolazak brodova kroz bilateralne aranžmane sa pojedinim državama. U praksi to znači da:

• pojedini tankeri prolaze,
• drugi čekaju,
• dio brodova izbjegava područje,
• dok osiguravajuće kuće povećavaju premije zbog ratnog rizika.

Iran je ranije upozoravao da “nijedan brod neće prolaziti” bez njegove saglasnosti, a Revolucionarna garda dodatno je pojačala prisustvo u moreuzu. Situaciju dodatno komplikuju:

• napadi dronovima,
• raketiranja energetske infrastrukture,
• i prijetnje tankerima u Perzijskom zaljevu.

Zašto je Hormuz toliko važan

Hormuški moreuz je uzak prolaz između Irana i Omana koji povezuje Perzijski zaljev s otvorenim morem. Kroz njega izvoze:

• Saudijska Arabija,
• UAE,
• Kuvajt,
• Irak,
• Katar,
• kao i veliki dio svjetskog LNG tržišta.

Ako bi prolaz bio potpuno zatvoren, globalno tržište nafte suočilo bi se s ogromnim šokom, skokom cijena energenata i ozbiljnim poremećajem snabdijevanja. Zato UAE sada pokušava izgraditi alternativni izlaz za svoju naftu.

Kako UAE planira zaobići Hormuz

Ključ cijelog projekta je luka Fujairah na istočnoj obali UAE. Za razliku od velikih naftnih terminala unutar Perzijskog zaljeva, Fujairah izlazi direktno na Omanski zaljev i Indijski okean, što znači da tankeri mogu izbjeći Hormuški moreuz.

UAE već ima postojeći naftovod Habshan–Fujairah (ADCOP), koji od 2012. povezuje naftna polja Abu Dhabija s Fujairahom. Taj sistem trenutno može transportovati oko 1,5 do 1,8 miliona barela dnevno.

Međutim, Emirati sada ubrzano grade novi projekat kojim žele praktično udvostručiti kapacitet izvoza preko Fujairaha. Prema Reutersu, cilj je da novi sistem bude operativan do 2027. godine i da UAE može izvoziti više od 3,5 miliona barela dnevno mimo Hormuza.

Fujairah postaje energetska tvrđava

Fujairah se posljednjih godina pretvara u jednu od najvažnijih energetskih tačaka svijeta. Tamo se već nalaze:

• ogromni naftni terminali,
• skladišta energenata,
• rafinerijski kapaciteti,
• i jedan od najvećih bunkering centara za brodove.

Ali sada ta luka dobija novu stratešku ulogu – postaje rezervni izlaz za naftu Zaljeva u slučaju potpune destabilizacije Hormuškog moreuza. To je posebno važno jer su i sami UAE posljednjih mjeseci bili meta napada.

Reuters navodi da su iranski dronovi i projektili već gađali energetsku infrastrukturu Emirata, uključujući područje Fujairaha i Habshana.

Energetska mapa svijeta mogla bi se promijeniti

Analitičari smatraju da ovaj projekat ima mnogo šire posljedice od same sigurnosti transporta. Ako UAE uspije:

• postat će jedna od rijetkih zaljevskih država koja može relativno sigurno izvoziti velike količine nafte čak i tokom regionalnog rata,
• smanjit će zavisnost od Hormuza,
• ojačati geopolitičku poziciju Emirata,
• i dodatno povećati strateški značaj Fujairaha.

Istovremeno, druge zemlje poput Kuvajta, Katara i Iraka i dalje ostaju gotovo potpuno zavisne od Hormuškog moreuza.

Tržišta pažljivo prate razvoj situacije

Rat i blokade već su izazvali rast troškova transporta, osiguranja i energije. Reuters navodi da su poremećaji u Hormuzu već promijenili tokove globalne trgovine naftom, dok pojedine azijske zemlje pokušavaju dogovarati alternativne modele nabavke energenata.

Zato novi emiratski naftovod nije samo infrastrukturni projekat. On je pokušaj da se stvori energetski “izlaz iz rata” i zaštiti izvoz nafte u trenutku kada jedan od najvažnijih pomorskih prolaza svijeta postaje sve nestabilniji.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Arapi grade “energetsku tvrđavu”: Projekat koji bi mogao promijeniti tržište nafte appeared first on Biznis Info.

Riječ je o situaciji kakva nije viđena decenijama, a uzrok su geopolitičke okolnosti koje su dovele do prekida izvoza.

