Napredak ovog izuzetnog sjevernoafričkog offshore projekta doprinijet će revitalizaciji libijske naftne i gasne industrije i predstavlja stratešku prekretnicu za energetsku sigurnost Centralne i Istočne Evrope.

Potpisivanje sporazuma o podjeli proizvodnje predstavlja ključnu prekretnicu u razvoju istraživačkih aktivnosti u Libiji. MOL Grupa je ranije ove godine ušao na libijsko tržište kroz uspješnu zajedničku tendersku prijavu sa svojim partnerima za dozvolu za istraživanje na moru. BiznisInfo.ba podsjeća da je MOL većinski vlasnik hrvatske INA-e a preko nje i sarajevskog Energopetrola.

Istraživanje na površini od 10.300 km²

Zajedno sa Repsolom (40% udjela kao operater projekta) i TPAO (40%), MOL Grupa (20%) podnijela je zajedničku ponudu za područje O7 za istraživanje na moru i dobila pravo za provođenje istraživanja ugljikovodika.

Područje istraživanja O7 pokriva više od 10.300 km² na dubinama mora većim od 1.500 metara, i nalazi se otprilike 140 kilometara sjeverozapadno od Bengazija. Njegova duboka lokacija u dubini u skladu je sa bogatim iskustvom konzorcija na otvorenom moru.

Minimalni radni program za područje istraživanja O7 uključuje prikupljanje 1.500 kilometara 2D seizmičkih podataka i 2.300 km² 3D seizmičkih podataka, kao i bušenje jedne istraživačke bušotine.

Jačanje sigurnosti snabdijevanja Evrope

– Uzbuđeni smo što je naš zajednički projekat sa Repsolom i TPAO-om započeo novo poglavlje ulaskom u fazu potpisivanja sporazuma o dijeljenju proizvodnje. Također označava novu prekretnicu u revitalizaciji libijske naftne i gasne industrije i počašćeni smo što smo dio toga.

Libija je strateški važna za Evropu i pruža izuzetnu priliku za istraživanje na moru u Sjevernoj Africi. Posvećeni smo doprinosu našim znanjem i iskustvom razvoju libijske ekonomije, dok jačamo energetsku sigurnost Centralne i Istočne Evrope kroz novi izvor snabdijevanja – rekao je Zsombor Marton, izvršni potpredsjednik za istraživanje i proizvodnju u MOL Grupi.

U januaru 2026. godine, MOL Grupa je pokrenula novo strateško partnerstvo sa Nacionalnom naftnom korporacijom (NOC), što predstavlja značajan korak ka širenju međunarodne saradnje u sektoru nafte i gasa. Partneri namjeravaju razmjenjivati stručnost, produbiti tehnološku saradnju i identificirati nove poslovne prilike koje će ojačati međunarodno prisustvo i budući rast obje organizacije.

O međunarodnom portfoliju MOL Grupe

Kao dio međunarodnog portfolija MOL Grupe, kompanija posjeduje imovinu za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa u deset zemalja, dok se proizvodnja realizuje u osam zemalja: Hrvatskoj, Azerbejdžanu, Iraku, Kazahstanu, Rusiji, Pakistanu, Egiptu i Mađarskoj.

Kako bi ostvario cilj ažurirane strategije SHAPE TOMORROW, prema kojoj želi održati proizvodnju od najmanje 90 hiljada barela ekvivalenta nafte dnevno u narednih pet godina, MOL nastoji dodatno ojačati svoj međunarodni portfelj i traži nova strateška partnerstva.

Shodno tome, potpisala je sporazume o saradnji sa Nacionalnom naftnom kompanijom Kazahstana, KazMunayGas, Nacionalnom naftnom kompanijom Azerbejdžana, SOCAR-om, Nacionalnom naftnom kompanijom Turske, Türkiye Petrolleri A.O. (TPAO), kao i sa Libijskom nacionalnom naftnom korporacijom (NOC).

The post MOL ulazi u projekat koji jača energetsku sigurnost Evrope: Potraga za naftom i plinom na 10.300 km² appeared first on Biznis Info.

Partneri su sada završili bušenje početne proizvodne bušotine i započeli aktivnosti testiranja. Ovo označava prvu komercijalnu proizvodnju gasa iz ACG-a, jednog od najvećih naftnih polja na svijetu.

Podsjetimo da je MOL većinski vlasnik hrvatske INA-e, preko koje u svom vlasništvu ima i sarajevski Eneropetrol, jednu od najvećih naftnih kompanija u BiH. U pregovorima je i o kupovini Naftne industrije Srbije.

