Ukupan dug BiH koji je uključen u “Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom BiH” iznosi 10,775 milijardi KM na kraju 2015. godine, što predstavlja 36,7 posto BDP-a.
Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom BiH usvojilo je na posljednjoj sjednici Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, čime Vijeće ministara ispunjava jednu od obaveza zacrtanu Akcionim planom Reformske agende za BiH. Cilj je osigurati finansijska sredstva za finansiranje potreba države, entiteta i Brčko Distrikta uz prihvatljivi nivo troškova finansiranja i rizika, a dodatni cilj je razvoj domaćeg tržišta vrijednosnih papira.
Kako se među ostalim navodi u tom dokumentu, u ukupnom dugu, vanjski dug učestvuje sa 77,5 posto, a unutrašnji s 22,5 posto. Udio duga ugovorenog po fiksnoj kamatnoj stopi u ukupnom dugu iznosi 60,9 posto, dok je udio duga ugovorenog po varijabilnoj kamatnoj stopi 39,1 posto.
Vanjski dug uglavnom čine obaveze prema multilateralnim kreditorima (77,6 posto), a gotovo polovina portfelja vanjskog duga ugovorena je po varijabilnoj kamatnoj stopi.
Unutrašnji dug čine tržišni i netržišni instrumenti – trezorske obveznice, trezorski zapisi, krediti od komercijalnih banaka u zemlji, te obveznice emitovane za izmirenje obaveza nastalih po osnovu stare devizne štednje i ratnih potraživanja.
FBiH emituje trezorske zapise i obveznice na Sarajevskoj berzi, a RS na Banjalučkoj berzi, dok Distrikt Brčko emituje obveznice i na Sarajevskoj i na Banjalučkoj berzi. Trezorske obveznice su ročnosti od jedne do 10 godina.
Kada je riječ o troškovima i rizicima postojećeg duga, ukupan dug BiH karakteriše relativno niska ponderisana prosječna kamatna stopa.
Ponderisana prosječna kamatna stopa ukupnog duga je 1,9 posto, vanjskog 1,3 posto, a unutrašnjeg 3,8 posto. To je u najvećoj mjeri rezultat vanjskog koncesionalnog zaduživanja, kao i veoma niskih referentnih kamatnih stopa, te niske kamatne stope koje nose obveznice emitovane za staru deviznu štednju i ratna potraživanja.
U dokumentu se među ostalim navodi da projekcija otplate duga pokazuje pojačani teret otplata do 2019. godine, što je posljedica dospijeća obaveza prema MMF-u po osnovu stand- by aranžmana (IV SBA), kao i domaćih obveznica ročnosti pet do sedam godina. Također, vidljiv je pojačani teret otplate 2023. godine zbog dospijeća na naplatu kredita Evropske komisije “Makrofinansijska pomoć II” za entitete i Institucije BiH u iznosu od 50 miliona eura.
Stanje javne zaduženosti Bosne i Hercegovine u 2015. iznosilo je 11,949 milijardi KM, a Srednjoročna strategija upravljanja dugom BiH obuhvata dug koji predstavlja direktnu ili indirektnu obavezu institucija BiH, entiteta i DB, a što predstavlja 10,775 milijardi KM, odnosno 90,2 posto javne zaduženosti BiH.
Državna strategija predstavlja konsolidaciju srednjoročnih strategija upravljanja dugom Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta BiH, uključujući i vanjski dug institucija BiH.
Ministarstvo finansija i trezora BiH će prilikom budućeg vanjskog zaduživanja primjenjivati smjernice definirane Srednjoročnom strategijom upravljanja dugom BiH.