Blokiran ključni pravac za izvoz

Glavni razlog zaustavljanja izvoza leži u problemima sa transportom nafte kroz Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih naftnih koridora. Ovim putem prolazi veliki dio izvoza iz zemalja Perzijskog zaljeva, uključujući Kuvajt.

U slučaju poremećaja ili ograničenja plovidbe kroz ovaj moreuz, zemlje poput Kuvajta praktično ostaju bez mogućnosti da plasiraju naftu na međunarodno tržište.

Važno je naglasiti da Kuvajt i dalje proizvodi naftu, ali je u određenom periodu bio suočen sa nemogućnošću njenog izvoza.

Koliki je značaj za Kuvajt

Kuvajt je jedan od značajnih izvoznika nafte, sa prosječnim izvozom od oko dva miliona barela dnevno. Prihodi od nafte čine ključni dio državnog budžeta, pa svaki prekid izvoza direktno utiče na javne finansije.

Iako kratkoročni prekid ne mora imati dramatične posljedice, duže trajanje ovakve situacije moglo bi stvoriti ozbiljne fiskalne i ekonomske pritiske.

Uticaj na globalno tržište

Ovakav razvoj događaja ima potencijalne posljedice i na globalno tržište energenata. Svako smanjenje ponude iz zemalja Zaljeva može uticati na rast cijena nafte, posebno ako se poremećaji prošire ili potraju.

Stručnjaci ističu da stabilnost Hormuškog moreuza ima ključnu ulogu za globalno snabdijevanje energijom, jer kroz ovaj koridor prolazi značajan dio svjetskog izvoza nafte.

Geopolitički rizici u fokusu

Situacija dodatno skreće pažnju na ranjivost globalnih energetskih lanaca, posebno u kontekstu geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku.

Iako se ovakvi poremećaji često brzo stabilizuju, svaki duži zastoj mogao bi imati šire posljedice po tržišta energije i globalnu ekonomiju.

Za sada ostaje otvoreno pitanje koliko će trajati ograničenja u izvozu i hoće li se situacija u regionu dodatno komplikovati.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Šok na tržištu: Veliki proizvođač u aprilu nije izvezao ni kap nafte, prvi put od 1991. appeared first on Biznis Info.

Na londonskom tržištu cijena Brent barela jutros je porasla 5,7 posto, na 87,30 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio više od 6,2 posto, na 89,05 dolara.

Rast cijena posljedica je ponovnog rasta napetosti u Hormuškom moreuzu, nakon što su u nedjelju američki marinci presreli i zarobili teretni brod koji je plovio pod iranskom zastavom i pokušao probiti američku blokadu.

Cijene prošle sedmice oštro pale

Zbog toga su u ponedjeljak cijene nafte ponovno u uzlaznoj putanju, nakon što su prošle sedmice oštro pale jer se činilo da kriza na Bliskom istoku popušta. Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice potonula je 9,1, a na američkom 11,4 posto.

Cijene ‘crnog zlata’ znatno osciliraju od kraja februara, kada su SAD i Izrael napali Iran, a Iran odgovorio zatvaranjem Hormuškog moreuza, ključnog puta za izvoz nafte s Bliskog istoka. Od tada cijene nafte ili snažno rastu ili oštro padaju ovisno o vijestima hoće li se ili neće Hormuški moreuz otvoriti za prolaz tankera, prenijela je agencija Hina.

The post Opet porasle cijene nafte appeared first on Biznis Info.

IEA u svojim prognozama polazi od „baznog scenarija“ u kojem bi isporuke nafte bile nastavljene u maju kroz Hormuški moreuz, koji je Iran, prema navodima agencije, efektivno zatvorio od početka rata 28. februara.

Očekivani pad potražnje

U takvom scenariju, potražnja za naftom bi u drugom kvartalu pala za oko 1,5 miliona barela dnevno.

IEA navodi da bi to bio „najveći pad od COVID-19, kada je došlo do naglog smanjenja potrošnje goriva širom svijeta“.

Agencija upozorava da bi poremećaji u snabdijevanju kroz ključne pomorske rute mogli imati značajan utjecaj na globalna energetska tržišta i stabilnost cijena nafte, prenosi FTV.

The post Očekuje se najveći pad potražnje za naftom od pandemije appeared first on Biznis Info.

– To poskupljuje transport i logistiku. Naši prevoznici žele biti konkurentni, a samo čekanje na graničnim prelazima smanjuje njihove efekte konkurentnosti – kaže Račić.

Komentarišući rast cijena goriva kaže da je teško predvidjeti kada će doći do stabilizacije cijena goriva.

