Razmjere proizvodnje najbolje pokazuju brojke. Na postojeće četiri linije u Osijeku Mlinar godišnje proizvede oko 70 miliona bureka, dok će samo nova linija imati kapacitet od približno 60 miliona komada godišnje. Time bi ukupni godišnji proizvodni kapacitet mogao dostići približno 130 miliona bureka.

Kompanija investicijom odgovara na rast potražnje na domaćem i međunarodnim tržištima. Postojeći kapaciteti za proizvodnju bureka i pizza trenutno su popunjeni oko 95 posto, zbog čega je nastavak širenja postao nužan.

Nova linija kao četiri postojeće

Investicija od 12 miliona eura obuhvatit će novu proizvodnu liniju, proširenje postojećeg pogona, ali i veliko povećanje skladišnih kapaciteta za zamrznutu robu.

Nova linija bit će potpuno automatizirana, a njen kapacitet praktično će biti jednak kapacitetu četiri postojeće linije zajedno. Riječ je o jednom od najvećih pojedinačnih ulaganja u proizvodne kapacitete grupacije posljednjih godina.

Planirano je i veliko proširenje skladišta. Postojeći prostor ima oko 500 paletnih mjesta, dok bi novi trebao imati približno 5.000, odnosno deset puta više. Predsjednik Uprave Mlinara Mladen Veber kazao je da kompanija veliki potencijal vidi ne samo u Hrvatskoj i državama regiona nego i na tržištima zapadne Evrope. Upravo su burek i pizza među važnijim Mlinarovim izvoznim proizvodima.

Slijedi i potpuno nova fabrika

No, investicija od 12 miliona eura samo je dio planova za osječku proizvodnju. Mlinar u narednoj fazi razmatra izgradnju potpuno nove hale i fabrike pizza, a vrijednost tog projekta trebala bi premašiti 20 miliona eura.

Projekt je još u fazi analiza, pa konačna investicijska odluka nije donesena. Prema sadašnjim planovima, mogao bi biti realiziran u naredne dvije godine. Samo bi nova fabrika pizza trebala otvoriti više od 100 novih radnih mjesta.

Osijek je posljednjih godina postao jedan od važnih proizvodnih centara Mlinara. Kompanija na ovom području trenutno zapošljava oko 660 ljudi, a samo u posljednjih pet godina zaposleno je više od 350 novih radnika, prema podacima Grada Osijeka.

Mlinar je ranije naveo da će povećanje proizvodnje bureka stvoriti uslove za daljnji rast izvoza izvan regiona, gdje kompanija već ostvaruje prodaju.

Najveća pekarska grupacija u Adria regiji

Mlinar se danas predstavlja kao najveća pekarska grupacija u Adria regiji, s tržištem od oko 16 miliona stanovnika. Grupa objedinjuje Mlinar Hrvatska, Mlinar Slovenija te Hleb & Kifle u Srbiji i ima više od 327 prodajnih mjesta u ove tri države. Prisutna je i u Bosni i Hercegovini, gdje posluje kroz 11 franšiznih prodavnica, ali svoje proizvode plasira i putem velikih veleprodajnih lanaca.

Mlinar ima pet proizvodnih pogona i više od 2.980 zaposlenih, a podatak o količini proizvodnje pokazuje koliko je riječ o velikom sistemu: tokom 2025. godine grupa je prodala ukupno 216 miliona komada različitih proizvoda.

Sada samo osječka fabrika dobija kapacitet za proizvodnju do približno 130 miliona bureka godišnje, dok se paralelno priprema teren za novu investiciju u proizvodnju pizza vrijednu više od 20 miliona eura.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Regionalni gigant ide u investiciju od 12 miliona eura: Proizvodit će 130 miliona bureka godišnje appeared first on Biznis Info.

Novi pogon prostire se na više od 7.000 kvadratnih metara, od čega više od 5.000 kvadrata zauzima proizvodni dio. Planirani kapacitet valionice u dvije faze iznosi čak 45 miliona jednodnevnih pilića godišnje.

Riječ je o jednom od tehnološki najnaprednijih pogona ove vrste. Automatizirani sistem za sortiranje i slaganje može obraditi čak 30.000 jaja na sat, dok je valionica među prvima u svijetu opremljena SmartSense tehnologijom.

Ona omogućava kontinuirano praćenje i prilagođavanje uslova inkubacije, dok SmartControl sistem omogućava centralizirani nadzor i upravljanje procesima.

Samo 39 zaposlenih

Koliko je novi pogon automatiziran najbolje pokazuje podatak da u valionici radi svega 39 zaposlenih, uprkos ogromnom proizvodnom kapacitetu i mogućnosti obrade 30.000 jaja svakog sata.

