Globalna tržišta roba mogla bi se suočiti s “dvostrukim šokom” ukoliko najnoviji sukob na Bliskom istoku, pored poremećaja uzrokovanih ruskim ratom protiv Ukrajine, eskalira, upozorila je Svjetska banka u ponedjeljak, javlja Anadolu.
“Ovo bi moglo gurnuti globalna tržišta roba u neistražene vode”, navela je banka u najnovijem izvještaju “Commodity Markets Outlook”.
Banka je očekivala da će cijene nafte u prosjeku biti 90 dolara po barelu u posljednjem tromjesečju ove godine prije nego što padnu na 81 dolar po barelu sljedeće godine dok globalni ekonomski rast usporava.
“Predviđeno je da će ukupne cijene roba pasti za 4,1 posto sljedeće godine kako bi se stabilizovale 2025.”, navodi se u izvještaju.
Svjetska banka je saopštila da je palestinsko-izraelski sukob do sada imao ograničen uticaj na globalna tržišta robe, dodajući da su ukupne cijene nafte porasle za oko šest posto od početka borbi, 7. oktobra.
Navodi se da bi se izgledi za cijene roba brzo pogoršali ako bi sukob eskalirao.
Indermit Gill, glavni ekonomista Svjetske banke i viši potpredsjednik za razvoj ekonomije, pozvao je kreatore politika da budu na oprezu u pogledu razornih efekata previranja.
“Ako bi sukob eskalirao, globalna ekonomija bi se prvi put u posljednjih nekoliko decenija suočila s dvostrukim šokom, ne samo zbog rata u Ukrajini već i na Bliskom istoku”, rekao je Gil.
Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomiste Svjetske banke i direktor “Prospects grupe”, upozorio je da bi više cijene nafte uticale na povećanje cijena hrane.
“Krajem 2022. godine, više od 700 miliona ljudi, skoro desetina svjetske populacije, bilo je pothranjeno. Eskalacija posljednjeg sukoba intenzivirala bi nesigurnost hrane, ne samo u regionu nego i širom svijeta”, dodao je Kose.
