U eurozoni su proizvođačke cijene u junu smanjene za 0,3 posto u odnosu na maj, dok su na nivou Evropske unije pale za 0,2 posto. U maju su na oba područja porasle za po 0,2 posto.

Najveći uticaj na pad cijena imao je energetski sektor. Proizvođačke cijene energije u junu su u eurozoni bile niže za 1,5 posto, dok su u EU smanjene za 1,4 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Istovremeno je rast cijena intermedijarnih proizvoda značajno usporio. U junu su povećane za 0,3 posto i u eurozoni i u EU, nakon rasta od 1,4 posto u maju.

Kada se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda porasle su u junu za 0,2 posto i u eurozoni i u EU. Mjesec ranije njihov rast iznosio je 0,7 posto.

Na nivou pojedinačnih zemalja, najveći mjesečni pad proizvođačkih cijena zabilježen je u Litvaniji, gdje su cijene smanjene za 1,7 posto. Slijede Irska s padom od 1,5 posto te Bugarska i Grčka, gdje su cijene bile niže za po 1,3 posto.

S druge strane, najveći rast proizvođačkih cijena u junu zabilježila je Slovačka, od 1,1 posto. U Rumuniji su cijene porasle za 1 posto, a u Estoniji za 0,9 posto.

Podaci Eurostata pokazuju da se nakon snažnijih kretanja cijena energije u prethodnim mjesecima pritisci na proizvođačke cijene u evropskoj industriji ponovo ublažavaju.

The post Preokret u evropskoj industriji: Proizvođačke cijene prvi put pale nakon četiri mjeseca rasta appeared first on Biznis Info.

U fokusu sastanka bilo je definisanje konkretnih modela intervencije na tržištu osnovnih životnih namirnica, imajući u vidu izražene poremećaje uzrokovane energetskom krizom i rastom ulaznih troškova.

3 mjere za suzbijanje rasta cijena

Ministar Hasičević je predstavio paket mjera koji se zasniva na tri strateška stuba. Riječ je o:

• zaključavanju marži u veleprodaji (ograničavanje maksimalnih marži na ključne osnovne proizvode kako bi se spriječilo prelijevanje inflatornih pritisaka kroz distributivne lance)
• zaključavanju cijena i/ili marži u maloprodaji (direktna zaštita krajnjih potrošača kroz definisanje maksimalnih maloprodajnih cijena za osnovne prehrambene i higijenske proizvode)
• određivanju gornje cijene osnovnih pekarskih proizvoda (uvođenje modela cijene hljeba i osnovnih pekarskih proizvoda po kilogramu, čime se onemogućavaju manipulacije kroz promjene gramaže i naziva proizvoda).

Iz Ministarstva navode da osnovne životne namirnice imaju visoko učešće u potrošačkoj korpi (CPI), što znači da direktno utiču na ukupnu inflaciju, imaju najveći efekat na standard građana, te najviše pogađaju socijalno osjetljive kategorije.

– Zbog toga je cilj mjera precizno targetiranje inflacije tamo gdje ona najviše pogađa građane, uz očuvanje funkcionalnosti tržišta – kazao je ministar Hasičević.

Pojačan inspekcijski nadzor

Iz Ministarstva podsjećaju na mjere koje su na snazi, kao i dodatne pravce djelovanja. Riječ je o ograničenju marži u prometu naftnih derivata (0,25 KM/l maloprodaja, 0,06 KM/l veleprodaja), potom mjeri „zaključanih cijena“ za 63 osnovna proizvoda (na snazi do 1. maja 2026. godite), kao i Inicijativi prema Vijeću ministara BiH radi jačanja konkurencije, stabilnosti snabdijevanja i ublažavanja eksternih troškovnih pritisaka.

