Riječ je o drvnoj industriji Tvin iz Virovitice koja je pokrenula proizvodnju 1913. godine i koja je preživjela dva svjetska rata, Domovinski rat, privatizacijski pakao 90-ih. No, danas je u teškoj situaciji.

Mjesecima nisu primili plaću

Svi poslovni računi Tvina su blokirani od 4. mjeseca – dva u Erste banci te po jedan u PBZ-u i Zabi. Blokirao ih je poslovni partner zbog neplaćanja dospjelog potraživanja teškog više od milion eura. To je dovelo do teškoća u isplatama plaća za oko 400 radnika.

– Plaću nismo primili od 2. mjeseca i ne znamo kad će uopće biti jer uprava kaže da ne može zbog krize i poslovnih teškoća. Niko ne pita kako je nama – ogorčen je radnik Tvina koji se javio u petak redakciji porala Danica.hr.

Otkriva da je podijeljeno dosta otkaza ove godine i da to nije kraj: “Koliko čujemo, firma je u ozbiljnoj krizi i pitanje je kako će to završiti. Mnogi od nas već traže novi posao.”

Promjena vlasništva

Sredinom ovog mjeseca smijenjen je direktor Tvina Mario Mikolaš te je na njegovu poziciju postavljen Tomislav Filipović. Tvin je prije nekoliko godina prešao u ruke porodice Vampovac u čijem se vlasništvu nalaze još firme Pro Wood (nekadašnji DIK Đurđenovac) i virovitički Contorte, najveći proizvođač masivnog namještaja u državi.

POVEZANI TEKST – Samo silos i dimnjaci ostali su od industrijskog giganta koji je hranio Jugoslaviju

Pro Wood i Contorte su nedavno završili u predstečajnom postupku, a lako je moguće da to uskoro čeka i Tvin. Firma koja je u bivšoj Jugoslaviji bila sinonim za kvalitetan namještaj u zlatnim je vremenima zapošljavala 1800 radnika. Danas ih ima jedva 400-tinjak.

Ostali bez još jedne kompanije

Virovitica je prije šest godina ostala i bez čuvene tvornice šećera Viro koja je skončala zbog krize u branši i nepodmirenih obveza. Sad se drmaju i temelji Tvina, druge virovitičke perjanice.

Tvin je, inače, lani ostvario 20 miliona eura prihoda i 100.000 eura dobiti. Imali su oko 400 zaposlenih čija je prosječna neto plaća iznosila oko 820 eura, navodi se u izvještaju Financijske agencije.

The post Hrvatski industrijski div pred kolapsom: Nekad imali 1.800 radnika, danas nemaju ni za plaće appeared first on Biznis Info.

Nekadašnji industrijski gigant, koji je u najboljim danima zapošljavao oko 2.000 radnika i bio jedan od simbola Osijeka, danas je gotovo potpuno nestao. Nakon što je proizvodnja ugašena 2021. godine, cijeli kompleks je od 2023. postepeno rušen.

Sa Šećeranskog nathodnika, koji povezuje Donji grad i naselje Jug 2, danas se pruža pogled na prazan prostor na kojem se nekada nalazila jedna od najvećih i najvažnijih prehrambenih industrija bivše države, piše osječki portal Komarilos.

Fabrika koja je obilježila jedan grad

Iako se na toj lokaciji nalazio vrijedan primjer industrijske arhitekture građen u cigli, gotovo ništa nije sačuvalo uspomenu na fabriku koja je decenijama hranila hiljade porodica i bila jedan od temelja industrijskog razvoja Slavonije.

Historija osječke Šećerane seže još na početak 20. vijeka. Prvo hrvatsko-slavonsko dioničko društvo za industriju šećera osnovano je 1905. godine, a već naredne godine na periferiji Donjeg grada počela je proizvodnja šećera. Fabrika je tada imala dnevni kapacitet prerade od 700 tona šećerne repe, što je za to vrijeme bio ogroman industrijski poduhvat.