Objekt je izgrađen za samo godinu dana na rubnom području Varaždina, neposredno uz staru Kokinu valionicu. U starom pogonu je do njegovog gašenja tokom godina proizvedeno ukupno oko 1,5 milijardi pilića. Nova investicija dolazi upravo u godini u kojoj Koka obilježava 65 godina poslovanja.

Predsjednik Uprave Koke Stjepan Sabljak kazao je da značaj projekta nije samo u povećanju kapaciteta i uvođenju nove tehnologije nego i u jačanju domaće proizvodnje hrane, samodostatnosti i konkurentnosti hrvatske prehrambene industrije.

Kontrolišu cijeli proizvodni proces

Koka ima specifičnu poziciju na hrvatskom tržištu jer je jedini tamošnji proizvođač pilećeg mesa koji raspolaže vlastitim matičnim farmama i proizvodnjom rasplodnih jaja. Kompanija tako kontroliše praktično cijeli proizvodni lanac – od vlastite stočne hrane i roditeljskih jata, preko valionice i farmi, do prerade mesa i gotovih proizvoda.

Takav integrirani sistem omogućava potpunu sljedivost proizvodnje Cekin piletine, dok kompanija navodi da zahvaljujući povezivanju proizvodnje, prerade i distribucije svježa piletina može stići od farme do police trgovine u roku od 24 sata. Koka trenutno posluje na više od 30 lokacija, dok svoje proizvode izvozi na 13 stranih tržišta.

Još milioni u nove proizvodne linije

Nova valionica nije jedina velika investicija kompanije. Koka je u okviru šire modernizacije proizvodnje nedavno investirala dodatnih 1,2 miliona eura u novu liniju za proizvodnju pilećeg mljevenog mesa, ćevapa i pljeskavica.

Još 6,5 miliona eura uloženo je u novu liniju za proizvodnju paniranog programa. Samo ove tri investicije tako pokazuju razmjere modernizacije kroz koju prolazi jedan od vodećih proizvođača hrane u Hrvatskoj.

Nova valionica pritom je najveći pojedinačni projekt među njima. Sa ulaganjem od 20 miliona eura, visokom automatizacijom i planiranim kapacitetom od 45 miliona jednodnevnih pilića godišnje, Koka značajno povećava svoje proizvodne mogućnosti i dodatno učvršćuje poziciju u hrvatskoj prehrambenoj industriji.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Regionalni prehrambeni gigant uložio 20 miliona eura u novi pogon: U njemu će raditi samo 39 ljudi appeared first on Biznis Info.

Čelni ljudi kompanije ovih dana su, povodom obilježavanja 20 godina Infobipa, govorili o daljnjem razvoju kompanije i planovima za naredni period. Među njima je ponovo i Bosna i Hercegovina.

Kako su izjavili predstavnici kompanije, Sarajevo bi trebalo biti lokacija novog Infobipovog kampusa koji se priprema – trećeg nakon Vodnjana i Zagreba. Riječ je o značajnoj vijesti za bh. IT sektor, posebno zato što je Infobip prije nekoliko godina već imao veoma konkretne planove za veliku investiciju u Sarajevu.

Zemljište kupljeno još 2020.

Infobip je početkom 2020. godine od Općine Centar kupio četiri građevinske parcele u sarajevskom naselju Šip ukupne površine 4.230 kvadratnih metara. Za zemljište je tada plaćeno oko 503.000 KM, a plan je bio da na toj lokaciji bude izgrađen veliki poslovni kampus.

Prema tada predstavljenom projektu, novi objekt trebao je imati oko 8.500 kvadratnih metara korisne površine i kapacitet za više od 500 zaposlenih.

Ambicije su bile velike. Infobip je sarajevski kampus zamišljao kao jedan od svojih ključnih razvojnih centara, a tada je navedeno i da bi trebao postati strateško središte poslovanja kompanije za područje Bliskog istoka i sjeverne Afrike.

U Sarajevu je kompanija u to vrijeme imala više od 160, a kasnije više od 200 zaposlenih, dok je novi kampus trebao omogućiti višestruko povećanje tog broja.

Gradnja bila najavljena za 2021.

Planovi su tokom 2020. otišli prilično daleko. Odabrano je idejno arhitektonsko rješenje, predstavljeni su renderi budućeg kompleksa, a Infobip je najavio da bi gradnja trebala početi u proljeće 2021. godine. Kampus je trebao imati tri etaže i mansardu te sadržaje po uzoru na Infobipove kampuse u Hrvatskoj.