– Poseban naglasak stavljen je na operativnu saradnju sa Federalnom upravom za inspekcijske poslove, s ciljem dosljedne kontrole primjene ograničenih marži i cijena, sprječavanja zloupotreba i tržišnih distorzija, te jačanje transparentnosti i povjerenja potrošača – navode u saopćenju Ministarstva.

Konačna verzija do 1. maja

Dodaju da je planirano dodatno unapređenje koordinacije i razmjene podataka radi efikasnijeg nadzora na terenu. U saopćenju Ministarstva navode da je dogovoreno da će do 1. maja 2026. godine biti finaliziran prijedlog novih mjera, koji će biti razrađen kroz odgovarajući pravilnik o primjeni, uz planirano trajanje mjera od 60 dana, sa mogućnošću produženja u zavisnosti od tržišnih kretanja.

Federalno ministarstvo trgovine nastavlja aktivno djelovati s ciljem očuvanja stabilnosti tržišta, suzbijanja inflatornih pritisaka i zaštite standarda građana u uslovima složenih ekonomskih izazova, saopćeno je iz ovog ministarstva.

The post Predstavljene 3 ključne mjere protiv rasta cijena u FBiH appeared first on Biznis Info.

Donošenjem ove Odluke nastoji se uticati na ublažavanje rasta troškova života. Ovom odlukom propisuje se maksimalna marža od 6% u veleprodaji, te 8% u maloprodaji za sljedeće proizvode:

• So za ljudsku ishranu – pakovanje od 0,5 do 1,6 kilograma;
• Životinjska mast – svinjska mast (sva pakovanja);
• Ulje suncokretovo – pakovanje od 0,9 do 5,5 kilograma/litar;
• Biljna mast (sva pakovanja);
• Pasterizovano i sterilizovano mlijeko – pakovanje do kilograma/litar;
• Jogurt – pakovanje do 1,6 kilograma/litar;
• Pšenično brašno – sva pakovanja;
• Hljeb od pšeničnog brašna – sve gramaže;
• Šećer kristal – pakovanje od 0,5 do 5,5 kilograma;
• Hrana za dojenčad i hrana za bebe – isključivo zamjena za majčino mlijeko (sva pakovanja);
• Pelene za djecu i za odrasle (sva pakovanja);
• Deterdžent za suđe, tečni – pakovanje do 1 litar;
• Deterdžent za pranje veša u prahu – pakovanje do 3 kilograma

Odlukom se propisuje i marža na lijekove i to – maksimalna marža od 8% u veleprodaji i 20% u maloprodaji.

Inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi ove Odluke vrši Republička uprava za inspekcijske poslove posredstvom republičkog tržišnog inspektora i tržišnog inspektora u jedinicama lokalne samouprave u skladu sa ovlaštenjima propisanim Zakonom o regulisanju cijena i propisom kojim se uređuje inspekcijski nadzor.

Marže na cijene goriva

Takođe, Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata.

Ovom odlukom utvrđuje se postojanje uslova za propisivanje mjera neposredne kontrole cijena na teritoriji Republike Srpske određivanjem maksimalnih iznosa marži koje se primjenjuju prilikom formiranja cijena naftnih derivata.

Trgovcima koji obavljaju djelatnost trgovine na veliko naftnim derivatima propisuje se maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu u visini od 0,06 KM po litri derivata, koja se obračunava na nabavnu cijenu naftnog derivata.

Trgovcima koji obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima propisuje se maksimalna maloprodajna marža u apsolutnom iznosu u visini od 0,25 KM po litri derivata, koja se obračunava na nabavnu cijenu naftnog derivata.

Predlaganje i donošenje Odluke o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata zasniva se na potrebi obezbjeđivanja uredne snabdjevenosti tržišta naftnim derivatima, kao i na sprečavanju nerealnog utvrđivanja njihovih cijena.

Ove mjere usmjerene su na zaštitu ekonomskih interesa i životnog standarda stanovništva, imajući u vidu da svaki rast cijena naftnih derivata direktno prouzrokuje povećanje cijena osnovnih životnih namirnica i drugih proizvoda.