Nakon Drugog svjetskog rata fabrika je nacionalizovana i nastavila je raditi pod nazivom Tvornica šećera Osijek.

Tokom decenija Šećerana je postala jedan od najvećih industrijskih sistema u regionu. U najboljim godinama proizvodni kapacitet po kampanji iznosio je čak 560.000 tona šećera, dok je kroz fabriku prošlo više generacija radnika.

Privatizacija i gašenje

Tvornica je teško stradala tokom rata devedesetih godina. Pogođena je sa gotovo hiljadu granata, dok je veliki dio područja sa kojeg je nabavljala sirovinu godinama bio van kontrole Hrvatske.

Ipak, fabrika je nastavila raditi i nakon rata, ali su privatizacija i tranzicija postepeno mijenjali njenu sudbinu. Broj zaposlenih konstantno je opadao.

Od nekadašnjih 2.000 radnika, posljednjih 200 zaposlenih u fabriku je ušlo u martu 2021. godine, kada je proizvodnja konačno zaustavljena.

Ostali samo dimnjaci i silos

Danas je cijeli industrijski kompleks praktično nestao. Porušeni su proizvodni pogoni, hale i objekti koji su decenijama dominirali ovim dijelom Osijeka.

Na nekadašnju Šećeranu danas podsjećaju samo dva dimnjaka, silos, bivši radnici koji su ovdje proveli radni vijek i obližnja Tvornička ulica.

Za mnoge Osječane, nestanak Šećerane nije samo gašenje jedne fabrike, nego i simbol kraja jedne velike industrijske epohe grada.

The post Samo silos i dimnjaci ostali su od industrijskog giganta koji je hranio Jugoslaviju appeared first on Biznis Info.

Riječ je o investiciji vrijednoj više od 30 mil. eura, koja predstavlja jedan od značajnijih logističkih projekata firme u posljednjih nekoliko godina.

Moderan centar na 20.000 kvadrata

Novi logističko-distributivni centar prostire se na oko 20.000 kvadrata zatvorenog prostora i zamišljen je kao ključna distributivna tačka za područje Dalmacije. Iz kompanije navode da će novi objekat omogućiti:

• bržu isporuku robe,
• veću dostupnost proizvoda,
• efikasniju opskrbu kupaca i partnera,
• te optimizaciju logističkih procesa.

Posebno se izdvaja visokoregalno automatsko skladište visine 26 metara, koje omogućava bolju iskorištenost prostora i ubrzava protok robe kroz distributivni sistem.

Jačanje logističke mreže

Iz Fero-Terma ističu da ovaj projekat predstavlja važan korak u daljnjem razvoju kompanije i jačanju operativne efikasnosti.

Otvaranjem novog centra kompanija dodatno unapređuje distribucijske kapacitete i stvara osnovu za dugoročni rast poslovanja na hrvatskom tržištu, ali i šire u regiji.

Lokacija u poslovnoj zoni Podi kod Šibenika izabrana je zbog dobre prometne povezanosti i strateške pozicije za distribuciju robe prema dalmatinskom području.

Jedan od vodećih regionalnih distributera

Fero-Term je jedna od vodećih kompanija u regionu kada je riječ o prodaji i distribuciji opreme za:

• kupaonice,
• grijanje,
• klimatizaciju,
• vodovod i instalacije.

Firma posljednjih godina kontinuirano ulaže u širenje prodajne i logističke mreže, modernizaciju poslovanja i unapređenje skladišnih kapaciteta.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Hrvatska firma završila investiciju od 30 mil. eura: ‘Ključna točka’ za regiju appeared first on Biznis Info.

Upravo bi Macurina uloga mogla biti presudna za ishod cijelog procesa, piše BiznisInfo.ba. Addiko Bank posluje na šest tržišta srednje i jugoistočne Evrope, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju i Crnu Goru.

Dvije ponude za istu banku

NLB je objavio dobrovoljnu javnu ponudu za preuzimanje Addiko Bank AG po cijeni od 29 eura po dionici. Ponuda se odnosi na sve dionice Addika, odnosno na 19,5 miliona običnih dionica banke.