Kompanija tada nije objavila tačnu vrijednost investicije, ali ju je opisivala kao jednu od najvećih investicija u IT industriju u Bosni i Hercegovini. Ipak, najavljena gradnja nije realizirana, pa je projekat narednih godina praktično nestao iz fokusa javnosti.

Zbog toga je posebno značajno što Infobip sada, šest godina nakon prvobitnih najava, ponovo govori o Sarajevu kao lokaciji svog trećeg kampusa. Za sada, međutim, nisu objavljeni novi rokovi početka gradnje niti je poznato hoće li projekat biti realiziran prema ranije predstavljenom arhitektonskom rješenju i u prvobitno planiranim gabaritima.

Infobip danas mnogo veća kompanija

U međuvremenu je i sam Infobip nastavio snažno rasti. Kompanija danas ima oko 3.500 zaposlenih i više od 70 ureda širom svijeta, dok je više od 1.500 zaposlenih u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Infobip je prošle godine povećao globalne prihode za 17,5 posto, dok je dobit prije oporezivanja porasla sa 130 na čak 200 miliona eura. U ovoj godini kompanija bilježi rast prihoda od oko 20 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Posebno je zanimljivo da čak 53 posto prihoda dolazi iz Sjeverne Amerike, što pokazuje koliko se kompanija koja je prije dvije decenije krenula iz Vodnjana u međuvremenu internacionalizirala.

Kompanija već ima značajno prisustvo u Bosni i Hercegovini. Sarajevski ured nalazi se u Tešanjskoj ulici, a Infobip ga na svojoj zvaničnoj stranici opisuje kao jedan od hubova za svoje poslovne operacije.

Ponovno spominjanje velikog sarajevskog kampusa zato bi moglo biti signal da kompanija nije odustala od projekta koji je prije šest godina bio zamišljen kao jedna od najvećih IT investicija u BiH. Hoće li ovog puta plan doći i do početka gradnje, trebalo bi biti poznato nakon što Infobip objavi detaljnije informacije o projektu i rokovima njegove realizacije.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Globalni div najavio gradnju velikog IT kampusa u Sarajevu: Projekt predviđa prostor za 500 ljudi appeared first on Biznis Info.

Riječ je o prodaji 97,13 posto udjela u kompaniji koja je nastavila brodograđevnu djelatnost nakon sloma nekadašnje Uljanik grupe. Kuzey Star ponudio je 12 miliona eura, što je iznad početne cijene koja je iznosila oko 11,08 miliona eura.

Odlukom CERP-a praktično je otvoren put za ulazak turskog investitora u jedno od najpoznatijih brodogradilišta na istočnoj obali Jadrana.

Veća ponuda ispala iz utrke

Zanimljivo je da turska ponuda nije bila finansijski najveća. Za Uljanik je bila zainteresovana i kompanija Mira Finance Capital Holding iz Luksemburga, koja je ponudila oko 14,5 miliona eura.

Ipak, CERP je ovu ponudu ocijenio nevaljanom jer na njegovom računu nije bila evidentirana uplata garancije za ozbiljnost ponude u iznosu od nešto manje od 111.000 eura. Time je Kuzey Star ostao jedini ponuđač čija je ponuda zadovoljila uslove postupka, potvrđeno je za Novi list.

Brodogradnja mora ostati osnovna djelatnost

Važan dio cijelog posla jeste obaveza novog vlasnika da nastavi brodograđevnu djelatnost u Puli. Kupac se obavezuje zadržati djelatnost gradnje brodova i plutajućih objekata te njihovog popravka i održavanja, što je posebno važno s obzirom na dugu industrijsku tradiciju lokacije.

Kuzey Star je turska brodograđevna kompanija sa sjedištem u Istanbulu koja posluje u segmentima gradnje, remonta i konverzije brodova. Ulaskom u Uljanik kompanija bi tako dobila značajnu industrijsku bazu na tržištu Evropske unije i na Jadranu.

Iako je kupac sada službeno odabran, preuzimanje još nije potpuno završeno. S obzirom na to da investitor dolazi iz Turske, odnosno države koja nije članica Evropske unije, transakcija podliježe hrvatskom mehanizmu provjere stranih ulaganja. Prijenos vlasničkog udjela stoga će uslijediti nakon što nadležne institucije donesu odluku o dopuštenosti ulaganja.

Novo poglavlje za Uljanik

Uljanik je decenijama bio jedan od najvećih industrijskih sistema u Hrvatskoj i jedan od najprepoznatljivijih proizvođača brodova u ovom dijelu Evrope. Stari sistem doživio je težak finansijski slom, nakon čega je brodograđevna djelatnost nastavljena kroz društvo Uljanik Brodogradnja 1856.

