Farmaceuti u Federaciji BiH svakodnevno su prva linija odbrane javnog zdravstva, iako im to zakonski još uvijek nije priznato. Pacijenti u apoteke dolaze tražeći savjet, objašnjenje terapije ili adekvatan lijek, očekujući stručnu podršku. Ipak, savjetodavna uloga farmaceuta u praksi nije formalno priznata, njihovo pravo da pacijentu pruže puni spektar stručne pomoći zakonski je ograničeno.
Unatoč tome, farmaceuti širom Federacije svakodnevno pomažu hiljadama pacijenata. Svaki savjet koji daju, svaki pacijent koji ode s uputama farmaceuta, svjedoči o njihovoj posvećenosti i odgovornosti.
No, ovaj rad prati niz sistemskih izazova, od zastarjelih propisa i preopterećenosti administrativnim obavezama, do neujednačenih standarda rada i problema u kvalitetu farmaceutskog obrazovanja. O tome, ali i o planovima Komore da unaprijedi položaj farmaceuta i osigura pacijentima sigurnu i dostupnu farmaceutsku skrb, govorio je mr. ph. Marin Crnogorac, predsjednik Komore magistara farmacije FBiH.
Crnogorac kaže da je jedan od osnovnih zadataka Komore aktivnije uključivanje u izradu i izmjene propisa o radu apoteka i kompetencijama farmaceuta. Navodi da farmaceuti u praksi već imaju savjetodavnu ulogu, ali da ona još uvijek nije adekvatno prepoznata u zakonodavnom okviru.
Izmjene propisa i profesionalni status
Poseban fokus u 2026. bit će na unapređenju profesionalnog položaja magistara farmacije. Komora je već uputila nadležnim institucijama prijedloge izmjena zakona i pravilnika koji se odnose na rad apoteka, kompetencije farmaceuta i standarde usluga.
„Cilj nam je osigurati da farmaceuti budu prepoznati kao ravnopravni zdravstveni profesionalci, a ne samo kao dio distributivnog lanca lijekova“, ističe Crnogorac.
Jedna od tema koja se sve češće otvara je proširenje ovlasti farmaceuta, posebno u propisivanju određenih terapija. Takva rješenja već postoje u savremenim zdravstvenim sistemima.
„Na tom tragu smo i Federalnom ministarstvu zdravstva poslali prijedlog izmjena zakona i pravilnika koji bi farmaceutima dali veće ovlasti, posebno u propisivanju lijekova“, dodaje Crnogorac.
Apoteka kao prvi kontakt pacijenta
U Komori ističu da se uloga farmaceuta posljednjih godina promijenila. Zbog opterećenosti sistema, farmaceuti su često prvi zdravstveni profesionalci kojima se pacijenti obraćaju za savjet, informacije o terapiji ili prevenciju.
„To zahtijeva jasne kompetencije, ali i adekvatne uvjete rada, uključujući vrijeme i prostor za savjetovanje pacijenata“, smatra Crnogorac.
Komora planira nastaviti razvoj programa kontinuirane edukacije, s naglaskom na kliničku farmaciju, farmaceutsku skrb, farmakovigilanciju i komunikacijske vještine. Paralelno, povećava se fokus na povezivanje s međunarodnim farmaceutskim institucijama.
Međunarodni kontekst i izazovi sistema
Ove godine Sarajevo će biti domaćin međunarodnog summita Sekcije za javno ljekarništvo Međunarodne farmaceutske federacije (FIP), što Komora vidi kao priliku za razmjenu iskustava i praćenje trendova u farmaciji.
Istovremeno, upozoravaju na niz sistemskih problema: zastarjele propise, neujednačene standarde rada i kvalitet farmaceutskog obrazovanja na pojedinim institucijama.
„Nekvalitetno farmaceutsko obrazovanje na nekim visokoškolskim institucijama također stvara probleme, producirajući kadar koji nije spreman za izazove moderne farmacije“, dodaje Crnogorac.
Očekivanja od institucija
Komora nema zakonodavnu ulogu, ali očekuje da nadležna tijela uključe farmaceutsku struku kao ravnopravnog partnera u donošenju odluka.
„Očekujemo da se farmaceutska profesija prepozna kao važan dio zdravstvenog sustava i da se stvore uvjeti koji omogućavaju farmaceutima da svoj stručni potencijal stave u službu pacijenata i javnog zdravlja“, zaključuje predsjednik Komore, Marin Crnogorac.