Detalji buštovine u Azerbejdžanu

Početna bušotina, izgrađena na postojećoj platformi West Chirag, predstavlja ključni prvi korak u otključavanju značajnog, nepovezanog gasnog potencijala polja.

Pored omogućavanja rane proizvodnje, bušotina će pružiti vrijedne podatke o ležištima i protoku, podržavajući procjenu baze resursa i informišući budući razvoj gasa u punom polju.

Nepovezani gasni resursi polja Azeri-Chirag-Gunashli (“ACG”) smatraju se značajnim, sa do 4 biliona kubnih stopa (oko 112 milijardi kubnih metara) na lokaciji i potencijalnim povećanjem od 6 triliona kubnih stopa.

Važan korak u daljem razvoju polja

Gas i kondenzat proizvedeni iz bušotine biće usmjeravani do terminala Sangachal putem postojeće infrastrukture ACG-a. Nakon Državne naftne kompanije Republike Azerbejdžan (SOCAR) i BP-a, operatera zajedničkog ulaganja, MOL je treći najveći suvlasnik u ACG-u.

– Nakon uspješne proizvodnje nafte u ACG polju, prva proizvodnja gasa predstavlja važan korak ka daljem razvoju polja, nadograđujući našu snažnu saradnju sa projektnim partnerima. Naše veliko partnerstvo u Azerbejdžanu sa SOCAR-om traje već dugi niz godina i predstavlja ključni stub našeg međunarodnog upstream portfolija.

Posvećeni smo iskorištavanju našeg bogatog iskustva u istraživanju i proizvodnji kako bismo dodatno unaprijedili upstream sektor Azerbejdžana i podržali sigurnost snabdijevanja u Centralnoj Evropi – rekao je Zsombor Marton, izvršni potpredsjednik MOL Group za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa.

Važna uloga u snabdijevanju Centralne i Istočne Evrope

MOL Grupa je ušla u Azerbejdžan 2020. godine kupovinom 9,57% udjela u Azeri-Chirag-Gunashli (“ACG”), jednom od najvećih naftnih polja na svijetu, te efektivnih 8,9% udjela u naftovodu Baku-Tbilisi-Ceyhan (“BTC”) koji transportuje sirovu naftu do mediteranske luke Ceyhan.

Azerbejdžan igra važnu ulogu u energetskom snabdijevanju Centralne i Istočne Evrope: do sada je skoro 18 miliona barela sirove nafte MOL transportovano iz ACG polja kroz naftovod BTC i teretne brodove do rafinerija MOL Grupe, uključujući Bratislavu Slovnafta i rafineriju nafte Rijeka kompanije INA. ACG čini 14% ukupne proizvodnje MOL-a i 26% ukupnih rezervi prema podacima iz 2025. godine.

U decembru 2025. godine, MOL Grupa i SOCAR potpisali su sveobuhvatni sporazum o istraživanju, razvoju i dijeljenju proizvodnje za kopneno područje u regiji Šamakhi-Gobustan u Azerbejdžanu. MOL Grupa, kao operater, drži 65% udjela, dok SOCAR ima 35% udjela u zajedničkom istraživačkom projektu. Kao dio narednih koraka, planirano je seizmičko istraživanje početkom 2026. godine, a zatim istražno bušenje u kasnijoj fazi.

Dodatno jačanje međunarodnog portfelja

Kao dio međunarodnog portfolija MOL Grupe, kompanija ima polja za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa u deset zemalja, sa proizvodnjom u osam zemalja: Hrvatskoj, Azerbejdžanu, Iraku, Kazahstanu, Rusiji, Pakistanu, Egiptu i Mađarskoj. Kako bi održao ažurirani SHAPE TOMORROW cilj od najmanje 90.000 barela ekvivalenta nafte dnevno u narednih pet godina, MOL nastoji dodatno ojačati svoj međunarodni portfelj i traži dodatna strateška partnerstva.

Kao rezultat toga, nedavno su potpisani sporazumi o saradnji sa Nacionalnom naftnom kompanijom Kazahstana (KazMunayGas), Nacionalnom naftnom kompanijom Azerbejdžana (SOCAR), Nacionalnom naftnom kompanijom Turske (TPAO) i Libijskom nacionalnom naftnom korporacijom (NOC).

The post Vlasnik Energopetrola pokrenuo proizvodnju na jednom od najvećih polja na svijetu: MOL otključava 112 milijardi kubika gasa appeared first on Biznis Info.

Ovaj projekat više nije samo dugoročna energetska strategija. On postaje hitan geopolitički prioritet. Razlog je rat koji je već u toku i sve veća kontrola Irana nad Hormuškim moreuzom, najvažnijim energetskim koridorom na svijetu.