Prodaja gotovo kompletnog vlasništva turskom Kuzey Staru sada bi trebala označiti početak novog poglavlja za pulsko brodogradilište.

Za Pulu i hrvatsku brodogradnju posebno će biti važno kakve planove novi vlasnik ima za proizvodnju, investicije i zapošljavanje te može li nekadašnjem industrijskom gigantu osigurati dugoročniju perspektivu.

The post Turci preuzimaju ponos hrvatske industrije: Čuveni Uljanik dobija novog vlasnika appeared first on Biznis Info.

Posebno je zanimljivo da Mercator i Konzum imaju istog vlasnika – hrvatsku Fortenova grupu – te da se kod obje kompanije u 2025. godini može vidjeti sličan obrazac velikih promjena i reorganizacije poslovanja.

Prema podacima za Mercator, slovenski trgovački lanac je na kraju 2025. imao 6.276 zaposlenih. To je tačno 1.000 manje nego godinu ranije, odnosno pad od 13,7 posto. Mercator je izgubio poziciju najvećeg trgovca u Sloveniji koju je preuzeo Spar.

Sličan trend zabilježen je i u Konzumu u Hrvatskoj. Prema podacima FINA-e, Konzum plus je u 2025. imao 9.231 zaposlenog, što predstavlja smanjenje od 9,26 posto u odnosu na prethodnu godinu. Iz tih podataka proizlazi da je broj zaposlenih po ovoj metodologiji smanjen za oko 940.

U godišnjem izvještaju Konzuma koriste se nešto drugačiji pokazatelji zaposlenosti, odnosno prosječan broj zaposlenih, ali i oni ukazuju na smanjenje od približno 1.000 ljudi.

Velike promjene u obje kompanije

Ipak, podatak o gotovo 2.000 zaposlenih manje ne znači da je toliko ljudi jednostavno dobilo otkaz. Tokom prošle godine obje kompanije prolazile su kroz značajne promjene poslovanja. Kod Mercatora je dio smanjenja povezan sa zatvaranjem prodavnica. Posebno se izdvaja gašenje prodavnica M Tehnike, segmenta koji je prije zatvaranja zapošljavao 439 ljudi.

Broj Mercatorovih maloprodajnih jedinica smanjen je sa 450 na kraju 2024. na 412 na kraju prošle godine. Istovremeno je broj veleprodajnih jedinica pao sa 13 na devet.

Kompanija je prošle godine ostvarila oko 1,17 milijardi eura prihoda od prodaje, što je 11,3 posto ili gotovo 150 miliona eura manje nego godinu ranije. Samo maloprodaja donijela je oko 1,03 milijarde eura, uz znatno blaži pad od 2,4 posto.

Konzum izdvojio dio poslovanja

I kod Konzuma treba uzeti u obzir promjene u strukturi kompanije. Konzum plus je prema podacima FINA-e u 2025. ostvario ukupne prihode od 1,94 milijarde eura, što je 4,66 posto manje nego prethodne godine.

Međutim, dio pada ukupnog poslovanja povezan je s izdvajanjem veleprodajnog segmenta iz kompanije tokom 2025. godine. Sama maloprodaja Konzuma nastavila je rasti te je ostvarila oko 1,8 milijardi eura prihoda.

Stoga smanjenje ukupnih prihoda, kao ni smanjenje broja zaposlenih, ne treba automatski tumačiti kao pad osnovnog maloprodajnog poslovanja kompanije. Konzum je 2025. završio sa 635 prodavnica.

Manje zaposlenih, bolji finansijski rezultat

Još jedna zajednička karakteristika dvije kompanije jeste da su, uprkos velikom smanjenju broja zaposlenih, značajno poboljšale profitabilnost. Konzum plus ostvario je neto dobit od 85,37 miliona eura, čak 67 posto veću nego godinu ranije. EBITDA je iznosila 216,73 miliona eura.

Mercator je, s druge strane, nakon gubitka od oko 10,4 miliona eura u 2024. prošlu godinu završio s neto dobiti od 12,8 miliona eura. EBITDA kompanije porasla je za 57,3 posto na 75,2 miliona eura. Mercator i Konzum nekada su bili ključni dijelovi Agrokora, a nakon sloma tog koncerna završili su pod okriljem Fortenova grupe.

Podaci za 2025. pokazuju da oba velika trgovačka sistema prolaze kroz značajnu transformaciju: broj zaposlenih je u samo godinu dana smanjen za ukupno približno 2.000, uz izdvajanje pojedinih djelatnosti i zatvaranje dijela objekata, dok su istovremeno oba lanca značajno poboljšala krajnji finansijski rezultat.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Šta se dešava s Mercatorom i Konzumom: Za godinu ostali bez čak 2.000 radnika appeared first on Biznis Info.