– Vidjeli smo da pregovori nisu uspjeli. Ponovo je blokiran Ormuski moreuz. Sada ponovo očekujemo porast cijena nafte – kazao je Račić.

U ovakvim okolnostima najvažnije je kaže Račić da naši distributeri obezbjeđuju kontinuitet isporuke nafte.

– Mi možemo samo da se nadamo da sukobi na Bliskom istoku budu okončani u u skorije vrijeme. A koliko će rasti cijena nafte za sada ne može niko ni da zna, ni da predvidi – poručio je Račić.

The post Račić: Ponovo očekujemo rast cijena nafte appeared first on Biznis Info.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić najavio je kako će se na idućim sjednicama dogovoriti još protuinflacijskih mjera, a da je ova inicijativa jedna od takvih.

Inicijativa će biti dostavljena Vijeću ministara Bosne i Hercegovine uz prijedlog da zaduži Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da pripremi izmjene Carinske tarife BiH na način da se za period od 180 dana propiše uvozna carinska stopa u visini od nula posto za naftu i naftne derivate, koji se uvoze iz trećih zemalja.

Nafta iz SAD-a

– Donijeli smo Inicijativu, koju šaljemo Vijeću ministara BiH, za ukidanje deset posto carine na naftne derivate koji dolaze iz trećih zemalja, izuzimajući one zemlje koje su pod sankcijama EU-a. Smatramo da bi time otvorili prostor za naftu iz SAD-a i drugih zemalja, koje bi onda ukidanjem tih carina bile jake konkurentne, čime bi se otvorio prostor za niveliranje cijena nafte i naftnih derivata. Vjerujemo da ćemo tako utjecati i na cijene drugih proizvoda i smanjiti inflacijski udar – izjavio je premijer Nikšić.

Federalni premijer podsjetio je i na jednu od ranijih odluka usvojenih na sjednici Vlade FBiH, kojom su kapaciteti naftnih terminala u Blažuju stavljeni na raspolaganje distributerima, te im je omogućeno besplatno skladištenje.

– To je podrška distributerima, a njihova podrška svim stanovnicima Federacije BiH je da osiguravaju da ne ostanemo bez goriva. Mi ne možemo utjecati na cijene nafte na globalnom tržištu, ali uz ograničenja marže dajemo svoj doprinos očuvanju standarda građana, potpuno svjesni činjenice u kakvom okruženju živimo – zaključio je premijer Nikšić, prenijela je Federalna novinska agencija, objavljeno je na stranici Vlade FBiH.

The post Šta znači potez Vlade FBiH: Otvaraju se vrata za američku naftu appeared first on Biznis Info.

– Da budem iskren, najdraže bi mi bilo uzeti naftu u Iranu, ali neki ljudi u SAD kažu: ‘Zašto to radite?’. Ali to su pogrešni ljudi – rekao je Trump za Financial Times.

On je signalizirao da bi takav potez mogao uključivati zauzimanje ostrva Harg.

– Možda ćemo zauzeti otok Harg, a možda nećemo. Imamo puno opcija – kazao je Trump, dodajući da bi to podrazumijevalo i dugoročnije prisustvo američkih snaga na otoku.

Lagan zadatak za SAD

Na pitanje o iranskim odbrambenim kapacitetima na otoku, američki predsjednik je izjavio da smatra da “nemaju nikakvu odbranu”.

– Mogli bismo ga zauzeti vrlo lako – rekao je Trump.

Ove izjave dolaze nakon što je dodatnih 3.500 američkih vojnika raspoređeno na Bliskom istoku, dok rastu strahovanja od moguće eskalacije sukoba i potencijalnih napada na američke snage.

Trump je naveo i da indirektni pregovori između SAD i Irana, koji se vode preko pakistanskih posrednika, napreduju, ali nije želio precizirati da li je primirje blizu.

Izvoz 90 posto svoje nafte

– Dogovor bi mogao biti postignut prilično brzo – rekao je Trump, prema izvještaju BBC-a.

Podsjetimo, sredinom marta američke snage izvele su ciljani napad na otok Harg, pri čemu je pogođeno više od 90 iranskih vojnih ciljeva, saopćilo je CENTCOM.

Ostrvo Harg nalazi se oko 500 kilometara sjeverozapadno od Hormuškog moreuza i predstavlja ključnu tačku iranskog naftnog izvoza, preko koje Teheran plasira oko 90 posto svoje nafte.

The post Trump: SAD bi mogle zauzeti ključni iranski naftni terminal appeared first on Biznis Info.