Ako NLB uspije preuzeti svih 19,5 miliona dionica Addiko Banke po cijeni od 29 eura po dionici, ukupna vrijednost transakcije iznosila bi oko 565 miliona eura.

S druge strane, Raiffeisen Bank International objavio je ponudu od 26,50 eura po dionici Addiko Banke, nakon što je prethodno planirao ponuditi 23,05 eura. Dakle, NLB u ovom trenutku nudi više novca po dionici od Raiffeisena.

Na prvi pogled, to bi značilo da je NLB u boljoj poziciji. Međutim, u ovoj priči cijena nije jedini presudni faktor.

Ključni uslov NLB-a

Najvažniji detalj kod NLB-ove ponude jeste uslov minimalnog praga prihvatanja. NLB je svoju ponudu uslovio time da stekne najmanje 75 posto ukupnih glasačkih prava Addiko Bank AG.

To znači da NLB-ova ponuda ne uspijeva automatski samo zato što je finansijski bolja. Da bi posao bio realizovan, dovoljan broj dioničara mora prihvatiti ponudu.

U praksi, NLB-u treba vrlo široka podrška dioničara. Ako značajan blok dionica ne bude ponuđen NLB-u, slovenska banka može ostati ispod potrebnog praga, bez obzira na to što nudi više od Raiffeisena.

Tu na scenu ulazi Davor Macura

Alta Group d.o.o., povezana s Davorom Macurom, objavila je da će svojih 1.878.167 dionica Addiko Bank AG, što predstavlja 9,63 posto kapitala banke, ponuditi u okviru Raiffeisenove ponude. To je prvi jasan signal da Alta ne podržava NLB, nego Raiffeisen.

No, priča je složenija od tih 9,63 posto. Prema ranijoj regulatornoj objavi na Bečkoj berzi, Alta Group ima i finansijske instrumente, odnosno četiri ugovora o kupovini dionica, koji se odnose na dodatnih 3.891.982 dionice Addika, odnosno 19,96 posto glasačkih prava.

Zajedno s direktnim paketom od 9,63 posto, to daje ukupnu prijavljenu poziciju od 29,59 posto.

Zašto je to problem za NLB

NLB-u treba najmanje 75 posto glasačkih prava. Ako Alta direktno proda svojih 9,63 posto Raiffeisenu, NLB-u se prostor odmah sužava.

Ako cijeli blok od 29,59 posto koji kontroliše Macura ne ode prema NLB-u, slovenska banka ne može ispuniti svoj prag od 75 posto.

To ne znači da je Raiffeisen automatski pobjednik, odnosno da su svi ostali dioničari automatski obavezni prodati dionice Raiffeisenu. Oni mogu odlučiti da čekaju rasplet, da prihvate neku drugu ponudu ili ne prodaju nikome, odnosno da zadrže svoje dionice.

Raiffeisenova logika: niža cijena, ali jača konstrukcija

Raiffeisenova ponuda je nominalno slabija od NLB-ove, jer iznosi 26,50 eura po dionici, dok NLB nudi 29 eura. Međutim, Raiffeisen ima ono što NLB-u očito nedostaje: dogovor s Altom, koji je mnogo dublji od prodaje spomenutog paketa dionica. 

Naime, dvije banke planiraju zajedno podijeliti sudbinu Addiko banke, ako preuzimanje uspije.

Raiffeisenov plan nije da dugoročno zadrži kompletan Addiko sistem u sadašnjem obliku. RBI je najavio preuzimanje Addika, ali i namjeru da nakon toga proda poslovanja Addika u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori Alta Groupu, dok bi zadržao dijelove poslovanja koji su mu strateški zanimljiviji.

To objašnjava zašto Alta podržava Raiffeisenovu ponudu, iako je NLB-ova cijena viša. Za Altu cilj nije samo prodaja dionica po najboljoj cijeni. Mnogo veći interes može biti ulazak u vlasništvo nad Addikovim bankama u Srbiji, BiH i Crnoj Gori.

