Svjetska banka: Tri faktora ključna za oporavak

0

Oporavak ekonomske aktivnosti očekuje se 2021. godine, u rasponu od 1,1 do 3,3 procenta. Ovakava prognoza i dalje je veoma neizvjesna, uz rizik lošijeg ishoda.

Brzina oporavka zavisi od trajanja pandemije koronavirusa, raspoloživosti i distribucije vakcine kao i razmjera poboljšanja globalne trgovine i investicija. Kao rezultat, rast u regionu može biti slabiji od očekivanog u slučaju pogoršanja pandemije.

– U ovako izazovnim vremenima, zemlje Evrope i centralne Azije moraju da planiraju za period nakon trenutne krize i pripreme se za snažan post-pandemijski oporavak – kaže Ana Bjerde, potpredsjednica Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju, i dodaje:

– To znači jačanje upravljanja, poboljšanje investicione klime, kao i jačanje inovacija i digitalnog razvoja. Značajna i održiva ulaganja u kvalitetno obrazovanje i zdravstvenu zaštitu biće od kritične važnosti.

Očekuje se da pandemijom podstaknut pad ekonomske aktivnosti u 2020. poveća siromaštvo u svim zemljama regiona. Uz granicu siromaštva od 3,2 dolara na dan, dodatnih 2,2 miliona ljudi moglo bi da zapadne u siromaštvo.

Uz granicu siromaštva od 5,5 dolara na dan, koja se obično koristi kao definicija za zemlje koje po pravilu pripadaju grupi sa višim srednjim dohotkom, čak 6 miliona ljudi moglo bi postati siromašno.

Zaključak posebne analize u izvještaju je da ključ snažnog oporavka u regionu leži u poboljšanju pristupa i kvalitetnom tercijarnom obrazovanju kao i smanjenju zdravstvenih riziko-faktora za odrasle.

I dok zemlje u regionu pružaju relativno dobro osnovno obrazovanje i zdravstvene usluge, prema Indeksu ljudskog kapitala Svjetske banke, treba se više učiniti da bi pojedinci i zemlje imali uspjeha u budućnosti, piše N1.

– Puko preživljavanje je nedovoljno, kao što je nedovoljno završiti samo osnovno obrazovanje. Odrasli treba da ostanu zdravi, aktivni i produktivni za cijeli život –­ kaže Asli Demirguč-Kunt, glavna ekonomistkinja Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju, i dodaje:

– Posebno je važno smanjiti zdravstvene rizike od gojaznosti, pušenja i prekomjernog konzumiranja alkohola koji mogu da ugroze aktivno i produktivno starenje, dok institucije višeg obrazovanja treba da pripremaju studente za izazove današnjeg tržišta rada – piše N1.