Brojnim proizvodima cijene strahovito rastu i na američkom tržištu su u septembru bile najviše u proteklih 30 godina sa godišnjim rastom od 5,4 odsto. Inflacija raste i u drugim dijelovima svijeta, ali je svijetli primjer još jednom Švedska koja je ostala upamćena i po drugačijoj praksi u borbi protiv korone. Inflacija je trenutno u Švedskoj oko jedan odsto.
Ako se pitaju finansijski stručnjaci koje je anketirao Marketvoč, razlog za rast inflacije je jasan.
Pandemija korona virusa i politike kojima se na nju odogovaralo pokrenuli su veliki prelazak potrošnje, sa potrošnje usluga na potrošnju robe. Samo je kupovina trajne robe u SAD bila 26 odsto iznad uobičajenog nivoa. U suštini građani su trošili manje prošle, da bi ove godine sa jenjavanjem pandemije, potrošnja eksplodirala.
Sve ovo ide u prilog argumenitma koji sugerišu jasnu vezu između epidemioloških ograničenja. Jedan od primjera koji potvrđuju tu vezu su i podaci o inflaciji u Švedskoj. Ta država je od početka pandemija imala drugačiji pristup, znatno drugačiji, pandemiji od ostatka svijeta. Inflacija je trenutno za oko 3 odsto manja nego u SAD.
Objašnjenje je vrlo jednostavno, kako su epidemiološke mjere u Švedskoj bile blage, i nije ni bilo zaključavanja, u zemlji je drastično manje pala potrošnje, te je stoga i posljedični rast bio blaži. U skladu sa tim i poremećaji ponude i potražnje su bili umjereniji, te je i rast cijena bio manji.
Ono čemu nas uči švedsko iskustvo je da će se cijene na kraju stabilizovati.
– Rastuća tražnja za proizvodima se smiruje. Od marta je smanjena za 15 odsto, ali je potreban dalji pad od 7 odsto kako bi se postigao trend pre pandemije, što mi u potpunosti očekujemo, navode analitičari.
Što se tiče cena usluga, tu je situacija nešto drugačija, jer nije bilo smisla da kompanije za usluge smanjuju cijene, jer njhiovi korisnici ionako nisu mogli da dobiju te usluge.
U međuvrmenu, statističari su nastavili da bilježe naizgled netaknute cene restorana ili odlazaka u pozorište, iako je većina restorana i zabavnih sadržaja bila zatvorena.
Smatra da su trenutno prisutne dvije sile koje utiču na cenu usluga: plate rastu kao rezultat povećanja cijena robe, ali deflatorna snaga vrlo raširenog hibridnog rada kod kuće i u kancelariji će otežavati da se potrošnja usluga vrati na nivo prije pandemije.
Izvor: Blic.rs
