Novac kakav poznajemo uskoro bi se mogao preseliti iz banaka i novčanika u muzeje, s obzirom da se svijet približava trenutku kada će postati bezgotovinsko društvo. Stručnjaci kažu da je ovo proces koji se ne može zaustaviti, te da je samo pitanje kada će se to desiti, odnosno kada će jedini način plaćanja postati kartice i mobilne aplikacije.
Piše: D. Sinanović
Svakako, to će se desiti prije nego što mnogi misle – u nekim državama već u narednih nekoliko godina. Prva država na svijetu koja bi mogla izbaciti novčanice iz upotrebe je Švedska, gdje se predviđa da bi se to moglo desiti već 2023. godine.
Širom svijeta, građani sve manje koriste novčanice, a dešavanja u vezi s pandemijom koronavirusa mogla bi dodatno ubrzati evoluciju novca, s obzirom na rast online prodaje, socijalnog distanciranja i digitalnog plaćanja.
Švedska prva u svijetu
Zemlja koja je otišla najdalje u tome je Švedska, za koju se predviđa da bi već 2023. mogla postati prva bezgotovinska zemlja na svijetu. Ovo je zaključak istraživanja koje su još 2017. provela dva profesora – jedan švedski, a drugi danski – u saradnji sa savjetnikom i istraživačem u Centalnoj banci Švedske.
U istraživanju su proučavani troškovi upravljanja novcem 750 švedskih trgovaca na malo i pad gotovine u opticaju.
– Otkrili smo da upravljanje novcem postaje skuplje od dobiti kada gotovinske transakcije padnu ispod sedam posto ukupnih platnih transakcija – rekao je Jonas Hedman, jedan od autora istraživanja i profesor sa Kopenhagenške škole biznisa.
Dodao je da, kad se to dogodi, ekonomski racionalno upravljanje maloprodajom treba prestati prihvatati gotovinu.
Ono što je rekao Hedman, već se događa u Švedskoj. Oko 80 posto Šveđana sada koristi kartice, a 58 posto svih plaćanja je kartično plaćanje, za razliku od samo šest posto gotovinskog plaćanja, pokazuju podaci švedske Centralne banke.
I djeca plaćaju karticama
Elektronska plaćanja u Švedskoj brzo rastu. Sve više prodavnica i restorana u zemlji ne prihvata plaćanje u gotovini. Od kupaca se traže da plate karticom ili mobilnom aplikacijom.
Mnogi Šveđani više ne nose gotovinu zbog sveprisutnosti elektronskih sredstava plaćanja u svojoj zemlji. Čak i djeca (iznad 6 godina) u Švedskoj plaćaju karticama.
Velika većina švedskih banaka prestala je dozvoljavati klijentima da podižu ili uplaćuju gotovinu preko šaltera, jer je upravljanje gotovinom skupo – zbog mjera osiguranja i slično. Gotovina se može podići samo na bankomatu.
U 2007. godini zemlja je imala u opticaju otprilike 100 milijardi gotovinske valute. Nakon deset godina taj iznos je pao na 45 milijardi.
Specifični švedski zakon
Za Šveđane je mobilno plaćanje i plaćanje karticom povoljnije od korištenja novčanica. Cjelokupno švedsko stanovništvo pokriveno je mobilnim uređajima i nacija je vrlo otvorena za usvajanje modernih tehnologija kao i za prihvaćanje promjena u platnim sistemima.
No, ključna stvar je specifični švedski zakon.
U većini država kompanije i dalje moraju primati novac. No, Švedska već sada ima zakon koji firmama, naprimjer prodavnicama, omogućava da ne primaju papirni novac ako ne žele, čime kupce prisiljavaju da plaćaju elektronskim putem. Sve što takve firme treba da urade jeste da na ulazu u radnju postave znak da ne primaju gotovinu.
Stručnjaci širom svijeta prate šta radi Švedska, koja je poznata po inovacijama, kako bi i sami mogli primijeniti slične mjere.
Globalni trend
Rastuća upotreba elektronskog plaćanja i smanjivanje upotrebe gotovine ne dešava se samo u Švedskoj, već u mnogim zemljama. Na primjer, digitalne transakcije u Indiji porasle su za 55 posto u 2018. godini, 48 posto u Kini i 23 posto u Indoneziji, pokazuju podaci Banke za međunarodne nagodbe.
Hedman smatra da neće samo Švedska postati bezgotovinsko društvo, već je to nešto što čeka sve zemlje svijeta.
– To je neminovnost. Ne možete zaustaviti taj proces – rekao je on prilikom jednog ranijeg intervjua.
Države, banke i korporacije žele ukloniti novčanice
Treba reći da Vlade, banke i kompanije širom svijeta forsiraju što brži prelazak na digitalne forme novca iz mnogo razloga. Njima to odgovara jer imaju mnogo niže troškove obrade novca, kao i njegovog skladištenja i čuvanja od potencijalnih pljački. No, što je još veoma važno, na ovaj način oni stiču punu kontrolu nad tokovima novca.
Nakon ukidanja novca u fizičkom obliku, bit će nemoguće bilo šta kupiti na bilo kom mjestu na planeti a da o tome odmah ne bude obavještena banka, država ili neko ko upravlja sistemom plaćanja.
Dobra stvar je što će se na ovaj način zadati veliki udarac sivoj ekonomiji i kriminalu, jer će izbjegavanje poreza postati nemoguće kao i plaćanje droge ili ilegalnog oružja.
No, negativna strana je što će vlasti steći punu kontrolu nad građanima, a kompanije će moći pratiti njihove potrošačke navike kako bi te podatke koristile u komercijalne svrhe.
Povećat će se potrošnja
Osim toga, poznato je da građani mnogo više troše kada plaćaju karticom ili mobilnom aplikacijom, nego kada plaćaju gotovinom.
Postoji i jedna kategorija koja bi mogla biti žestoko pogođena nestankom kovanica i novčanica, a to su beskućnici kojima će biti teško da nabave uređaje za pojedinačne donacije.
Osim toga, postalja se pitanje šta ako države, usljed neke buduće velike krize, ogranične podizanje novca, kao što se desilo na Kipru i u Grčkoj prije nekoliko godina.
Na kraju, recimo da će društva koja su manje napredna od Švedska, vjerovatno sačekati još neko vrijeme prije ukidanja novca u fizičkom obliku. No, to će se na kraju ipak morati desiti, vjerovatno prije nego što mnogi misle.