Iran praktično kontroliše prolaz

Nakon eskalacije sukoba između Irana, SAD-a i Izraela, situacija u Hormuškom moreuzu potpuno se promijenila.

Prema Reutersu i drugim međunarodnim izvorima, Iran je proširio operativnu kontrolu nad prolazom i počeo selektivno dopuštati prolazak brodova kroz bilateralne aranžmane sa pojedinim državama. U praksi to znači da:

• pojedini tankeri prolaze,
• drugi čekaju,
• dio brodova izbjegava područje,
• dok osiguravajuće kuće povećavaju premije zbog ratnog rizika.

Iran je ranije upozoravao da “nijedan brod neće prolaziti” bez njegove saglasnosti, a Revolucionarna garda dodatno je pojačala prisustvo u moreuzu. Situaciju dodatno komplikuju:

• napadi dronovima,
• raketiranja energetske infrastrukture,
• i prijetnje tankerima u Perzijskom zaljevu.

Zašto je Hormuz toliko važan

Hormuški moreuz je uzak prolaz između Irana i Omana koji povezuje Perzijski zaljev s otvorenim morem. Kroz njega izvoze:

• Saudijska Arabija,
• UAE,
• Kuvajt,
• Irak,
• Katar,
• kao i veliki dio svjetskog LNG tržišta.

Ako bi prolaz bio potpuno zatvoren, globalno tržište nafte suočilo bi se s ogromnim šokom, skokom cijena energenata i ozbiljnim poremećajem snabdijevanja. Zato UAE sada pokušava izgraditi alternativni izlaz za svoju naftu.

Kako UAE planira zaobići Hormuz

Ključ cijelog projekta je luka Fujairah na istočnoj obali UAE. Za razliku od velikih naftnih terminala unutar Perzijskog zaljeva, Fujairah izlazi direktno na Omanski zaljev i Indijski okean, što znači da tankeri mogu izbjeći Hormuški moreuz.

UAE već ima postojeći naftovod Habshan–Fujairah (ADCOP), koji od 2012. povezuje naftna polja Abu Dhabija s Fujairahom. Taj sistem trenutno može transportovati oko 1,5 do 1,8 miliona barela dnevno.

Međutim, Emirati sada ubrzano grade novi projekat kojim žele praktično udvostručiti kapacitet izvoza preko Fujairaha. Prema Reutersu, cilj je da novi sistem bude operativan do 2027. godine i da UAE može izvoziti više od 3,5 miliona barela dnevno mimo Hormuza.

Fujairah postaje energetska tvrđava

Fujairah se posljednjih godina pretvara u jednu od najvažnijih energetskih tačaka svijeta. Tamo se već nalaze:

• ogromni naftni terminali,
• skladišta energenata,
• rafinerijski kapaciteti,
• i jedan od najvećih bunkering centara za brodove.

Ali sada ta luka dobija novu stratešku ulogu – postaje rezervni izlaz za naftu Zaljeva u slučaju potpune destabilizacije Hormuškog moreuza. To je posebno važno jer su i sami UAE posljednjih mjeseci bili meta napada.

Reuters navodi da su iranski dronovi i projektili već gađali energetsku infrastrukturu Emirata, uključujući područje Fujairaha i Habshana.

Energetska mapa svijeta mogla bi se promijeniti

Analitičari smatraju da ovaj projekat ima mnogo šire posljedice od same sigurnosti transporta. Ako UAE uspije:

• postat će jedna od rijetkih zaljevskih država koja može relativno sigurno izvoziti velike količine nafte čak i tokom regionalnog rata,
• smanjit će zavisnost od Hormuza,
• ojačati geopolitičku poziciju Emirata,
• i dodatno povećati strateški značaj Fujairaha.

Istovremeno, druge zemlje poput Kuvajta, Katara i Iraka i dalje ostaju gotovo potpuno zavisne od Hormuškog moreuza.

Tržišta pažljivo prate razvoj situacije

Rat i blokade već su izazvali rast troškova transporta, osiguranja i energije. Reuters navodi da su poremećaji u Hormuzu već promijenili tokove globalne trgovine naftom, dok pojedine azijske zemlje pokušavaju dogovarati alternativne modele nabavke energenata.

Zato novi emiratski naftovod nije samo infrastrukturni projekat. On je pokušaj da se stvori energetski “izlaz iz rata” i zaštiti izvoz nafte u trenutku kada jedan od najvažnijih pomorskih prolaza svijeta postaje sve nestabilniji.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Arapi grade “energetsku tvrđavu”: Projekat koji bi mogao promijeniti tržište nafte appeared first on Biznis Info.

