Bosna i Hercegovina izvezla je za 11 mjeseci ove godine osam puta više mrkog uglja u Srbiju, nego što je to bio slučaj prije dvije godine. Čak 90 posto izvoza električne energije iz Republike Srpske odlazi u Srbiju, kao i kompletna količina sirove nafte koje se “eksperimentalno” vade iz naših bušotina.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH izvoz uglja, struje pa i nafte u Srbiju, koji je eksplodirao prošle godine u naletu energetske krize, ove godine se nastavio još jačim intenzitetom.
Tako je za 11 mjeseci ove godine izvoz uglja već prestigao izvoz za cijelu 2022. godinu i to za 13 miliona maraka, te nastavio da raste.
Od početka ove godine je u Srbiju iz BiH otišlo preko 151.931.000 maraka vrijednosti mrkog uglja, tokom cijele prošle godine u ovu zemlju izvezeno je 138.758.000 maraka vrijednosti ovog energenta, piše Capital.
Poređenja radi, u 2021. godini, BiH je u Srbiju izvezla “samo” 18,6 miliona maraka vrijednosti uglja, a oko istog broja “vrti” se i izvoz od godinu ranije.
Potražnja za ugljem u Srbiji eksplodirala je tokom 2022. godine, kada je predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, putem medija istakao da su njihove potrebe ogromne, da im nedostaje četiri miliona tona i da će kupiti sve viškove tamo gdje ih nađu.
Nakon toga, izvoz uglja u Srbiju poharao je rudnike u BiH toliko da su građani na ogrev za domaćinstva, bilo da se radi o visokokaloričnom mrkom uglju za centralno grijanje ili o kamenom za obične peći, čekali do i kraja oktobra, a plaćali su ga duplo skuplje, odnosno preko 220 KM, za razliku od prethodnih godina kada je koštao do 125 KM.
Ugalj se, doduše, izvozi i u druge države, poput Francuske, Mađarske, Hrvatske, Crne Gore i Makedonije, Albanije i Njemačke, ali količine koje se tamo prodaju, zanemarljive su u odnosu na one koje idu u Srbiju.
Među poznatijim izvoznicima uglja ističe se kompanija “Drvo-export” iz Teslića.
Takođe, ugalj iz BiH izvoze i “ArcelorMittal” Zenica, “ETF – Rudnik i termoelektrane” Stanari, kao i “Metalleghe Silicon” iz Mrkonjić Grada koji je prije 11 mjeseci obustavio proizvodnju, a ovih dana je otpustio 110 radnika u pogonu u Jajcu.
Ugalj izvoze i rudnici u Banovićima, Đurđevik, ali i onaj u Ugljeviku. Među izvoznicima su i i RiTE Gacko, Breza, kao i kontroverzna kompanija “SNK Metali” poznata po tome što namjerava sprovesti rudarska istraživanja u Jezeru u kojem su navodno otkrili i zlato.
Ekonomista Admir Čavalić kaže da su ovo očekivani podaci ako se ima u vidu promišljena i dobro isplanirana energetska taktika susjedne Srbije u jeku energetske krize. To je, međutim, nama napravilo probleme i to u najosjetljivijim kategorijama, kod građana koji su osjetili poskupljenja, nestašice i kašnjenje u nabavci energenata.
– Problematično je što je prekomjeran izvoz imao izuzetan uticaj na neformalna tržišta u Bosni i Hercegovini, prije svega na građane koji plaćaju skuplji ogrev i gorivo. Takođe, to je dovelo viših troškova za pojedine termoelektrane. Kako u Srbiji raste potražnja za ovim energentima, očekujem da se nastavi trend nabavke iz regiona, ne samo BiH, već i drugih zemalja poput Crne Gore i tako dalje – kaže Čavalić.
Napominje da je veoma bitno to što se ovdje radi o sirovinama, energentima, a ne gotovim proizvodima, što može ukazivati i na to da je naša ekonomija u recesiji.