Drugim riječima, Raiffeisen i Alta nemaju samo odnos kupca i dioničara. Oni imaju širi strateški aranžman.

Šta bi dobio Raiffeisen, a šta Alta

Raiffeisen bi eventualnim preuzimanjem Addika ojačao poziciju u dijelu tržišta koji mu je zanimljiv i istovremeno spriječio jačanje NLB-a kroz veliku regionalnu akviziciju.

Alta bi, s druge strane, kroz naknadnu podjelu Addiko sistema mogla postati značajan regionalni bankarski igrač, naročito u Srbiji, BiH i Crnoj Gori.

Zbog toga ova transakcija nije samo klasična borba za jednu banku. Ovo je pokušaj regionalnog preslagivanja bankarskog tržišta.

Prema dogovoru, Alta Group bi dobio:

• Addiko Bank Beograd,
• Addiko Bank Sarajevo,
• Addiko Bank Banja Luka,
• i Addiko Bank Podgorica.

RBI planira zadržati poslovanje Addiko banke u:

• Addiko Bank d.d. Zagreb
• Addiko d.d. Ljubljana
• Addiko Bank AG

Zašto je Addiko važan

Addiko Bank AG je austrijska bankarska grupa s poslovanjem u više zemalja srednje i jugoistočne Evrope, uključujući Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru. Upravo zbog te regionalne mreže banka je zanimljiva i NLB-u i Raiffeisenu.

Za NLB bi preuzimanje Addika značilo veliko jačanje regionalne pozicije, posebno na tržištima gdje već ima ambicije rasta.

Za Raiffeisen, stvar je drugačija. Austrijska banka bi kroz ovaj potez mogla preuzeti ono što joj strateški odgovara, a ostatak poslovanja prepustiti partneru, odnosno Alta Groupu.

Viša ponuda ne mora pobijediti

Najzanimljiviji dio cijele priče jeste činjenica da NLB nudi više, ali to ne znači da će pobijediti. Ako NLB ne uspije prikupiti najmanje 75 posto glasačkih prava, njegova ponuda pada. A upravo tu Macura i Alta Group imaju ključnu ulogu.

Sigurno je da Alta direktnih 9,63 posto daje Raiffeisenu. Za dodatnih 19,96 posto situacija je složenija, jer se radi o ugovorima koji još zavise od određenih uslova. Ipak, sama činjenica da Alta ima takvu poziciju daje Macuri ogroman utjecaj na rasplet.

Zato se ova bitka ne vodi samo oko cijene po dionici. Vodi se oko kontrole nad ključnim blokovima dionica, buduće podjele Addiko sistema i novog odnosa snaga na bankarskom tržištu regiona.

U tom smislu, Davor Macura nije samo jedan od dioničara Addika. On je čovjek čija pozicija može odlučiti da li će Addiko preuzeti NLB ili će Raiffeisen, uz dogovor s Altom, preuzeti banku i potom podijeliti njeno regionalno poslovanje.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post NLB i Raiffeisen bore se za Addiko banku, ali ključ preuzimanja drži srpski biznismen appeared first on Biznis Info.

Po završetku transakcije, PIK Vrbovec pridružit će se Bosqarovoj Future Food vertikali, uz Panvita Grupu, vodeću slovensku poljoprivredno-prehrambenu grupu, i Mlinar Grupu, vodeću pekarsku grupaciju u Adria regiji koja je snažno prisutna i u BiH. Transakcija se planira provesti u partnerstvu s postojećim dioničarima, porodicom Polanič.

Glavna skupština društva Bosqar d.d. usvojila je 11. maja odluku o  povećanje temeljnog kapitala putem sekundarne javne ponude dionica (SPO), a prikupljena sredstva namijenjena su prvenstveno finansiranju najavljenog stjecanja 100 posto udjela u PIK Vrbovcu, ali i drugim M&A prilikama unutar ključnih poslovnih vertikala grupe.‍

Konačna cijena će tek biti utvrđena

Zaključenje transakcije ostaje podložno ispunjenju propisanih preduvjeta, uključujući dobivanju regulatornih odobrenja nadležnih tijela te finalizacije okvira financiranja. S obzirom na strukturu transakcije, cijena će biti konačno utvrđena prilikom zaključenja.