Riječ je o projektu VE Gradina, za koji je ovih dana pokrenuta procedura prethodne procjene uticaja na okoliš, a javna rasprava zakazana je za 1. juni.

Prema dostupnoj dokumentaciji, planirana vjetroelektrana “Gradina” imala bi instaliranu snagu do 100 MW, što je svrstava među najveće projekte ove vrste u BiH, piše BiznisInfo.ba.

• POVEZANA VIJEST – Kreće mega investicija u BiH: Hrvatski biznismen Franjo Pašalić ulaže pola milijarde KM u dvije vjetroelektrane

Planirano čak 17 velikih turbina

Projekt predviđa izgradnju ukupno 17 vjetroturbina na području Midena – Brišnik kod Tomislavgrada. Prema dokumentaciji:

• visina stubova turbina iznosila bi do 150 metara,
• promjer rotora do 200 metara,
• a pojedinačna snaga turbina do 8 MW.

Projekt uključuje i:

• novu trafostanicu TS 220/33 kV,
• više od 22 kilometra interne kablovske mreže,
• te oko 28 kilometara pristupnih i servisnih puteva.

Među najvećim projektima u BiH

Po planiranoj snazi od 100 MW, VE Gradina bila bi veća od više poznatih vjetroelektrana u BiH. Za poređenje sa sličnim projektima:

• VE Podveležje ima snagu 48 MW,
• VE Ivovik oko 84 MW,
• dok VE Vlašić ima oko 50 MW.

Vrijednost tih projekata kretala se od oko 150 miliona KM do više od 130 miliona eura, podsjeća BiznisInfo.ba. Prema toj računici, projekat VE Gradina mogao bi dostići vrijednost od 150 do 200 miliona eura, zavisno od konačne tehnologije, priključka na mrežu i cijena opreme.

Projekat razvijan skoro dvije decenije

Zanimljivo je da projekat ima veoma dugu historiju. Prema dokumentaciji, prvobitna koncesija za korištenje vjetropotencijala na ovom području dodijeljena je još 2008. godine, dok je kasnije prenesena na kompaniju VE Gradina d.o.o.

To znači da se projekat razvija gotovo dvije decenije, ali tek sada ulazi u ozbiljniju fazu pripreme. U međuvremenu su pribavljene brojne saglasnosti i mišljenja institucija, uključujući Elektroprivredu, Ministarstvo odbrane BiH, Direkciju za civilno zrakoplovstvo, JP Ceste Federacije BiH i druge institucije.

Iza projekta stoji Lager

Prema dostupnim podacima, iza projekta stoji grupacija Lager preko svoje firme C.E.M.P. d.o.o. registrovane u Hrvatskoj.

Lager iz Posušja jedna je od najvećih privatnih kompanija u Bosni i Hercegovini, poznata po poslovima u energetici, rudarstvu, građevinskoj mehanizaciji i obnovljivim izvorima energije.

Vlasnik kompanije Milenko Bašić važi za jednog od najuspješnijih i najbogatijih poduzetnika u BiH i regiji, a njegova grupacija već je realizovala više velikih energetskih projekata u Hrvatskoj i regionu.

Tomislavgrad postaje centar vjetroenergije

Posebno je zanimljivo da se VE Gradina planira u neposrednoj blizini drugih projekata koji su u fazi razvoja.

Time područje Tomislavgrada dodatno jača poziciju jednog od najvažnijih centara proizvodnje energije iz vjetra u Bosni i Hercegovini.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Jedan od najbogatijih bh. poduzetnika sprema projekt vrijedan stotine miliona KM appeared first on Biznis Info.

Riječ je o ogromnom offshore projektu eksploatacije prirodnog gasa u dubokom podmorju Crnog mora, zahvaljujući kojem bi Rumunija u narednim godinama mogla postati jedan od najvećih proizvođača prirodnog gasa u Evropskoj uniji, piše BiznisInfo.ba.

Ogromne rezerve gasa

Neptun Deep nalazi se u rumunskom dijelu Crnog mora i pokriva područje od oko 7.500 kvadratnih kilometara.

Procjenjuje se da sadrži oko 100 milijardi kubnih metara iskoristivog prirodnog gasa, što ga čini najvećim novim gasnim projektom u Evropskoj uniji.

Dubina mora na lokacijama bušenja doseže i do 1.000 metara, zbog čega se radi o tehnološki veoma zahtjevnom projektu.