Riječ je o Penzionerskom kreditnom centru – finansijskom društvu d.o.o. Skoplje, u kojem kompanija iz Bosne i Hercegovine ima 51 posto vlasništva, odnosno kontrolni paket.

Time Prvo penzionersko prvi put izlazi na tržište Sjeverne Makedonije, gdje namjerava primijeniti poslovni model koji već godinama razvija u BiH – a koji se zasniva na kreditiranju penzionerske populacije.

Ko su vlansnici

Većinski vlasnik i predsjednik Upravnog odbora Prvog penzionerskog je Zoran Najdanović, inače profesor na Univerzitetu u Zagrebu. Najdanović ima nešto više od 50 posto dionica.

Zanimljivo je da se Najdanović i u svom akademskom radu bavio finansijskim ponašanjem penzionera u Bosni i Hercegovini, odnosno upravo populacijom na koju je usmjeren poslovni model kompanije čiji je većinski vlasnik. Na tom tržišnom segmentu u međuvremenu je očito razvio i veoma unosan poslovni model.

Slijedi Ilija Džombić sa 20 posto, dok PIM Univerzitet Banja Luka ima oko pet posto vlasništva. Preostalih približno 25 posto kapitala raspoređeno je među velikim brojem manjih dioničara, a društvo ukupno ima 125 dioničara.

Imaju kontrolni paket

Novo društvo poslovat će kao zaseban pravni subjekt prema propisima Sjeverne Makedonije, dok Prvo penzionersko zadržava vlasničku kontrolu sa udjelom od 51 posto. Preostalih 49 posto pripada drugom vlasniku ili vlasnicima, čiji identitet nije naveden u dostupnim dokumentima.

Osnivanju je prethodila dugotrajnija analiza tržišta Sjeverne Makedonije i regiona. Na tom tržištu vide prostor za primjenu svog specifičnog poslovnog modela. Početak poslovanja novog društva najavljen je u roku od dva mjeseca.

Zanimljivo je da kompanija za izlazak na novo tržište nije koristila novo zaduženje. Osnivanje makedonskog društva finansirano je iz raspoloživih sredstava Prvog penzionerskog, a iz kompanije tvrde da investicija neće negativno uticati na tekuću likvidnost niti dividendnu politiku.

Rezultati makedonskog društva ubuduće će biti uključeni u konsolidovane finansijske izvještaje matične kompanije.

Milionska dobit uz mali broj zaposlenih

Prvo penzionersko mikrokreditno društvo posluje od 2012. godine, a specijalizirano je za mikrokreditiranje penzionera. Iako je riječ o relativno maloj kompaniji prema broju zaposlenih, finansijski rezultati pokazuju veoma visoku profitabilnost.

Prema dostupnim poslovnim podacima, društvo je u 2025. godini ostvarilo oko 3,14 miliona KM prihoda i čak 1,37 miliona KM neto dobiti, uz svega 12 zaposlenih. To znači da je neto dobit odgovarala iznosu od oko 44 posto ukupnih prihoda. Kompanija je dobro nastavila poslovati i ove godine.

Osnivanje kompanije u Skoplju predstavlja novu fazu razvoja Prvog penzionerskog, jer svoj model poslovanja sada pokušava prenijeti izvan Bosne i Hercegovine. Matična kompanija će sa 51 posto imati kontrolu nad novim društvom, ali zasad nije javno poznato ko drži preostalih 49 posto.

Prvo penzionersko očekuje da će nova kompanija početi poslovati u kratkom roku, čime će banjalučko društvo i operativno zakoračiti na tržište Sjeverne Makedonije.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Zagrebački profesor razvio milionski biznis s kreditiranjem penzionera u BiH: Sada se širi u regionu appeared first on Biznis Info.

Istovremeno se najavljuje i pokretanje međunarodnog pravnog postupka protiv Hrvatske zbog dugogodišnje zabrane raspolaganja ovom vrijednom nekretninom na Jadranu.

Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović najavio je da će Grad pokrenuti postupak raskida predugovora koji je 2024. godine potpisan s hrvatskom kompanijom Andro Internacional iz Omiša. Riječ je o atraktivnom kompleksu površine 10.935 kvadratnih metara, smještenom svega nekoliko kilometara od Omiša, uz Jadransku magistralu.

Kupac ponudio 5,245 miliona eura

Andro Internacional izabran je 2024. godine kao najpovoljniji ponuđač na međunarodnom javnom pozivu Grada Zenica. Kompanija je za nekretninu ponudila 5.245.005 eura, a predugovor je potpisan 26. avgusta 2024. godine. Kupac je uplatio i depozit u iznosu od deset posto dogovorene cijene.