Darko Horvat, predsjednik Uprave Bosqara, holding kompanije Bosqar Invest grupe, izjavio je da je potpisivanje SPA ugovora važan korak u procesu planiranog preuzimanja PIK Vrbovca i daljnjeg razvoja Bosqarove prehrambene poslovne vertikale.

– Uvjereni smo da PIK Vrbovec, zajedno s Panvitom i Mlinarom, može činiti snažnu regionalnu prehrambeno-poljoprivrednu platformu usmjerenu na dugoročni rast, operativnu izvrsnost i jačanje otpornosti opskrbnih lanaca u regiji.

Pred nama je sada završna faza procesa koja uključuje ishođivanje regulatornih odobrenja i ispunjenje preostalih uvjeta za zaključenje transakcije. Nastavit ćemo pravovremeno obavještavati javnost o svim relevantnim koracima – rekao je.

Stvaranje vodeće regionalne grupacije za svježu hranu

Kao što je ranije komunicirano, podložno potpisivanju ugovora o kupoprodaji poslovnih udjela i ispunjenju svih potrebnih uvjeta i regulatornih odobrenja, Future Food vertikala Bosqar Invest grupe, temeljem javno dostupnih finansijskih izvještaja za 2024. godinu, imala bi prihode od oko 640 miliona eura i oko 4800 zaposlenika, što bi je pozicioniralo kao vodeću grupaciju za svježu hranu u regiji.

Objedinjena platforma temeljila bi se na visoko integriranoj poljoprivrednoj proizvodnoj bazi, koja bi obuhvaćala više farmi, preko 120.000 tona godišnje proizvodnje mesa, voća, povrća i pekarskih proizvoda, tri najnaprednija pogona za preradu u regiji, kapacitet stoke od oko 120.000 svinja i 4,5 miliona brojlerskih pilića.

Podložno prethodnom regulatornom odobrenju nadležnih tijela i finalizaciji ulaganja u PIK Vrbovec, očekuje se da će Bosqar Invest, na pro forma osnovi i u okviru svog trenutnog opsega, ostvariti više od jedne milijarde eura godišnjih prihoda i preko 100 miliona eura EBITDA-e na pro forma konsolidiranoj osnovi u 2026. godini.

The post Velika akvizicija u regiji: Stvara se prehrambena grupacija s milijardom eura prihoda appeared first on Biznis Info.

Javno preduzeće je ove sedmice raspisalo tender za izradu idejnog i glavnog projekta te reviziju projektne dokumentacije za dionicu Orašje – Distrikt Brčko, piše BiznisInfo.ba.

Riječ je o projektu o kojem se govori već decenijama, ali koji nikada nije ozbiljno ušao u fazu realizacije.

Tender za projektovanje i reviziju

Novi postupak javne nabavke podijeljen je na dva lota. Prvi lot odnosi se na izradu idejnog i glavnog projekta za dionicu Orašje – Distrikt Brčko, dok se drugi odnosi na reviziju glavnog projekta.

Tender predviđa rok od 18 mjeseci za izradu dokumentacije, što pokazuje da se radi o velikom i tehnički zahtjevnom projektu. Ponude će biti otvorene krajem juna ove godine.

Autoput dug više od 60 kilometara

Planirana autocesta granica Hrvatska – Orašje – Brčko – Tuzla duga je oko 61 kilometar i zamišljena je kao ključna saobraćajna veza sjeveroistočne Bosne sa Hrvatskom i mrežom evropskih autocesta.

Autoput bi povezivao područje Orašja i granice s Hrvatskom preko Brčkog do Tuzle, jednog od najvećih industrijskih i energetskih centara u BiH.