Investicija od četiri milijarde eura

Projekt razvijaju dvije kompanije:

• OMV Petrom, najveća energetska kompanija u Rumuniji i dio austrijske OMV grupacije,
• Romgaz, rumunska državna gasna kompanija.

Dvije firme imaju po 50 posto vlasništva, dok je OMV Petrom operater projekta. Ukupna investicija procjenjuje se na oko četiri milijarde eura, što Neptun Deep čini najvećim energetskim projektom u istoriji Rumunije.

Nakon višegodišnjih odgađanja i izmjena zakona o offshore eksploataciji, konačna investicijska odluka donesena je 2023. godine.

Prvi gas stiže 2027.

Trenutno su u toku veliki infrastrukturni radovi, a ugovori za bušenje i razvoj podmorske infrastrukture dodijeljeni su velikim međunarodnim kompanijama poput Halliburtona i Saipema. Komercijalna proizvodnja trebala bi početi 2027. godine.

Na vrhuncu proizvodnje očekuje se godišnja proizvodnja od oko osam milijardi kubnih metara gasa, odnosno oko 140.000 barela ekvivalenta nafte dnevno.

Rumunija postaje energetska sila

Rumunija već sada proizvodi veliki dio vlastitih potreba za prirodnim gasom, a puštanjem Neptun Deepa u rad mogla bi postati neto izvoznik i jedan od najvećih proizvođača gasa u Evropskoj uniji.

To bi značajno povećalo energetsku važnost Rumunije u regionu i smanjilo zavisnost Balkana od ruskog gasa.

Veliki dio budućih količina mogao bi završavati na tržištima jugoistočne Evrope putem regionalnih gasnih interkonekcija i gasovoda poput BRUA koridora koji povezuje Bugarsku, Rumuniju, Mađarsku i Austriju.

Važno i za Balkan

Projekt ima veliki geopolitički značaj jer dolazi u trenutku kada Evropska unija pokušava diverzifikovati izvore snabdijevanja energentima nakon energetske krize i rata u Ukrajini.

Zbog toga se Neptun Deep sve češće opisuje kao projekat koji bi mogao redefinisati energetsku budućnost Balkana.

U slučaju razvoja novih regionalnih gasnih interkonekcija, pravci snabdijevanja mogli bi se otvoriti i za zemlje poput Bosne i Hercegovine, koja je trenutno gotovo potpuno zavisna od jednog izvora prirodnog gasa.

Podsjetimo da Srbija planira uskoro početi graditi gasovod ka Rumuniji čime će se i BiH povezati na ovaj gasni izvor.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Znate li šta je Neptun Deep: Projekt vrijedan 4 milijarde eura mijenja energetsku sliku Balkana appeared first on Biznis Info.

– Poštujem proceduru i u ovom trenutku dok se ne završe pregovori Gaspromnjefta i MOL-a, 22. maja, ne mogu da kažem ništa više, osim da moja ponuda za NIS nije neprijateljska, već prijateljska, džentlmenska – rekao je Mimović.

Istakao je da su njegove namjere poštene i da ne bi zatvorio NIS-ovu rafineriju u Pančevu, već bi je unaprijedio i razvijao i druge produkte.

Novac nije problem

Naveo je da je ispunio zahtjeve koje je tražila američka Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAK) i da očekuje potvrdu visokog menadžmenta te institucije.

Dodao je da svu potrebnu dokumentaciju u vezi ponude koju je dostavio OFAK-u dostavio istovremeno i većinskom vlasnik NIS-a, ruskoj kompaniji Gaspromenjeft.

Mimović je rekao da je ponudu od dvije milijarde eura koliko nudi za većinski udio u NIS-u obezbijedio pošto ima sopstveni kapital u bankama i da ima dobre kontakte sa fondovima i bankama.

Obezbjeđenje finansijskih sredstava za tu transakciju je, prema njegovim riječima, bio preduslov da može da dostavi ponudu inače bi ga OFAK odmah odbio.

Ne bavi se politikom

On je odbacio sumnje nekih medija da ima veze sa Srpskom naprednom strankom (SNS) i naglasio da nikad lično nije upoznao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i dodao da se trenutno ne bavi politikom.

Na primjedbe koje se navode u medijima da nije stručan da vodi NIS, Mimović je rekao da je pripremio najstručniji tim u jugoistočnoj Evropi koji bi vodio NIS u slučaju da ga kupi i ocijenio da ta kompanija i sada ima dobar menadžent.

Mimović je istakao da nije neophodno da on sam bude kvalifikovan za poslove kojim se bavi naftna kompanija i da u svijetu takve firme plaćaju stručni menadžment.