Ipak, konačni ugovor nikada nije zaključen. Glavna prepreka bila je administrativna zabrana raspolaganja nekretninom u Hrvatskoj. Prema tadašnjoj zvaničnoj objavi Grada Zenica, konačna kupoprodaja trebala je uslijediti nakon završetka postupka brisanja te zabrane.

Dvije godine kasnije problem nije riješen, a rok predviđen predugovorom je istekao. Kasumović sada najavljuje da će kupcu biti vraćen uplaćeni avans te da će Grad krenuti u raskid predugovora.

Najavljuju i tužbu protiv Hrvatske

No, Grad Zenica ne namjerava stati na raskidu posla. Kasumović tvrdi da hrvatsko Ministarstvo pravosuđa ne daje potrebnu saglasnost za realizaciju transakcije pozivajući se na nepostojanje odgovarajućeg sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Najavio je angažovanje međunarodne advokatske kompanije i pokretanje postupka protiv Hrvatske, uz zahtjev za naknadu štete. Prema njegovim riječima, vlasništvo Grada Zenica nad ovom nekretninom već je dokazano pred hrvatskim pravosuđem.

Ko je trebao riješiti zabranu?

U cijeloj priči postoji i jedno zanimljivo otvoreno pitanje. Kasumović sada tvrdi da Grad Zenica nije imao obavezu da riješi administrativnu zabranu, već da je to bila obaveza kupca. Međutim, prilikom potpisivanja predugovora 2024. godine direktor Andro Internacionala Domagoj Tomasović iznio je drugačije tumačenje.

U zvaničnoj objavi Grada Zenica tada je navedeno da je predugovorom definisan rok od dvije godine u kojem Grad Zenica treba riješiti papirologiju u vezi sa zemljištem, odnosno administrativnu zabranu raspolaganja nekretninom. Nakon rješavanja tog pitanja konačni ugovor trebalo je potpisati u roku od 15 dana.

I formalna odluka Gradskog vijeća iz avgusta 2024. potvrđuje da su međusobna prava i obaveze Grada i kupca uređeni predugovorom, čiji je nacrt bio sastavni dio dokumentacije na osnovu koje je Vijeće odobrilo posao.

Stoga ostaje da se vidi kako će ovo pitanje biti pravno razriješeno ukoliko dođe do spora između dvije strane.

Danas bi moglo vrijediti mnogo više

Posebno zanimljiv dio priče jeste vrijednost same nekretnine. Kasumović je kazao da mu je, iz današnje perspektive, čak drago što prodaja za 5,24 miliona eura nije završena, jer smatra da kompleks danas vrijedi znatno više.

Riječ je o gotovo 11.000 kvadratnih metara zemljišta na hrvatskoj obali, oko tri kilometra od Omiša, uz jednu od najvažnijih saobraćajnica na Jadranu.

Grad Zenica tako bi, nakon dvije godine čekanja, mogao ponovo postati vlasnik izuzetno vrijedne nekretnine na Jadranu. Međutim, prije eventualnog novog pokušaja prodaje morat će se riješiti isti problem koji je zaustavio i ovaj posao – administrativna zabrana raspolaganja imovinom.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Bh. grad vraća odmaralište na prestižnoj lokaciji uz more i najavljuje tužbu protiv Hrvatske appeared first on Biznis Info.

BiznisInfo.ba je analizirao rezultate deset velikih trgovačkih kompanija iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije za 2025. godinu, kako bismo vidjeli gdje se Bingo nalazi u odnosu na Konzum, Lidl, Delhaize, Spar, Kaufland i druge velike igrače.

Kada se kompanije poredaju prema ukupnim prihodima, najveći je Konzum Hrvatska sa oko 1,94 milijarde eura. Slijedi Delhaize Serbia sa oko 1,47 milijardi, dok je Lidl Hrvatska ostvario oko 1,44 milijarde eura.

Odmah iza njih nalazi se Bingo sa oko 1,18 milijardi eura prihoda, odnosno 2,3 milijardi KM. Iza Binga po prihodima slijede Spar Hrvatska, Lidl Srbija i Plodine, koji također premašuju milijardu eura godišnjih prihoda. U društvu deset velikih nalaze se još Kaufland Hrvatska, Studenac i Idea Marketi.

Podaci pokazuju da je Bingo prema prihodima četvrti među deset analiziranih kompanija. No, kada umjesto prihoda pogledamo koliko je kome ostalo na kraju godine, redoslijed se mijenja.