Upravo zbog toga projekat ima veliki ekonomski značaj, jer bi kompanijama iz Tuzlanskog kantona, Posavine i Brčko distrikta omogućio brži pristup tržištu Evropske unije i panevropskim koridorima.

Zanimljivo je da bi ova autocesta išla paralelno s Koridorom 5C, ali znatno istočnije, te bi se prema Hrvatskoj povezivala na području Županje i dalje prema mreži evropskih autocesta.

Veliki broj mostova

Prema ranijim projektnim dokumentima, dionica Orašje – Brčko, za koju je sada raspisan tender za projektovanje, duga je oko 16 kilometara i predstavlja prvi dio buduće autoceste prema Tuzli.

Na toj trasi planirana je izgradnja većeg broja mostova i prateće infrastrukture, uključujući petlje i odmorišta, što pokazuje da se radi o zahtjevnom infrastrukturnom projektu. Na dionici Orašje – Brčko, prema ranijim planskim dokumentima, planirano je:

• 13 mostova
• 3 odmorišta
• 1 petlja sa naplatnim mjestom

Važan projekt za industriju i izvoz

Sjeveroistočna Bosna i Hercegovina godinama se suočava s nedostatkom moderne cestovne infrastrukture i direktne veze sa evropskom mrežom autocesta.

Nova autocesta trebala bi značajno rasteretiti postojeće magistralne pravce, ubrzati transport robe i povećati sigurnost saobraćaja.

Poseban značaj projekt ima za industrijske centre poput Tuzle, Lukavca, Gračanice i Brčko distrikta, odnosno područja iz kojih dolazi veliki dio industrijske proizvodnje i izvoza iz BiH.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Federacija BiH sprema gradnju autoputa dugog 61 kilometar: Nova veza s Hrvatskom appeared first on Biznis Info.

Kako je saopćeno, u toku su pripreme za novo nadmetanje. Javno nadmetanje poništeno je sukladno Zakonu o javnoj nabavi.

Dodaje se kako su sve pristigle ponude premašile procijenjenu vrijednost nabave i iznos planiranih sredstava za realizaciju projekta u investicijskom razdoblju kada je pokrenut postupak javne nabave.

Povezivanje Dubrovnika s mrežom saobraćajnica

Riječ je o natječajima za dionice Rudine – Slano (9 km) i Slano – PUO Mravinjac (11,5 km), koji su objavljeni početkom 2024. godine.

Ove dvije dionice dio su autoceste Rudine – Osojnik koja počinje južno od Neuma, kod skretanja za Pelješac, a završava kod Dubrovnika. Treća dionica je PUO Mravinjac – Osojnik dužine devet kilometara.

Ponude veće od iznosa sredstava

– Budući da nijedna ponuda nije bila u okviru planiranih sredstava, postupak je bilo nužno poništiti – rekli su iz HAC-a.

Hrvatske autoceste d.o.o. već su pokrenule aktivnosti za osiguravanje uvjeta za ponovno pokretanje postupka javne nabave.

– Ovim putem ističemo da je izgradnja autoceste do Dubrovnika prioritet Hrvatskih autocesta te da poništenje ovog postupka ne mijenja planove vezane uz realizaciju projekta – zaključuje se u saopćenju HAC-a.

Ko je dao najbolju ponudu

Ponude su otvorene sredinom 2025., a najpovoljnije ponude za obje dionice dala je indijska firma Afcons Infrastructure Limited iz Mumbaija.

Inače, ista firma je prije nekoliko dana odabrana za izgradnju i modernizaciju pruge Dugo Selo – Novska.

Indijci bili najpovoljniji

Za dionicu od Rudina do Slanog pristiglo je ukupno sedam ponuda, a za dionicu od Slanog do Mravinjca pet. Procijenjena vrijednost izgradnje za dionicu Rudine – Slano bila je 201 mil. eura, a ponuda Afconsa iznosila je 240,5 mil. eura bez PDV-a.