– Uostalom i premijer Srbije Đuro Macut je ljekar, a dobro vodi vladu, iako nema stručnost za sve resore ministarstava – rekao je Mimović.

Rafinerija u Pančevu sporna tačka

Kao potencijalni kupac NIS, Mimović se oglasio prošle sedmice preko agencije Reuters kojoj je rekao da je spreman da plati dvije milijarde eura za kupovinu većinskog udjela Gaspromnjefta u NIS-u.

Mađarski MOL trenutno vodi pregovore za kupovinu 56,1 posto Gaspromnjefta u NIS-u koji prema odluci OFAK-a treba da se završe 22. maja, ali prema izjavi ministrice rudarstva i energetike Dubravke Đedović Hanović u pregovorima ima problema oko budućeg rada rafinerije u Pančevu.

The post Oglasio se biznismen koji želi kupiti NIS: Otkrio šta planira s kompanijom appeared first on Biznis Info.

Tokom sastanka konstatovano je da region raspolaže značajnim energetskim resursima i potencijalima koje je potrebno snažnije staviti u funkciju razvoja, stabilnosti i povezivanja energetskih sistema.

Poseban fokus razgovora bio je na hidroenergetskom potencijalu rijeke Drine, projektima hidroelektrana na srednjem i gornjem toku rijeke, kao i mogućnostima njihove zajedničke realizacije.

Izgradnja elektrana na srednjem toku Drine

Sagovornici su se saglasili da je potrebno intenzivirati saradnju na projektima hidroelektrana na srednjem toku Drine, uključujući formiranje zajedničkog radnog tijela i sagledavanje postojećeg nivoa tehničke dokumentacije, kao prvih koraka ka budućoj realizaciji projekata.

Istaknuta je spremnost da se pristupi izradi memoranduma o saradnji na projektu izgradnje hidroelektrana na Srednjoj Drini.

– Energetika danas traži partnerstva, povezivanje i zajedničke projekte. Samo saradnjom možemo graditi sigurniji, stabilniji i razvojno jači region – poručio je ministar Lakić.

Novi gasovodi i gasne elektrane

Razgovarano je i o saradnji u oblasti prirodnog gasa, razvoju gasne infrastrukture i mogućnostima boljeg povezivanja Srbije i Bosne i Hercegovine gasnim interkonekcijama, s ciljem jačanja sigurnosti snabdijevanja i energetske stabilnosti regiona.

Ministarka Đedović-Handanović predstavila je planove Republike Srbije za diversifikaciju gasnog sektora kroz izgradnju novih gasnih interkonekcija sa Rumunijom i Sjevernom Makedonijom.

Ministar Lakić upoznao učesnike sastanka sa prioritetima Federacije BiH u oblasti razvoja gasne infrastrukture, uključujući realizaciju projekta Južne gasne interkonekcije i planove za izgradnju gasnih elektrana u Federaciji BiH.

Memorandum o razumijevanju

Na sastanku je izražena spremnost za potpisivanje zajedničkog memoranduma o razumijevanju između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, kojim bi bili definisani okviri buduće saradnje i konkretizovane zajedničke aktivnosti u oblasti energetike.

U okviru razgovora predloženo je i razmatranje mogućnosti razvoja regionalnog softvera za upravljanje energetskim sistemima i razmjenu podataka, u saradnji sa Sekretarijatom Energetske zajednice, s ciljem efikasnijeg praćenja energetskih tokova, bolje koordinacije i dodatnog unapređenja regionalne saradnje.

The post BiH i Srbija žele zajedno graditi hidroelektrane na Drini, dogovoreni prvi koraci appeared first on Biznis Info.

Riječ je o velikom projektu obnovljivih izvora energije koji predstavlja važan korak u strategiji Crne Gore da poveća energetsku nezavisnost i smanji oslanjanje na fosilna goriva.

Nova vjetroelektrana nalazi se na visoravni Gvozd kod Nikšića, nedaleko od već postojeće vjetroelektrane Krnovo.

Električna energija za 25.000 domaćinstava

Vjetroelektrana Gvozd ima instaliranu snagu od 54,6 MW, a planirana godišnja proizvodnja iznosi oko 150 GWh električne energije. Prema procjenama, to je dovoljno za snabdijevanje oko 25.000 domaćinstava.

Projekat obuhvata:

• osam vjetroturbina njemačkog proizvođača Nordex;
• turbine tipa N163/6.X;
• stubove visoke 113 metara.

