Bosna i Hercegovina je i dalje u samom svjetskom vrhu kada je riječ o zemljama koje značajne prihode dobijaju od doznaka iz inostranstva, pokazuju juče objavljeni podaci Svjetske banke za proteklih godinu dana, pišu Nezavisne novine.
Ako se gleda u odnosu prema apsolutnom iznosu i u odnosu na bruto domaći proizvod, BiH se nalazi među prvih dvadesetak zemalja u svijetu. Međutim, kada se ovi podaci ukrste s brojem stanovnika, BiH je među nekoliko zemalja na samom vrhu.
Naime, ako se gleda prema apsolutnom iznosu novca koji migracija šalje kući, prva na svijetu je Indija sa 87 milijardi dolara vrijednim doznakama, a deseta Ukrajina sa 16 milijardi dolara. Ako se gleda udio doznaka po učešću u bruto domaćem proizvodu, na prvom mjestu je Tonga, u kojem doznake učestvuju s 44 odsto BDP-a, a na desetom mjestu je Samoa, u kojoj učestvuju sa 21 odsto BDP-a.
U BiH, s remitendama od dvije milijarde dolara i s učešćem u BDP-u sa 9,2 odsto, nije ni blizu ovim zemljama, međutim gledano u apsolutnim iznosima novca koji se šalje u odnosu na broj stanovnika BiH je na samom vrhu.
Svih prvih deset zemalja po apsolutnom iznosu imaju značajno veću populaciju od BiH. U prvih deset zemalja su Indija, Kina, Meksiko, Filipini, Egipat, Pakistan, Bangladeš, Vijetnam, Nigerija i Ukrajina.
Podaci koje je objavila Svjetska banka pokazuju da je gotovo svaka deseta marka u BiH direktno vezana za imigraciju, a treba uzeti u obzir da su indirektni efekti još i veći.
U Svjetskoj banci kažu da podaci pokazuju da su doznake u zemlje nižeg i srednjeg nivoa dohotka u ovoj godini ostvarile rast od 7,3 odsto i dosegle apsolutnu vrijednost od 589 milijardi dolara.
“Taj povratak na trend rasta snažniji je od predviđenog i javlja se nakon što su doznake u 2020. zabilježile pad od samo 1,7 odsto, uprkos teškoj globalnoj recesiji izazvanoj kovidom”, naveli su oni.
Takođe, kako su naglasili, ako se ne računa Kina, doznake će biti veće od direktnih stranih investicija, što, kako naglašavaju, ukazuje na značaj koji remitende imaju na ove zemlje i porodice koje pomoću njih obezbjeđuju svoje potrebe.
“Tokovi doznaka koje šalju migranti predstavljaju značajnu dopunu državnim programima gotovinskih transfera u cilju pomoći porodicama suočenim s ekonomskim teškoćama tokom krize izazvane kovidom. Olakšavanje tokova doznaka kao vida podrške ugroženim budžetima domaćinstava trebalo bi da bude ključna komponenta državnih politika radi podsticanja globalnog oporavka od pandemije”, rekao je Mihal Rutkovski, globalni direktor Svjetske banke za socijalnu zaštitu i radna mjesta.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže za “Nezavisne” da visina doznaka pokazuje da je jedini efekat djelovanja domaćih vlasti na povećanje BDP-a odlazak ljudi iz BiH, koji onda šalju novac svojim porodicama.
“Ovo je tipični obrazac najsiromašnijih, slobodno možemo reći propalih ekonomija, odnosno država koje stanovništvo masovno napušta i onda daje novac zarađen izvan zemlje svojim porodicama da bi mogle preživjeti, dok vladajuća oligarhija ni ne pomišlja da unaprijedi uslove života”, smatra on.
Takođe, kako kaže, ovo dodatno naglašava ovisnost ekonomije BiH od spoljnih faktora i ekonomskih performansi onih država i tržišta gdje dijaspora boravi.
“Posebno je tragično što u uvozno orijentiranoj ekonomiji kakvu imamo veliki dio ovog novca ponovo napusti BiH, jer uđe u zemlju u obliku doznaka, a onda izađe jer se koristi za kupovinu uvoznih proizvoda i dugoročni pozitivni efekat na BiH je minimalan”, ističe on.
