Svjetske cijene prehrambenih proizvoda dostigle su u martu najviši nivo ikada usljed rata u crnomorskom regionu, pri čemu su najviše poskupele osnovne žitarice i biljna ulja, prema najnovijem izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Indeks cijena hrane koji izračunava FAO iznosio je u martu u prosjeku 159,3 poena, što je rast od 12,6 posto u odnosu na februar, kada je već dostizao najviši nivo od kako je 1990. ustanovljen, dok u odnosu na mart 2021. godine bilježi skok od čak 33,6 procenata.
Indeks prati mjesečne promene međunarodnih cena u korpi pet osnovnih prehrambenih proizvoda kojima se trguje.
Cijene žitarica su porasle u martu na mjesečnom nivou za 17,1 posto, podstaknute uzletom cijena pšenice i svih krupnih žitarica, uglavnom zbog rata u Ukrajini.
Rusija i Ukrajina, zajedno, učestvuju sa oko 30 posto, odnosno 20 posto u svjetskom izvozu pšenice i kukuruza, respektivno, u posljednje tri godine.
Pšenica je prošlog mjeseca bila za 19,7 procenata skuplja nego u februaru, usljed zabrinutosti za stanje usjeva u SAD, dok su cijene kukuruza zabilježile rast od 19,1 posto na mjesečnom nivou, dostižući rekordno visok nivo zajedno sa cijenama ječma i sirka.
Nasuprot tome, cijene pirinča su u zavisnosti od regiona i kvaliteta, malo varirale u odnosu na februar, dok su se na godišnjem nivou zadržale u padu za 10 procenata.
Cijene biljnih ulja su u martu porasle za 23,2 posto, podstaknute višim kotacijama suncokretovog ulja čiji je najveći svjetski izvoznik Ukrajina.
Znatno su povećane i cijene palminog, sojinog i ulja repice kao rezultat poskupljenja suncokretovog ulja i sirove nafte, pri čemu su cijene sojinog ulja dodatno bile pogurane naviše zbog zabrinutosti vezanih za manji izvoz iz Južne Amerike.
Kotacije šećera na globalnom tržištu su porasle za 6,7 posto u odnosu na februar, preokrenuvši nedavni trend pada, a u poređenju sa martom 2021. više su za 20 procenata. Tome su doprinjele više cijene sirove nafte zajedno sa aprecijacijom brazilskog reala, dok su povoljni izgledi proizvodnje u Indiji ograničili veći porast cijena na mjesečnom nivou.
Meso je u martu poskupjelo za 4,8 posto dostižući najviši nivo u istoriji, predvođene rastom cijena svinjskog mesa zbog manjka svinja za klanje u zapadnoj Evropi. Globalne cijene živinskog mesa su takođe ojačale zbog pada zaliha u zemljama koje su vodeći izvoznici nakon izbijanja ptičjeg gripa.
Što se tiče mlijeka i mliječnih proizvoda, njihove cijene su u martu napredovale za 2,6 posto na mjesečnom nivou, a na godišnjem za 23,6 procenata, jer su naglo skočile kotacije putera i mlijeka u prahu usljed povećane uvozne tražnje, posebno na azijskim tržištima, za isporuke u kratkom i dugom roku.
FAO je u odvojenom izvještaju dao i novu prognozu globalne proizvodnje pšenice u 2022. Sada predviđa rod od 784 miliona tona, što je za 1,1 posto više nego lani.
Agencija UN je, zaokružujući izvještaj o proizvodnji žitarica u 2021. godini, procijenila da je globalna proizvodnja iznosila 2.799 miliona tona, što je neznatno više u odnosu na 2020. godinu, pri čemu je proizvodnja pirinča dostigla najviši nivo od 520,3 miliona tona.
Globalna potrošnja žitarica u 2021/22. je projektovana na 2.789 miliona tona.
Predviđa se da će globalne zalihe žitarica u ovoj godini biti povećane za 2,4 posto u odnosu na početni nivo, uglavnom zbog većih zaliha pšenice i kukuruza u Rusiji i Ukrajini usled nižeg izvoza nego što je planirano.
Prema procjeni FAO, globalne zalihe žitarica iznosiće 29,7 procenata u 2021/22. godini, što je zanemarljivo niže nego prethodne godine i “još uvijek relativno komforan nivo ponude”, piše u izvještaju objavljenom na veb sajtu FAO. (Tanjug)
