Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupa na snagu za tri dana, a farmeri još ne znaju tačan iznos štete za domaći agrar.
Svjetska banka će, umjesto do kraja januara, procjenu objaviti tek sredinom februara. U Vladi Republike Srpske ranije su napravili svoju računicu od oko 210 miliona maraka. I farmeri su računali. Kako bilo, kažu, sve će ionako po njihovom džepu.
“Naša poljoprivredna proizvodnja pada na koljena. Pogotovo će se to dogoditi početkom februara kada će robe iz EU ulaziti bez dodatnih akciza koje su nas koliko-toliko štitile na domaćem tržištu. Roba iz Austrije, Njemačke i drugih zemalja dolazit bez onih 10 feninga prelevmana, bez zaštitne cijene”, kaže Mladen Lazić, poljoprivrednik iz Bijeljine.
Da stvar bude gora, svima je postalo jasno da pomoć njemačke vlade neće biti novčana pa će, na kraju, morati sami da se snalaze. Farmeri su tražili povoljne kredite a na kraju će od Nijemaca dobiti samo logističku pomoć. Procjene kažu da će, zbog uvoza bez carinskog opterećenja, prve na udaru biće mesna i mliječna industrija.
“Mnogi viškovi poljoprivrednih proizvoda, ne samo povrća nego i mesa. završavaju na domaćem tržištu gdje se obara cijena kvalitetnog domaćeg proizvoda, a uvozimo zapadni otpad”, ističe Lazić.
Zbog nelojalne konkurencije iz Evropske unije očekuje se da BiH na taj način izgubi stotine miliona. Najviše Republika Srpska koja drži 70 odsto poljoprivredne proizvodnje. Nažalost, tako se mora jer Evropa traži otvoreno tržište. Ako se već mora, treba bar pojačati kontrolu uvoza, uzvraćaju privrednici. U pogledu njihove bakteriološke, hemijske i svake druge ispravnosti, kao i u pogledu kvaliteta.
“To je jedan od segmenata koji bi mogao da spriječi uvoz svih drugih roba sumnjivog kvaliteta”, poručuje Mihajlo Vidić, potpredsjednik Privredne komore RS.
Dušan Nešković, pomoćnik ministra spoljne trgovine BiH kaže da je riječ o političkoj odluci.
– Za očekivati da krajem godine dobijemo status kandidata. To je ono što se traži, ali taj status i svako napredovanje traži otvaranje tržišta. Dakle, nije dobro što se nosimo sa tako velikom ekonomijom u oblasti poljoprivrede zato što je prejaka, previše dugo izgrađivana, previše strukturalno jaka za naše poljoprivrednike da bi se mi nosili sa tim”, kaže Nešković.
Bosna i Hercegovina prilagodila je SSP sredinom prošle godine – a pristanak su dali i sami farmeri. Prije šest dana proizvođači mlijeka pisali su ministrima Mirku Šaroviću i Stevi Mirjaniću, žaleći se zbog eventualnih posljedica. Zbog SSP-a ipak ne najavljuju veću bunu. (ATV)