Predloženom odlukom preciznije se uređuje način formiranja cijena naftnih derivata, budući da su u praksi postojale brojne nejasnoće u vezi sa navedenim pitanjem.

The post Vlada RS ograničila marže na osnovne proizvode i gorivo appeared first on Biznis Info.

Barel Brent nafte na londonskom tržištu završio je sedmicu na 64,78 dolara ili 0,96 posto manje nego sedmicu dana ranije. Istodobno, barel WTI-ja na američkom tržištu stajao je 61,76 dolara ili 1,17 posto manje.

OPEC+, koji uz članice Organizacije zemalja izvoznica nafte okuplja i saveznike predvođene Rusijom, održava sastanak ove sedmice. Očekuje se da će on rezultirati još jednim povećanjem proizvodnje od 411.000 barela dnevno i to u julu.

The post Pale cijene sirove nafte nakon dvije sedmice rasta appeared first on Biznis Info.

Trgovci su ponudili radnu verziju spiska 50 + 20 artikala, kako bi prije svega socijalno osjetljivim kategorijama učinili dostupnim najpotrebnije životne namirnice.

– Nastavljamo dijalog u partnerskom duhu i tražimo najbolje rješenje sa predstavnicima Udruženja poslodavaca iz sektora trgovine, kako bismo odgovorili izazovima tržišta. Čuli smo i važne napomene predstavnika udruženja potrošača Radna grupa će nastaviti dogovarati detalje, a načelni dogovor je da će od petka 50-tak proizvoda biti sniženo i zaključano – kazao je federalni ministar trgovine Amir Hasičević.

On je podsjetio da je prošlogodišnji projekat „zaključavamo cijene“ u kojem su učestvovali trgovci koji imaju 1.500 prodajnih objekata imao pozitivne rezultate i omogućio kupcima uštedu od oko 60 KM na korpi proizvoda čija je cijena bila zaključana.

– Vidimo da zemlje u okruženju uvode administrativne mjere poput ograničavanja marži, ja sam i dalje mišljenja da dogovorom može pronaći najbolje rješenje i osigurati povoljnije cijene osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda – dodaje Hasičević, prenio je Avaz.

– Trgovci su pokazali dobru volju i opredjeljenje da na fonu prošlogodišnjeg projekta „zaključavamo cijene“ i ovaj put izađemo u susret našim kupcima i pokažemo društvenu odgovornost. Pridružili su nam se pojedini proizvođači, a još uvijek očekujemo da će se pridružiti i dobavljači kako bismo u toj sinergiji napravili najbolji rezultat – izjavio je domaćin sastanka Nihad Imširović, direktor Konzuma u BiH.

Imširović je napomenuo da ovaj projekat, kao ni prethodni, nije osmišljen kako bi osigurali niske cijene za luksuzne proizvode, već da se socijalno osjetljivim kategorijama omogući da mogu sebi osigurati osnovne životne namirnice po prihvatljivim cijenama.

Učesnici sastanka naglasili su da na listi proizvoda sa sniženim i zaključanim cijenama ni ovoga puta neće biti najjeftiniji i nekvalitetni, već proizvodi koji se najčešće prodaju.

Projekat će trajati tri mjeseca, a dogovor je da se svakih 30 dana analizira spisak i visina cijena kako bi se izbjegli gubici ukoliko dođe do naglih poskupljenja na svjetskom tržištu.

The post Od petka oko 50 proizvoda sa sniženim i zaključanim cijenama appeared first on Biznis Info.

Plenković je naveo podatke koji pokazuju da Hrvatska ostvaruje nadprosječan privredni rast, ali je utvrdio da uprkos brojkama koje svjedoče o poboljšanjima na “makro razini”, dio građana otežano finansira svoje osnovne potrebe.

