Infodemija je metafora koja opisuje kako se dezinformacija može brzo širiti od osobe do osobe, i kao virusno oboljenje uticati na njih, njihove odluke i postupke”, rekla je Žizel Bejker, potpredsjednica kompanije Philip Morris International za saradnju sa naučnom zajednicom na drugoj po redu konferenciji Gorući problem, na kojoj je razrađena tema – Rethink: Decoding Misinformation (Promisli: Dekodiraj Dezinformacije).
„Značaj takvih (dez)informacija je naročito veliki kada uzmemo u obzir činjenicu da na osnovu njih ljudi donose odluke važne za njihovo zdravlje. Mi u Philip Morrisu želimo da utičemo na više od milijardu pušača širom svijeta da prestanu pušiti, ili da pronađu alternativna, manje štetna rješenja. U toj misiji, neophodno je da ljudi dobiju naučno potkrijepljene i tačne informacije, na osnovu kojih će donijeti informisane odluke koje će pozitivno uticati na njihovo zdravlje”. Kao konkretan primer, Žizel Bejker je navela činjenicu da su nikotin, duvanski dim, pušenje i cigarete pojmovi koji su potpuno isprepleteni u glavama većine ljudi, što je pogrešna percepcija koja potiče od prije 20-ak godina kada je jedini način da se koristi nikotin bio paljenje cigarete i njegovo udisanje kroz duvanski dim. Danas znamo da je ta percepcija pogrešna i da postoje bolja rješenja. „Svi smo svjesni da nikotin izaziva zavisnost i nije oslobođen rizika, ali je naučno dokazano da nikotin nije glavni uzrok bolesti povezanih s pušenjem. Glavni problem je duvanski dim koji nastaje kao posljedica sagorijevanja duvana. Zbog toga je važno ljudima ponuditi alternativne, manje štetne proizvode, jer su nauka i inovacije dali mnogo različitih rješenja za ovaj problem – kako koristiti nikotin, bez unošenja većine ostalih štetnih materija koje sa sobom nose klasične cigarete”, rekla je Bejker obraćajući se predstavnicima stručne javnosti, medija i učesnicima projekta Gorući problem na konferenciji održanoj u Crnoj Gori.
Ali, nije uvijek lako promijeniti navike koje mnogi imamo i rijetko ih preispitujemo, rekao je kardiolog, soc. dr Edin Begić, ističući da unatoč postojanju javnih kampanja koje sugerišu neophodnost promjene životnog stila, populacija teško to usvoji, iako farmakološka terapija (terapija lijekovima), bez nefarmakološke (promjena životnog stila, redukcija unosa soli i šećera, svakodnevna fizička aktivnost, prestanak konzumiranja cigareta i alkohola), nije svrsishodna. Nabrojano predstavlja faktore rizika koje je moguće modificirati. Obavezan prestanak pušenja, u bilo kojem trenutku, donosi benefit za pojedinca, osobito u sekundarnoj prevenciji, nakon kardiovaskularnog incidenta. Ako sami srčani udar nije ostavio veliku posljedicu na pacijenta, i ako isti može da obavlja svakodnevne aktivnosti, unatoč inicijalnom prestanku pušenja, unutar šest mjeseci čak i do 90% pacijenata se vrati naviki konzumiranja cigareta. U tom slučaju lijekovi (pa i oni što su dio savremene medicine, odnosno oni najskuplji) i čitave terapije koje su opterećujuće i za pacijenta i za zdravstveni sistem nemaju puno smisla”, naglasio je doktor Begić. Upravo kod tih pacijenata koji imaju izazov da prestanu s pušenjem, važnu ulogu može imati prelazak sa tradicionalnih cigareta na alternativne proizvode. „Tehnologija zagrijavanja duvana je smislena kao vid alternative za one koji ne mogu da prestanu da konzumiraju cigarete, te i ljekari i istraživači moraju obratiti pažnju i informisati se koji su njihovi stvarni benefiti u odnosu na konvecionalni proizvod. FDA (Američka agencija za hranu i lekove) je potvrdila da ovi proizvodi emituju manje štetnih materija, osobito u svijetu ateroskleroze krvnih sudova. U tom FDA dokumentu ćete pročitati da i korištenjem ove vrste alternativa nastaju potencijalno štetne materije i to svi znamo, ali je njihov kvantitet značajno manji”, rekao je dr Begić, naglasivši da bi ljekari trebalo da pročitaju bar ovaj dokument, kako bi bili adekvatno informisani prilikom savjetovanja svojih pacijenata.
Ali sve i kad znaju, a najčešće znaju šta je za njih dobro, a šta loše, ljudi se drže svojih obrazaca ponašanja. Psihoterapeut i edukator Leo Ivanišević je rekao da mozak voli čista crno-bijela rješenja. „I kada imamo sve prave informacije, težićemo da ih odbacimo ukoliko se one ne slažu s našim stavovima, naše emocije će kriviti činjenice kako bi bile u skladu s onim u šta vjerujemo i kako na kraju ne bismo morali ništa da promijenimo. I u tom krivljenju činjenica smo jako kreativni – trudimo se da objasnimo sebi zašto je pušenje dobro, izbjegavamo odgovornost tako što ubjeđujemo sebe da je to jače od nas, prenaglašavamo antistres efekat pušenja itd. S druge strane, ispravne informacije diskreditujemo, dovodimo u pitanje izvore, tvrdimo da se radi o statistici neprimjenjivoj na pojedinca, da se radi o zavjeri, o promjeni koja bi za nas bila nepodnošljivo stresna… Upravo zbog toga je često neophodno ponuditi srednje rješenje – ako od osobe tražimo da se nečega odrekne, moramo joj ponuditi nešto zauzvrat. Učimo je da toleriše ambivalenciju. Svi znamo da je apstinencija najbolje rješenje da se oslobodimo neke zavisnosti, ali apstinencija je perfekcionistički ideal – moraš da zaboraviš na nikotin ili šećer, sada i do vječnosti, u suprotnom ćeš umrijeti. To je veliki pritisak od kog se naša psiha brani. Zato je za mnoge smanjenje štetnosti jedini način da urade nešto dobro za svoje zdravlje – nekada je prelazno, nekada trajno rješenje, ali svakako korak u dobrom smjeru.
„Četiri priče o umjetničkom nestašluku” bio je naziv posljednje sesije koju je vodio Stiv Čepman, mislilac, pisac, umjetnik čiji su likovni radovi i konceptualni projekti predstavljeni na 7 kontinenata (uključujući Antartik). Stiv je napravio 100 epizoda podkasta bez riječi, anti Ted-Talk na kom govore ljudi koji nisu eksperti u određenoj oblasti, organizovao čitalačke klubove knjiga koje nikad nisu napisane… I šta je zajedničko ovim poduhvatima? Privukli su ogromnu pažnju javnosti i „okrenuli stvarnost naglavačke”, s glavnim ciljem da istaknu značaj inovativnog načina razmišljanja u svim sferama života. „Prije svega, važno je da počnete kada još niste spremni, usudite se da preokrenete stvarnost i izmijenite postojeće platforme kroz iznalaženje alternativnih, srednjih puteva, a sve to „plešući” s preprekama na putu ka inovaciji”.