Investicija vrijedna više od 80 miliona eura

Vrijednost projekta procjenjuje se na oko 82 miliona eura, dok ukupna vrijednost sa dodatnim proširenjima i finansiranjem doseže i do 108 miliona eura. Projekat je finansiran kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Posebno je značajno što je vjetroelektrana u potpunom vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), za razliku od pojedinih ranijih projekata obnovljivih izvora energije koji su uključivali subvencionisane modele.

To znači da će VE Gvozd poslovati po tržišnim principima, bez dodatnog opterećenja građana kroz račune za električnu energiju.

Važan korak ka energetskoj nezavisnosti

Crna Gora posljednjih godina snažno ulaže u obnovljive izvore energije, s ciljem da više od dvije trećine električne energije dobija iz vjetra, sunca i hidroenergije. Puštanje u rad VE Gvozd predstavlja jedan od ključnih koraka u toj strategiji.

Osim energetskog značaja, projekat bi trebao imati i veliki ekološki efekat. Procjenjuje se da će rad vjetroelektrane smanjiti emisiju štetnih gasova na nivou koji odgovara uklanjanju oko 60.000 automobila iz saobraćaja svake godine.

Zbog toga se VE Gvozd već sada smatra jednim od najvažnijih projekata zelene tranzicije u regionu.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Pušten u rad najvažniji energetski projekt u modernoj historiji Crne Gore appeared first on Biznis Info.

Riječ je o najvećoj investiciji u historiji Hrvatske. Projekt finansiraju hrvatski poduzetnik Jako Andabak, rođen u Bosni i Hercegovini, te američki investitori koje predstavlja Ryan Rich.

Posebno je zanimljivo da će ovo postrojenje biti smješteno svega nekoliko kilometara od granice sa Bosnom i Hercegovinom, u neposrednoj blizini Velike Kladuše, što ga čini najbližim velikim tehnološkim projekatom BiH.

Lokacija i razmjere projekta

Prema dostupnim informacijama, kompleks će se nalaziti u trokutu između sela Pecka, Katinovac i Crni Potok, gdje je već otkupljeno oko 1.500 hektara zemljišta. Analiza ove lokacije pokazuje koliko je zapravo projekt blizu BiH, piše BiznisInfo.ba.

Sam podatkovni kampus nove generacije, snage jednog gigavata, prostirat će se na oko 310 hektara.

Topusko, koje je do sada bilo poznato po lječilištu i termalnim izvorima, ovim projektom bi moglo postati jedno od najvažnijih tehnoloških središta u Evropi.

Ogromna potrošnja energije

Pantheon AI spada u projekte koji zahtijevaju ogromne količine energije. Procjene govore da bi mogao trošiti između 20 i 30 posto ukupne godišnje potrošnje električne energije Hrvatske.

Zbog toga je planirana izgradnja potpuno nove energetske infrastrukture, uključujući:

• novu trafostanicu
• oko 280 kilometara dalekovoda
• solarnu elektranu snage oko 500 megavata

Investitori navode da će se energija uglavnom nabavljati iz obnovljivih izvora, čime se pokušava ublažiti pritisak na postojeći elektroenergetski sistem.

Zašto baš ova lokacija

Lokacija nije izabrana slučajno. Ključni faktor bila je mogućnost povezivanja centra na čak četiri od šest najvećih transformatorskih čvorišta u Hrvatskoj.

To je presudno za funkcionisanje objekta ovakvih razmjera, koji se često opisuje kao “informatička fabrika informacija”.

Slični kampusi već postoje u razvijenim zemljama poput Njemačke i Francuske, a riječ je o industriji koja globalno bilježi snažan rast.

Rokovi i procedura

Iako su pismo namjere i otkup zemljišta već realizovani, projekt se još nalazi u fazi pripreme dokumentacije.

Potrebno je:

• izraditi kompletnu projektnu dokumentaciju
• izmijeniti prostorne planove
• pribaviti sve potrebne dozvole

Prema najavama, izgradnja bi mogla početi naredne godine, dok se početak rada centra očekuje oko 2029. godine.

Uticaj na ekonomiju i tržište rada

Projekt bi mogao otvoriti oko 1.500 radnih mjesta u Topuskom i okolini, iako dio stručnjaka smatra da je taj broj optimističan za ovu vrstu industrije.

Osim direktnih radnih mjesta, očekuje se i širi uticaj na razvoj infrastrukture, energetike i lokalne ekonomije.

Čista industrija ili novi izazovi

Investitori ističu da data centri spadaju među “čistije” industrije u poređenju s tradicionalnim sektorima poput naftne ili teške industrije.