Za dionicu Slano – PUO Mravinjac procijenjena vrijednost bila je 179 mil. eura, a ponuda Indijaca je iznosila 214,4 mil. eura bez PDV-a.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Pao tender težak stotine miliona eura: Evo šta se dešava s autoputem ka Dubrovniku appeared first on Biznis Info.

Riječ je o projektu o kojem se govorilo i ranije, a koji bi trebao postati novi simbol Čapljine i važna saobraćajna veza između dva dijela grada.

Vrijednost 5 miliona eura bez PDV-a

Prema objavljenoj obavijesti, postupak će biti proveden kroz otvoreni tender, a kriterij za izbor izvođača bit će najniža cijena. Ponude se mogu dostaviti do 7. jula ove godine, kada je predviđeno i provođenje e-aukcije.

U dokumentaciji se navodi da je predmet nabave “izgradnja novog mosta preko rijeke Neretve (na lokaciji starog) sa rekonstrukcijom cestovne veze Tasovčići-Čapljina”.

Objavljena procijenjena vrijednost tendera iznosi 9,8 miliona KM, odnosno oko 5 miliona eura, bez PDV-a.

Novac osigurala Hrvatska

Kako je ranije objavljeno, sredstva za realizaciju projekta osigurava Vlada Republike Hrvatske, koja je podržala izgradnju novog mosta u Čapljini kao jedan od važnijih infrastrukturnih projekata za lokalnu zajednicu i Hercegovinu.

Prema ranijim najavama gradskih vlasti, novi most će biti izgrađen na mjestu postojećeg starog mosta preko Neretve, a osim funkcionalnog značaja trebao bi imati i prepoznatljiv vizuelni identitet.

Novi simbol grada

Gradonačelnica Čapljine ranije je isticala da će most predstavljati novi simbol grada i doprinijeti modernizaciji saobraćajne infrastrukture.

Projekt uključuje i rekonstrukciju cestovne veze Tasovčići–Čapljina, što bi trebalo rasteretiti saobraćaj i poboljšati povezanost ovog dijela Hercegovine.

Za sada nisu objavljeni detaljniji tehnički elementi projekta niti rokovi izvođenja radova, jer se najveći dio uslova nalazi u tenderskoj dokumentaciji koja će biti dostupna zainteresovanim ponuđačima.

Dvostruka uloga mosta

Most se gradi na lokaciji prve cestovne veze magistralne ceste M17 sa centrom Čapljine, gdje se trenutno nalazi dotrajali i saobraćajno nedovoljno kapacitiran postojeći most. Novo rješenje ima dvostruku ulogu:

• značajno unapređenje saobraćaja

• stvaranje novog urbanog prostora uz rijeku Neretvu

Most je estetski oblikovan tako da otvori grad prema rijeci, omogući pristup riječnim obalama i približi stanovnicima riječnu adu, koja bi nakon izgradnje mogla postati atraktivna zona za rekreaciju, turizam i druge sadržaje.

Posebno je značajno da se radi o prvom ekstradoznom mostu u Bosni i Hercegovini, konstrukcijskom rješenju koje se pokazalo kao najpovoljnije s obzirom na ograničenu visinu rasponske konstrukcije i lokalitet visokog seizmičkog rizika.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Hrvatskim parama se gradi most u BiH: Koštat će 5 miliona eura i biti simbol grada appeared first on Biznis Info.

Ulaskom novog vlasnika pokrenut je investicijski ciklus od tri milijuna eura u suradnji s HBOR-om, namijenjen povećanju proizvodne učinkovitosti, energetskoj optimizaciji te digitalizaciji.

Izlazak na svjetsko tržište

Novi vlasnik najavljuje i izlazak na šira međunarodna tržišta.

– Iza nas je zahtjevno, ali uspješno razdoblje restrukturiranja. Pred nama je poglavlje rasta i upravljanje poslovanjem u iznimno turbulentnim vremenima kakva danas svjedočimo na globalnoj razini – izjavio je Glavaš, izvijestio je Klikni.hr.

Dosadašnji direktor Davor Žmegač nastavlja voditi pivovaru, a zadržavaju se svi zaposlenici. Pivovara proizvodi tradicionalno Staročeško pivo i craft liniju 5th Element.