Po dobiti slika je drugačija

Bingo je 2025. ostvario neto dobit od 128,6 miliona KM, odnosno oko 65,8 miliona eura. Veću zaradu među analiziranim kompanijama imali su samo Konzum Hrvatska, sa oko 85,4 miliona eura, i Lidl Hrvatska, sa oko 72,7 miliona eura.

Bingo je tako po dobiti završio ispred kompanija kao što su Lidl Srbija, Kaufland Hrvatska, Delhaizea Serbia, Plodine i Spare Hrvatska.

Delhaize Serbia, koja upravlja lancima Maxi i Shop&Go, ostvarila je neto dobit od oko devet miliona eura. Lidl Srbija zaradio je oko 39 miliona eura, Kaufland Hrvatska 27,4 miliona, a Plodine oko osam miliona eura. Spar Hrvatska godinu je završio s gubitkom većim od šest miliona eura, dok su Studenac i Idea zabilježili još veće minuse.

Godinu ranije Bingo je bio broj jedan

Još zanimljiviju sliku daje poređenje sa 2024. godinom. Te godine Bingo je ostvario neto dobit od oko 146,6 miliona KM, odnosno približno 74,9 miliona eura. To ga je činilo najprofitabilnijim među najvećim trgovačkim kompanijama regiona, čak i ako se uključi i Slovenija.

Lidl Hrvatska te godine ostvario je oko 63,9 miliona eura dobiti, Delhaize Serbia oko 63,4 miliona, a Konzum Hrvatska 51,1 milion eura. Dakle, Bingo je 2024. ostvario veću dobit od svih lanaca u regionu.

Tokom 2025. situacija se promijenila prvenstveno zbog snažnog rasta dobiti Konzuma i Lidla Hrvatska. Bingo je istovremeno zabilježio nešto manju zaradu nego godinu ranije, ali je i dalje ostao u samom vrhu regionalne trgovine.

Kako Bingo uz relativno niske cijene ostvaruje toliku dobit

Visoka profitabilnost Binga na prvi pogled može djelovati neobično. Kompanija je godinama gradila tržišnu poziciju upravo na konkurentnim cijenama, naročito prehrambenih proizvoda.

Međutim, Bingo nije klasičan lanac supermarketa čiji poslovni rezultat zavisi gotovo isključivo od prodaje hrane. Jedna od njegovih važnih prednosti je snažan neprehrambeni segment. Veliki Bingo hipermarketi osim hrane prodaju tehniku, namještaj, tekstil, kućne potrepštine, alate, igračke, sezonsku robu i niz drugih proizvoda.

Različite kategorije robe nose različite trgovačke marže. Širok neprehrambeni asortiman stoga Bingu daje mogućnost da ukupnu profitabilnost ne zasniva isključivo na maržama prehrambenih proizvoda, gdje je cjenovna konkurencija najveća.

Nekretnine važan dio poslovanja

Drugi važan faktor su nekretnine. Bingo je tokom dugogodišnje ekspanzije izgradio i kupio veliki broj vlastitih trgovačkih objekata i tržnih centara. Poslovanje u vlastitim objektima smanjuje zavisnost od zakupa i troškova najma koji kod velikih trgovačkih mreža mogu predstavljati značajan rashod.

Osim toga, Bingo u svojim tržnim centrima dio prostora iznajmljuje drugim trgovcima, ugostiteljima i pružaocima usluga. Nekretnina tako nije samo mjesto na kojem Bingo obavlja vlastitu trgovinu nego može biti i izvor prihoda od drugih zakupaca.

Kombinacija ogromnog prometa, snažnog non-food segmenta, velikog broja vlastitih nekretnina i široke trgovačke mreže jedan je od razloga zbog kojih Bingo može istovremeno biti veoma konkurentan cijenama i ostvarivati izuzetno visoku ukupnu dobit. Također, većinu dobiti Bingo reinvestira u domaću privredu.

Rezultati najbolje pokazuju razmjere tog poslovnog modela: 2024. Bingo je bio najprofitabilniji među najvećim trgovcima regiona, a godinu kasnije ostao je u samom vrhu, ispred kompanija poput Delhaizea, Spara, Kauflanda i Lidla Srbija.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Top 10 trgovaca u regionu: Bingo ispred Spara, Lidla Srbija i Kauflanda appeared first on Biznis Info.

Naručitelj radova su Hrvatske ceste d.o.o., a posao je povjeren Zajednici ponuditelja TEXO MOLIOR d.o.o. iz Cavtata i CGP d.d. iz Slovenije, izvijestio je Šibenik News.

Ugovorena vrijednost radova iznosi 38,5 miliona  eura bez PDV-a, a planirani rok izvođenja radova je 30 mjeseci.

