Sindikat trgovine Bosne i Hercegovine u sklopu obilježavanja 1. maja Međunarodnog dana rada, promovirao je zbornik radova „Položaj trgovačkih radnika u BiH: historijski pregled“. Zbornik je besplatan, a uskoro će biti izdato i izdanje na engleskom jeziku.
Zbornik sadrži četiri naučna rada koji prate zbivanja od kraja osmanske uprave u Bosni i Hercegovini pa sve do početka ratnih sukoba 90-tih godina 20. stoljeća u trgovačkoj djelatnosti. Autori su dr. sc. Hana Younis, mr. Mehmed Hodžić, dr.sc. Dženita Sarač-Rujanac te mr. Dražen Janko.
Iako STBIH gradi svoju historijsku matricu od 1998. godine, preteča sindikalnog okupljanja bila su različita trgovačka udruživanja koja su imala sličnu ulogu – zaštite tržišta i prava svakog radnika. Zbornik tretira ulogu trgovkinja i trgovaca od sredine 19. do kraja 20. stoljeća u bh. društvu i njihov položaj kroz promjene društvenog uređenja.
Prava i obaveze zaposlenika u trgovačkim kućama pred kraj osmanske uprave autorice dr. sc. Hane Younis ukazuje na prava i položaj trgovaca i njihovih zaposlenika, tzv. momaka, u posljednjim decenijama osmanske uprave u Bosni. Posebna pažnja posvećena je pitanju bankrotiranja kao najvećem problemu s kojim su se trgovci susreli u tom periodu. U tekstu autorica ukazuje na prava koja su tada trgovci imali kroz zakonsku regulaciju te kroz konkretne primjere ukazuje na tradicionalni odnos unutar trgovačkih kuća između vlasnika trgovine i momaka koji su radili kod njih.
Drugi rad pod nazivom Položaj trgovačkih pomoćnika u Bosni i Hercegovini krajem 19. i početkom 20. stoljeća autora mr. Mehmeda Hodžića pokazuje kakav su položaj zauzimali pomoćni trgovački radnici krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
„Trgovac je bio onaj koji je sam trgovao, a u osmanskom periodu se pojavila esnafska organizacija koja je preteča današnjih odnosa između poslodavca i radnika. I prije 120 godina radnici su tražili ista prava koja traže i danas pa se nameće pitanje prepoznaju li poslodavci prava koja radnici trebaju imati“, kazao je Hodžić.
Treći rad autorice dr.sc. Dženite Sarač-Rujanac nosi naziv Sindikat u socijalističkom samoupravljanju. Iskustvo bh. sindikata trgovačkih, ugostiteljskih i turističkih radnika i nepravilan položaj radnica (1947-1962). Dr. Sarač-Rujanac ukazala je na položaj, organizaciju i djelovanje sindikata u sistemu radničkog samoupravljanja, historijskom periodu koji se nerijetko naziva i zlatnim dobom sindikata. Ipak, autorica je naglasila kako to ipak nije bilo zlatno doba. Rad govori i o organizaciji, načinu rada i ključnim poljima djelovanja Sindikata trgovačkih i ugostiteljskih radnika BiH od kraja 1940-ih do početka 1960-ih godina.
„Osamdesete godine prošlog stoljeća su bile vrijeme krize i postoje oprečni stavovi je li se Jugoslavija raspala zbog ekonomske ili političke krize. Kraj 80-tih političke strukture koristile su ekonomsko nezadovoljstvo radnika za svoje interese. Određeni politički krugovi koristili su radnike koji su zahtijevali više plaće, a onda se to pretakalo u nacionalna nezadovoljstva“, kazala je Sarač-Rujanac.
Ona je napomenula kako zaboravljamo da imamo zakonski okvir koji se ne koristi, te da bi prvo trebalo poštivati taj okvira, pa ga tek onda mijenjati.
Posljednji članak hronološki završava s 1990-tim godinama autora mr. Dražena Janka nosi naslov Položaj žena u Socijalističkoj Jugoslaviji do konca 70-tih godina i značaj protesta radnika tijekom 80-tih godina 20. stoljeća. Predstavljen je položaj žena u svim sektorima rada pa tako i u trgovini, kao i prvenstveno „prava žena“ do početka osamdesetih godina. Rad se bavi i problemima socijalističkog sistema koji su doveli do udruženih (muško-ženskih prava) odnosno zajedničkih protesta koji su kulminirali u drugoj polovini 80-tih godina te naposljetku pokazali trulost sustava kroz primjer u Kombinatu Borovo.
„Moram napomenuti kako se i dalje borimo za ista prava kao i prije 100 godina. Jedan od problema je transgeneracijski moment, u kojoj nove generacije u glavama žive neka druga vremena“, kazao je Janko.
Predsjednica STBIH Mersiha Beširović kazala je kako je borba za bolja prava radnika kontinuiran proces, posebno u sektoru trgovine, gdje su, kako je istaknula Beširović, ta prava možda i najniža.
„Zloupotreba ekonomskih interesa je veliki problem ovog društva. Ne smijemo zaboraviti ni pojam ekonomske brige. Da bismo imali žene koje odlučuje, moramo osigurati da te žene imaju i druga osnovna ljudska prava“, kazala je Beširović.