Aktueni rat u Ukrajini Izazvao je krizu snabdijevanja pšenicom u brojnim zemljama. Panika je dovela do masovnog pravljenja zaliha, što nadalje izaziva poremećaje na tržištu.
Rat, razumije se, uvijek donese elementarni egzistencijalni strah. Osim direktne opasnosti od ratnih dejstava, osnovni strah je onaj od gladi. U mnogim, čak i u bogatim zemljama Zapada rafovi u trgovinama su povremeno ispražnjeni, prenosi Tanjug.
Tako su trgovinski lanci u Grčkoj ograničili prodaju brašna. Pa i nekih drugih osnovnih prehrambenih artikala. Iako su cijene drastično porasle i dalje traje svojevrsna navala na ključne robe, posebno brašno.
U toj zemlji hljeb težine 340 grama prodavan je za okvirno 0,7 eura, u januaru, s početkom rata u Ukrajini, dospio je na 0,9 eura, a očekuje se cijena od 1,3 eura. Riječ je dakle o hljebu od 340 grama.
Slična je situacija I drugdje. Najavljena cijena vekne hljeba u Hrvatskoj je čak 15 kuna, dakle oko dva eura. Brašno je u toj zemlji već dostiglo cijenu od 10 kuna po kilogramu, prenosi Tanjug.
U Češkoj se najavljuje da će hljeb koštati 60 kruna.
U Austriji su hljeb i uopšte pekarski proizvodi poskupjeli do dvadeset procenata. Kao i drugdje, nije riječ samo o cijeni brašna nego i energenata.
U Njemačkoj, kilogram brašna tenutno se prodaje za 45 centi, dakle zabilježen je rast cijene od 15,6 odsto. Ali najavljuju se dalja pomjeranja.
U Švedskoj je kilogram hljeba sada 2,2 eura. Cijene hrane su u toj zemlji približno porasle 30 posto.
U Italiji, koja je veliki uvoznik brašna, zbog tamošnjeg tradicionalnog načina ishrane, cijena hljeba prevazišla je šest eura po kilogramu, u Milanu, ona je čak osam eura. Prije šest mjeseci kilogram hljeba u tom gradu koštao je 4,25 eura.
Pekarske industrije sada su primorane, zbog stalnog rasta cijena i neizvijesnosti, da zaključuju ugovore na svega mjesec dana s dobavljačima. Naprosto, nemoguće je planirati na duži rok bez opasnih gubitaka.
Odmah po početku ratnih operacija na teritoriji Ukrajine, 24. februara, obustavljen je saobraćaj na Azovskom moru. Žito se istina uglavnom ne izvozi preko azovskih nego preko crnomorskih luka, zbog povoljnijih lučkih kapaciteta.
Ubrzo, obustavljen je uopšte dovoz žitarica iz crnomorskog regiona. Luke Mariupolj i Odesa zbog ratnih dejstava su zatvorene.
Podaci se dijelom razlikuju, ali nesumnjivo je da Rusija i Ukrajina, uzete zajedno, čine oko 30 procenata svjetskog izvoza pšenice. Navode se procjene u rasponu od 25 do 35 posto.
Nadalje, te dvije zemlje izvori su približno 20 procenata izvoza kukuruza, i čak 60 procenata suncokretovog ulja. Ukrajina je najveći svjetski proizvođač suncokretovog ulja, dok je Rusija na drugom mjestu.
Godine 2021, Rusija je proizvela 76 miliona tona pšenice, od čega je približno polovina izvožena, dakle otprilike 17 posto ukupnog globalnog izvoza pšenice.