Korak prema realizaciji brze ceste ka BiH

Obilaznica će biti duga 9,1 kilometar, a njena izgradnja je od strateškog značaja za rasterećenje grada od tranzitnog prometa, kao i stvaranje kvalitetnije i sigurnije prometne povezanosti. Istodobno, projekt predstavlja važan korak prema realizaciji buduće brze ceste Šibenik – Drniš – Knin – granica BiH.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je kako je drniške obilaznice dio šireg razvoja prometne infrastrukture i bolje povezanosti Šibenika, Drniša i Knina.

“Obilaznica Drniša jedan je od najvećih infrastrukturnih projekata u županiji, ali i šire, budući da predstavlja početak izgradnje buduće brze ceste Šibenik – Drniš – Knin – granica BiH. No, gradi se na području cijele Šibensko-kninske županije i značajno ulaže u infrastrukturne projekte koji predstavljaju jednu prometnu cjelinu, sjajući zaleđe i obalu. A upravo je to i smisao cestovne infrastrukture – stvarati uvjete za razvoj gospodarstva te podizati kvalitetu života građana – kazao je ministar i dodao kako se istodobno obnavljaju državne ceste D33 prema Kninu i D56 prema Muću, čija ukupna vrijednost iznosi oko 34 milijuna eura, piše Šibenik News.

The post Važan korak prema brzoj cesti do granice sa BiH: Počela izgradnja dionice vrijedne 38,5 miliona eura appeared first on Biznis Info.

Time je Hrvatska zauzela treće mjesto među promatranim zemljama. Veći rast zabilježile su samo Južna Koreja, s povećanjem od 55 posto, i Rusija, gdje je bogatstvo po odrasloj osobi poraslo 37 posto.

Iza Hrvatske ostale su, među ostalima, Norveška, Tajvan i Ujedinjeni Arapski Emirati, prenosi Poslovni.hr pisanje portala mojnovac.hr.

UBS pritom ne promatra samo novac na računima. U izračun ulaze finansijska imovina poput štednje, dionica i obveznica, ali i nekretnine te druga imovina. Od ukupne vrijednosti oduzimaju se dugovi građana, a stope rasta prilagođene su inflaciji.

Samo devet zemalja ostvarilo je rast veći od 20 posto

Između 2020. i 2025. samo je devet zemalja zabilježilo rast prosječnog bogatstva po odrasloj osobi veći od 20 posto.

Istodobno je u 15 zemalja prosječno bogatstvo palo. U Brazilu je pad iznosio tri posto, u Francuskoj 4,5 posto, u Nizozemskoj 14 posto, a u Ujedinjenom Kraljevstvu čak 23 posto.

Takve razlike velikim dijelom odražavaju različita kretanja cijena nekretnina, finansijskih tržišta i zaduženosti kućanstava.

Treće mjesto ne znači da je svaki Hrvat 29 posto bogatiji

Kod ovakvih podataka važna je razlika između prosječnog i medijalnog bogatstva.

Prosjek može snažno rasti ako vrijednost imovine raste kod bogatijeg dijela stanovništva. Medijan, s druge strane, bolje pokazuje što se događa s građaninom koji se nalazi na sredini raspodjele bogatstva.

UBS upozorava da je na mnogim tržištima prosječno bogatstvo raslo, dok je medijalno bogatstvo istodobno padalo.

Zato podatak da je Hrvatska treća na svijetu po rastu bogatstva treba čitati kao pokazatelj snažnog rasta ukupne vrijednosti imovine hrvatskih građana, a ne kao dokaz da je svaki građanin danas 29 posto bogatiji nego prije pet godina.

Koliko finansijske imovine imaju hrvatski građani?

Hrvatska nema jedinstvenu službenu statistiku koja bi pokazala ukupnu vrijednost imovine građana, uključujući nekretnine, štednju, ulaganja i druge oblike vlasništva.

Hrvatska narodna banka ipak redovito prati finansijsku imovinu kućanstava. Na kraju prvog tromjesečja ove godine njena neto vrijednost, odnosno finansijska imovina umanjena za obaveze, iznosila je oko 88 milijardi eura.

To je devet posto više nego godinu ranije.

Kada bi se taj iznos jednostavno podijelio s brojem stanovnika, dobila bi se vrijednost od oko 23.000 eura po stanovniku. Taj podatak, međutim, ne uključuje nekretnine i ne govori koliko imovine ima tipično kućanstvo jer je bogatstvo vrlo nejednako raspoređeno.

The post Hrvatska treća na svijetu po rastu bogatstva: Imovina građana porasla 29 posto u pet godina appeared first on Biznis Info.