Vlada je, kako je rekao, iskoristila prostor za svoje djelovanje u zaštiti standarda građana i to je učinila fiskalnim mjerama i ograničavanjem cijena dijela proizvoda, a danas izlazi s novom listom, od 70 proizvoda s ograničenim cijenama.

– Država je reagirala, ali moraju se uključiti i drugi – rekao je Plenković i zaključio da niko ne bi propao da su cijene malo umjerenije, prenosi N1.

Ministar finansija Hrvatske Marko Primorac rekao je da nije tačno da su državi u interesu visoke stope inflacije zbog punjenja budžeta.

– Želim najoštrije odbaciti tu tezu – rekao je Primorac i dodao da je upravo budžet podnosio teret finansiranja raznih paketa pomoći građanima i poduzećima kao što je HEP.

Dodao je da za inflaciju nije kriva ni poreska politika, jer je poresko opterećenje dohotka i dobiti među najnižim u Evropi.

Što se tiče teze da je za visoke cijene odgovoran visoki PDV, rekao je da je tačno da je opšta stopa PDV-a jedna od najviših u EU-u, ali to ne znači da to ne može biti argument za povećane cijene, jer je vlada snizila stopu PDV-a na pet posto za široki krug proizvoda “od polja do stola”, od osnovnih inputa u poljoprivrednu proizvodnju do finanlne cijene proizvoda.

Vladi nije u interesu visoka inflacija, ona nepovoljno utiče na njene politike, a takođe ne postoji argument koji bi išao na to da se poreska politika može prikazati kao uzrok većih cijena hrane nego u EU-u, rekao je Primorac.

The post Hrvatska ograničava cijenu 70 proizvoda appeared first on Biznis Info.

Kina je u julu utonula u deflaciju, nakon što je objavljeno da su potrošačke cijene pale po prvi put od februara 2021., a proizvođačke nastavile padati 10. mjesec uzastopno, dok ta druga najveća svjetska ekonomija pokušava oživjeti domaću potražnju.

Indeks potrošačkih cijena za juli pao je 0,3 posto na godišnjem nivou, objavio je u srijedu Nacionalni ured za statistiku (NBS), što je nešto sporiji pad od prognoziraih 0,4 posto.

Time je zabilježen prvi godišnji pad potrošačkih cijena od februara 2021. godine, prenio je Poslovni.hr.

Indeks proizvođačkih cijena, pak, pao je 10. mjesec zaredom, za 4,4 posto u odnosu na godinu ranije, nakon 5,4-postotnog pada u prethodnom mjesecu. Prognoze su ukazivale na pad od 4,1 posto.

Kineski privredni oporavak usporio je nakon snažnog rasta u prvom tromjesečju, budući da je potražnja u zemlji i inostranstvu oslabila. Vlasti su uvele niz mjera za podršku privredi, a očekuju se i dodatni koraci.

– I potrošačke i proizvođačke cijene su na godišnjem nivou pale i potvrdile deflaciju u ekonomiji – rekao je viši strateg u ANZ-u Xing Zhaopeng.

Ti loši pokazatelji dolaze u vrijeme rastućih strahovanja da Kina ulazi u eru puno sporijeg ekonomskog rasta nalik na razdoblje japanskih “izgubljenih decenija”, u kojem su potrošačke cijene i plaće stagnirale cijelu jednu generaciju.

Slabljenje cijena u Kini u oštrom je kontrastu s paralizirajućom inflacijom koju su doživjele druge velike svjetske ekonomije, a koja je prisilila centralne banke da brzo podižu kamatne stope.

Međutim, javljaju se znakovi da bi globalna inflacija mogla biti na svom vrhuncu.

The post Dok se svijet bori s inflacijom, u jednoj državi padaju cijene appeared first on Biznis Info.

Hrana je u odnosu na prošlu godinu skuplja za čak 27,4 posto. Stanovanje, voda i energenti u prosjeku su kuplji za 33,4 posto, izvještava BiznisInfo.ba.