– Kada govorimo o energentima, treba imati u vidu posljedicu, odnosno da smo “zaklonili” vlastito tržište, građanstva, tako i privrede. Vidim tu dvije stvari. Prvo, zašto mi nemamo rastuću potrebu za energentima pa ih izvozimo? Da li naša ekonomija usporava dok se ostale razvijaju? Drugo, Srbija vjerovatno ima strateški plan i okvir za nabavku uglja. To pokazuju podaci, vidi se da značajno raste uvoz. Pitanje je da li se ovaj energent koristi ili skladišti da bi se pripremili za eventualne krizne situacije – kaže Čavalić.
Nagrada za najboljeg izvoznika za ERS
“Elektroprivreda Republike Srpske” nedavno je dobila nagradu za najboljeg izvoznika u Srbiju i to od Vanjskotrgovinske komore BiH. Tada je rečeno da je Mješoviti holding ERS prošle godine na slobodno tržište plasirao 1.175.436.718 kilovat-časova električne energije, od čega je u izvoz otišlo čak 582.749.000 kilovat-časova, a u Srbiju 90 posto toga.
BiH je prošle godine smo Srbiju izvezla daleko više struje nego ranijih godina. Preciznije, u Srbiju je 2022. godine otišlo 418.541.000 KM vrijednosti električne energije, dok je godinu ranije izvezeno 257 miliona maraka. Zanimljivo je da je 2020. godine u Srbiju iz BiH izvezeno struje u vrijednosti od 131 milion maraka. Međutim, izvoz se ove godine “smanjio” i vratio se za sada na 265 miliona maraka, a u posljednje dvije godine vođstvu za glavnu zemlju izvoza smjenjuju Srbija i Hrvatska.
Za naftu se čeka ugovor
BiH naftu izvozi od 2019. godine i to iz bušotine u Obudovcu kod Šamca, a najveći dio ide u Srbiju preko prelaza Karakaj, dok su manje količine otišle u Rusiju i to 2021. godine. Najveća količina izvezena je prošle godine i to u vrijednosti od oko 10,5 miliona maraka, a najmanje ove godine, samo 570.000 maraka.
Godinu ranije izvezeno je 9,3 miliona, a 2020. godine 833.000 maraka. Prve godine izvoza nafte, preko Drine je prešlo 605.700 maraka vrijednosti sirove nafte, pokazuju podaci UIO BiH.
Međutim, komisija Ministarstva energetike i rudarstva RS tek je 26. 10. 2023. godine odredila granice eksploatacionog polja. Trenutno je u izradi glavni rudarski projekat, a očekuje se da će početkom sljedeće godine biti započeta eksploatacija nafte i potpisan ugovor.
Na pitanja opravdanosti izvoza energenata, posebno sirovina, ministar rudarstva i energetike Republike Srpske Petar Đokić nije htio posebno da komentariše, pa je kratko rekao da se radi o tržištu i cijenama koje se slobodno formiraju.
Ekonomista Igor Gavran kaže da se iz podataka vidi da u zemljama koje od nas uvoze ove energente rade vrlo pametno, za razliku od nas gdje je dominantna glupost.
– Znamo da izvoz sirovina rade nerazvijene zemlje, prije svega eksploatisane afričke države i ovakvi kao mi. To je znak da se mi nikada nećemo razviti. Zemlje koje kupuju sirovine od nas, koriste ih za sopstveni razvoj i izvoz finalnih proizvoda. Domaće vlasti uglavnom gledaju ako se može nešto obaviti i zaraditi za jednog mandata, oni to sprovode. Ne razmišljaju dugoročno – kaže Gavran.
Kada se govori o uglju, kaže, vidi se tu nisu jasna i čista posla, posebno kada se uzme u obzir da Elektroprivreda ponavlja da je poskupljenje struje posljedica nedovoljne proizvodnje uglja u rudnicima.
Dodaje da svi znaju da u BiH ima nafte i plina, ali se to ne istražuje ozbiljno jer zahtijeva mnogo vremena i ulaganja. Međutim, on govori da bi mnogo pametnije bilo da se uvozi sirova nafta i prerađuje kada već imamo rafinerijske kapacitete.