Veliki godišnji prihodi

Inspire Investments, koji je većinski udio preuzeo krajem 2023., u vlasništvu je Krešimira Kukeca. To je zagrebačko društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima koje upravlja i najvećim zatvorenim investicijskim fondom u Hrvatskoj, INSPIRIO ZAIF-om, uvrštenim na Zagrebačku burzu.

Prema posljednjim javno dostupnim podacima, za 2024. godinu pivovara je imala 18,8 milijuna eura prihoda, no bruto dobit urušila se na 896.000 eura, gotovo 65 posto ispod plana.

The post Najstarija hrvatska pivovara dobila novog vlasnika, kreću velike investicije appeared first on Biznis Info.

Indijska kompanija Afcons Infrastructure, koja je izabrana za izvođača jednog od najvećih željezničkih projekata u historiji Hrvatske vrijednog 677 miliona eura, dio je ogromnog poslovnog carstva Shapoorji Pallonji Group iz Mumbaija.

Riječ je o kompaniji koja iza sebe ima više od 60 godina iskustva u gradnji megaprojekata širom svijeta i koja danas posluje u više od 25 država.

Afcons je upravo izabran kao najpovoljniji ponuđač za modernizaciju željezničke pruge i izgradnju drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Novska u Hrvatskoj, projektu koji se smatra najvećim željezničkim ulaganjem u toj zemlji.

Dio milijarderske imperije

Afcons Infrastructure je vodeća infrastrukturna kompanija indijske grupacije Shapoorji Pallonji, jednog od najstarijih i najmoćnijih poslovnih konglomerata u Indiji.

Shapoorji Pallonji Group osnovan je još 1865. godine i danas ima poslovne interese u:

• građevinarstvu,
• infrastrukturi,
• energetici,
• nekretninama,
• finansijama,
• i industriji.

Grupu kontroliše porodica Mistry, jedna od najbogatijih u Indiji. Bogatstvo porodice procijenjeno je na više milijardi dolara.

Grade tunele, mostove i metroe širom svijeta

Afcons je poznat po gradnji nekih od tehnološki najzahtjevnijih infrastrukturnih projekata u Indiji i svijetu. Kompanija je učestvovala u izgradnji, podmorskih metro tunela, brzih željeznica, velikih mostova, luka, metro sistema, LNG terminala i autoputeva.

Među najpoznatijim projektima su:

• Atal tunel u Himalajima,
• podmorski metro tunel u Kalkuti,
• projekti indijske brze željeznice,
• i brojni veliki mostovi i luke.

Prema međunarodnim rang-listama, Afcons spada među vodeće svjetske kompanije za mostove, luke i marine, te transportnu infrastrukturu.

Hrvatski projekat otvara vrata Evropi

Hrvatski željeznički projekat za Afcons predstavlja posebno važan posao jer je riječ o jednom od prvih velikih ulazaka kompanije na tržište Evropske unije.

Indijski mediji navode da kompanija ovaj posao vidi kao odskočnu dasku za dalje širenje u Evropi i konkurisanje za nove infrastrukturne projekte na razvijenim tržištima.

Vrijednost projekta iznosi oko 677 miliona eura, a uključuje modernizaciju i dogradnju jedne od ključnih željezničkih dionica u Hrvatskoj.

Skok vrijednosti nakon vijesti o poslu u Hrvatskoj

Vijest o dobijanju velikog posla u Hrvatskoj pozitivno je odjeknula i na indijskom tržištu kapitala.

Kako piše The Economic Times, dionice kompanije Afcons Infrastructure porasle su za oko pet posto nakon objave da je firma izabrana za izvođača željezničkog projekta vrijednog 677 miliona eura u Hrvatskoj, što investitori očigledno vide kao važan korak u međunarodnom širenju kompanije.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ko je gigant koji gradi megaprugu u Hrvatskoj: Iza njega stoje multi-milijarderi appeared first on Biznis Info.