Ako se gledaju samo energenti, oni su skuplji za 40,8 posto.

Prevoz je skuplji za 25 posto, a upotreba prevoznih sredstava za 30,3 posto.

S druge strane, odjeća i obuća su jeftiniji za 8,2 posto.

The post Hrana skuplja za čak 27,4 posto nego lani appeared first on Biznis Info.

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje, u septembru 2022. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen rast cijena u odjeljcima Hrana i bezalkoholni napici za 1,6%, Odjeća i obuća za 4,5%, Stanovanje i režijski izdaci za 2,6%, Namještaj i kućanski uređaji za 0,3%, Zdravstvo za 0,3%, Prijevoz za 0,1%, Komunikacije za 0,5%, Rekreacija i kultura za 1,0%, Obrazovanje za 0,7%, Restorani i hoteli za 0,6% te Ostala dobra i usluge za 0,3%.

Na godišnjem nivou u prosjeku zabilježen rast nivoa cijena od 17,3%.

Nivo cijena u septembru 2022.godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 17,3%.

Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima Hrana i bezalkoholni napici za 26,2%, Alkoholna pića i duhan za 2,5%, Stanovanje i režijski izdaci za 20,0%, Namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 10,9%, Zdravstvo za 1,7%, Prijevoz 28,2%, Komunikacije za 1,4%, Rekreacija i kultura za 10,6%, Obrazovanje za 1,6%, Restorani i hoteli za 12,4% te Ostala dobra i usluge za 7,6%.

Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku Odjeća i obuća za 6,3%, podaci su Agencije za statistiku BiH.

The post Inflacija u BiH 17 posto, hrana skuplja za čak 26 posto appeared first on Biznis Info.

Odgovore na ova pitanja pronađite u redovnom sedmičnom pregledu najvažnijih poslovnih vijesti i događaja u BiH koji vam donosi BiznisInfo.

10. Lidl odgodio otvaranje objekata u BiH

O dolasku kompanije Lidl u BIH govori se godinama, ali od trgovačkih centara za sada ništa. Javnost se s razlogom pita jesu li njemački investitori odustali od investiranja.

Upućeni tvrde da ništa nije stopirano, da su pripremne aktivnosti u toku, ali da dešavanja na globalnom tržištu, kao ni trenutna politička situacija u BiH, pogoduju odlaganju otvaranja maloprodajnih objekata.

9. Upoznajte Bosanku koja je radila na dizajnu nove Škode Octavije

Selma Kunosić rođena je u Zvorniku, odrasla u Tuzli gdje je završila Mašinski fakultet. Zahvaljujući stipendiji koju je dobila kao jedan od najboljih studenata stigla je do Češke, gdje je njen rad i trud nagrađen – postala je zaštitno lice poznatog automobilskog brenda Škoda – ne kao model, već žena koja radi na izradi četverotočkaša.

Kaže da joj je ponuda da radi za automobilski brend Škoda bilo ostavrenje svih snova. Ovo je njena priča.

8. Nadzorni odbor Ginexa povukao odluku o smjeni direktorice

U krugu firme Ginex u Goraždu stotine radnika tražili su da Nadzorni odbor povuče odluku o smjeni Uprave na čelu sa direktoricom Muneverom Fočo. Oni su se okupili u popodnevnim satima i ostali sve dok NO nije donio odluku.

Nadzorni odbor je odgodio postupanje po prethodnoj saglasnosti Vlade FBiH koja je odobrila smjenu Uprave.

7. Hrana u BiH skuplja za 15, prevoz za skoro 25 posto

Na godišnjem nivou u prosjeku je zabilježen rast nivoa cijena u BiH od 10,2 posto. Naime, nivo cijena u martu 2022. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 10,2 posto.

Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima Hrana i bezalkoholna pića za 14,8 posto, Alkoholna pića i duhan za 0,7 posto, Stanovanje i režijski izdaci za 8,3 posto, Namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 6,3 posto, Zdravstvo za 1 posto, Prijevoz 24,5 posto, Komunikacije za 0,3 posto itd.

6. DIV Grupa u Hrvatskoj ide u predstečajni postupak, u BiH nema problema

Trgovački sud u Zagrebu zaprimio je prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka hrvatske DIV grupe na osnovu evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 41,69 miliona kuna (oko 10,7 miliona KM).

Kompanija, između ostalog, proizvodi dijelove za brodove, a ima i veliki proizvodni pogon u Konjicu. Na sreću, za BiznisInfo je rečeno da poslovanje u BiH nije ugroženo.

5. Domaći lanac u Tuzli otvorio 67 radnih mjesta

Domaći trgovački lanac Crvena jabuka ove sedmice je otvorio vrata svog novog marketa u Tuzli, u naselju Irac, na adresi Krečanska 5d.

Market se prostire na nešto više od 1.000 kvadratnih metara prodajnog prostora i raspolaže asortimanom od preko 11.000 artikala. Otvaranjem ove poslovne jedinice, Crvena jabuka market obezbijedio je 67 novih radnih mjesta u Tuzli.

4. Uspješna bh. firma ukinula radne subote, radnici oduševljeni

Za 35 zaposlenih u uspješnoj fabrici Limometal u Cazinu prošla subota, 23. april, bila je posljednja radna. Naime, direktor firme Mensur Mulalić donio je odluku da i subota bude neradna za uposlenike Limometala.

I pored brojnih izazova posljednjih godina Limometal je uspio zadržati nivo proizvodnje i radna mjesta, a čak bilježe i povećanje proizvodnje.

3. S njemačkom kompanijom potpisan ugovor o izgradnji tvornice metalskih proizvoda u Prozor-Rami

Svečano potpisivanje ugovora o izgradnji tvornice metalskih proizvoda između Općine Prozor-Rama i GS Holding GmbH Regensburg upriličeno je 26. aprila u prostorijama Općine. Ugovor je ime Općine Prozor-Rama potpisao načelnik dr. Jozo Ivančević, a u ime GS Holdinga direktorica Snježana Köpruner.

Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na oko 10.000.000,00 KM. Od ukupne vrijednosti projekta Općina Prozor-Rama će u skladu sa naprijed navedenim projektom sudjelovati u novčanoj potpori iznosu od 2.000.000,00 KM.

2. Konačno se sprema gradnja autoputa kroz tuzlansku regiju

Autoceste Federacije BiH donijele su odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača za izradu dopuna idejnog i izradu glavnog projekta autoceste Tuzla – Orašje, dionica Tuzla – Maoča.

Ugovor koji je vrijedan oko 8,8 miliona KM dodijeljen je grupi kompanija koju čine IPSA institut Sarajevo, Divel Sarajevo, Design & QC Sarajevo, PPG Sarajevo i INK Constructor Banjaluka. Riječ je o dionici dugoj oko 30 kilometara koja će značiti mnogo za razvoj cijele tuzlanske regije.

1. Kreće gradnja brze ceste Lašva – Nević Polje

U sjedištu JP Autoceste FBiH u Mostaru ove sedmice je potpisan ugovor za izgradnju prve dionice brze ceste Lašva-Travnik-Jajce od poslovne zone Vitez do Nević Polja. Ugovor su potpisali Elmedin Voloder, direktor JP Autoceste FBiH i Mario Bevanda, predstavnik firme Hering d.d. Široki Brijeg, objavljeno je iz JP Autoceste FBiH.

Vrijednost ugovorenih radova iznosi 74.904.570 KM sa uračunatim PDV-om, s rokom završetka izgradnje od 20 mjeseci.

The post Top 10 poslovnih vijesti i događaja protekle sedmice appeared first on Biznis Info.