Ipak, projekat izaziva i određene polemike, prije svega zbog velike potrošnje energije i potrebe za dodatnom infrastrukturom.

Za sada ostaje otvoreno pitanje koliko brzo će projekt napredovati i kakav će dugoročni uticaj imati, ne samo na Hrvatsku, već i na širu regiju – uključujući i Bosnu i Hercegovinu, s obzirom na njegovu neposrednu blizinu granici.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Megaprojekt od 50 milijardi eura uz samu granicu BiH: Evo gdje će biti smješten Pantheon appeared first on Biznis Info.

Projekt je predstavljen na poslovnom forumu Inicijative triju mora u Dubrovniku, gdje je potpisano i pismo namjere između investitora i Končar Grupe. Razvija ga hrvatski poduzetnik Jako Andabak zajedno s američkim partnerima, a početak gradnje najavljen je za 2027. godinu. Prvi serveri trebali bi biti pušteni u rad 2029. godine.

• POVEZANI TEKST – Milijarder iz BiH u projektu od 50 milijardi eura: Najveća investicija u historiji Hrvatske

Jedan od vodećih ljudi projekta, Mislav Crnogorac, u razgovoru za RTL pojasnio je u jednoj rečenici o čemu se radi: “Ovaj projekt je projekt izgradnje kampusa na kojem će se nalaziti data centar, kojeg je najbolje zamisliti kao tvornicu u kojoj se obrađuju informacije – informatička tvornica informacija.”

Lokacija nije slučajna

Topusko je odabrano prvenstveno zbog svoje pozicije u elektroenergetskom sistemu Hrvatske. Prema njegovim riječima, ključni faktor bila je mogućnost povezivanja centra na čak četiri od ukupno šest najvećih transformatorskih čvorišta u zemlji, što je presudno za funkcionisanje ovako velikog energetskog potrošača.

Na pitanje zašto se ovakav projekt razvija upravo u Hrvatskoj, Crnogorac ističe da slični centri već postoje u državama poput Njemačke i Francuske, te da je riječ o industriji koja se ubrzano širi širom svijeta.

Projekt finansiraju hrvatski poduzetnik Jako Andabak i američki investitori koje predstavlja Ryan Rich.

Govoreći o skepticizmu dijela javnosti, Crnogorac priznaje da ovako veliki projekti nose određene rizike, uključujući dozvole, prostorne planove i tehničku izvedbu, ali navodi da su slični kampusi već realizovani u inostranstvu i da ne vidi razlog zašto nešto slično ne bi bilo moguće i u Hrvatskoj.

Kako će nabavljati struju

Jedno od glavnih pitanja odnosi se na ogromnu potrošnju električne energije. Crnogorac kaže da će centar trošiti velike količine struje, ali smatra da je važnije pitanje kako će biti integrisan u elektroenergetsku mrežu. U okviru projekta planirana su značajna ulaganja u infrastrukturu, uključujući izgradnju četiri dalekovoda ukupne dužine oko 280 kilometara, kao i nove velike transformatorske stanice.

Tvrdi da projekt neće uticati na cijene električne energije za građane, jer će se struja za centar nabavljati uglavnom od privatnih proizvođača obnovljive energije. Već je najavljen sporazum sa kompanijom Greenvolt, a u sklopu projekta planirana je i solarna elektrana snage 500 megavata.

Crnogorac odbacuje i tvrdnje da bi građani mogli ostati bez električne energije zbog rada centra, navodeći da će projekt dodatno ojačati elektroeneretski sistem Hrvatske.

Čista industrija

Kada je riječ o okolišu, trenutno se izrađuje studija uticaja na okoliš. Prema njegovim riječima, data centri spadaju među “čistije” industrije u poređenju sa sektorima poput naftne ili prerađivačke industrije.

Posebna pažnja posvećena je i pitanju potrošnje vode za hlađenje sistema. Crnogorac tvrdi da će se voda koristiti samo tokom vršnih opterećenja i u relativno ograničenim količinama. Dodaje da se nakon korištenja voda ne vraća direktno u prirodu, već isparava tokom procesa hlađenja.

Otvorit će 1.500 radnih mjesta

Projekt bi, prema sadašnjim procjenama, mogao otvoriti oko 1.500 radnih mjesta u Topuskom i okolini. Iako dio stručnjaka smatra da je taj broj previsok za jednu ovakvu vrstu postrojenja, Crnogorac tvrdi da su procjene zasnovane na iskustvima sa sličnih velikih kampusa u inostranstvu.

The post Najveći projekt u historiji Hrvatske – objašnjen u jednoj rečenici appeared first on Biznis Info.