Strana direktna ulaganja u Sloveniju u prvom polugodištu 2018. porasla su za 347,4 miliona eura, što je 8,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju analiza Banke Slovenije o ulaganjima.
Najveći dio tog porasta bio je u obliku vlasničkog kapitala i reinvestirane dobiti, dok je neto dug prema stranim vlasnicima smanjen.
Kako u najnovijem izdanju publikacije “Ekonomski odnosi Slovenije s inostranstvom” navode analitičari Banke Slovenije, direktna ulaganja, odnosno domaće investicije u inostranstvu minus strana ulaganja u Sloveniji u junu se zabilježila 123,1 miliona neto priliv kapitala, a u posljednjih 12 mjeseci 591 miliona eura. Domaća direktna ulaganja u inostranstvo u junu su pala za 43 miliona eura, dok su u proteklih 12 mjeseci povećana za 130 miliona eura, piše Poslovni.hr.
To je rezultat neto povećanje vlasničkog kapitala za 107 miliona eura i zadržane dobiti od 30 miliona eura, a s druge strane, smanjenje neto finansiranje stranih podružnica za sedam miliona eura. U junu, bruto dug prema inostranstvu iznosio je 43,5 milijardi eura, što je milijardu eura manje nego prije godinu dana. Najviše je svoju zaduženost smanjila država, slijede banke koje su sada dužne 300 miliona eura manje, a centralna banka i ostali sektori su svoju zaduženost u odnosu na juni 2017. godine povećali za ukupno 800 miliona eura.
U strukturi, državni sektor dominirao je udjelom duga od 50%. S obzirom na oblik finansijskih instrumenata prevladavali su dugovi u dužničkim vrijednosnim papirima i zajmovi.
Svi računi u plusu
Neto inostrani dug, koji se dobije oduzimanjem obveza od potraživanja u junu je dosegnuo 8,5 milijardi eura, što u usporedbi s godinom ranije znači pad od 1,7 milijardi eura. U junu, neto zadužena bila je samo država, svi ostali sektori su neto vjerovnici u inostranstvu. Tekući račun je u junu zabilježio višak od 443 miliona eura i bio je 164 miliona viši nego u junu prošle godine. Trgovina robama i uslugama zabilježila je višak od 514 miliona eura, od čega 55% potiče od trgovine uslugama.
U prvoj polovini godine je višak na tekućem računu iznosio 1,76 milijardi eura, 346 miliona eura više nego u istom razdoblju prošle godine. Stanje finansijskog računa u junu bilo je pozitivno u iznosu od 16,2 miliona eura, a u posljednjih 12 mjeseci dvije milijarde eura. Tokom proteklih 12 mjeseci najveći neto odliv bio je ulaganje u vrijednosne papire. Neto priliv uglavnom je zabilježen u gotovini i depozitima, prenosi Poslovni.hr.
