Ugovor potpisan između Srbije i Republike Srpske o formiranju zajedničkog preduzeća za hidroelektrane na Drini na koji se čeka 40 godina, ne znači, kako se danima spekulisalo, preuzimanje Elektroprivrede Republike Srpske od Elektroprivrede Srbije.
To su potvrdili i Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije i Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, ističući da je riječ o novom projektu u vezi sa srednjim tokom Drine, te da nema govora o prodaji, već je to investiranje.
Prvi čovjek Srbije rekao da je ova zemlja zainteresovana za kupovinu drugih elektrodistribucija u regionu i dodao da Beograd nikada neće uraditi bilo šta što ne bi bilo u interesu RS, dodajući da je regionu potrebno ukrupnjavanje.
Iako nema mnogo detalja o novom projektu, „Politika” saznaje da definitivno nema riječi ni o kakvom preuzimanju Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) od EPS-a.
Naime, ERS je mješoviti holding – akcionarsko društvo, pri čemu nije 100 posto u vlasništvu države, već je dio ERS-a u vlasništvu malih akcionara, tako da i ukoliko bi postojala takva namjera (prodaja ERS-a EPS-u) to bi bilo objavljeno na „sva zvona”.
To je i realno teško sprovesti, tako da za sada ostaje samo u domenu praznih priča, potvrđuje izvor “Politike”.
Drugo, formiranje zajedničke firme se odnosi samo na nove hidroelektrane čija će izgradnja biti zajednički finansirana i koje će poslovati u sklopu tog novog zajedničkog preduzeća.
Postojeće hidroelektrane, kako EPS-a, tako i ERS-a, ostaju kao i do sada unutar svojih matičnih preduzeća, tako da je teza da će postojeće hidroelektrane izaći iz EPS-a takođe besmislena, ističe ovaj „Politikin” izvor.
U svjetlu obaveza po Pariskom sporazumu i trendovima ka dekarbonizaciji, svaki projekat koji podrazumijeva izgradnju kapaciteta iz obnovljivih izvora energije je nesumnjivo bitan i u budućnosti će donijeti koristi i jednoj i drugoj strani.
Na pitanje hoćemo li zahvaljujući tom novom preduzeću graditi još velikih hidroelektrana ili su predviđene male i utiče li to na povećanje proizvodnih kapaciteta, isti izvor kaže da je novo preduzeće formirano sa ciljem izgradnje tri hidroelektrane – HE Foča (snage 44,15 megavata), HE Paunci (snage 43,21 megavata) i HE Buk-Bijela (snage 93,52 MW). Dakle, ovdje nije riječ o mini-hidroelektranama, već o hidroelektranama ukupne instalisane snage od 180 megavata.
Ova snaga, primjera radi, predstavlja oko 2,5 posto ukupne instalisane snage svih elektrana koje su u vlasništvu EPS-a, ističe isti izvor.
Svako povećanje instalisanih kapaciteta, posebno ako tu nije riječ o energiji iz uglja i lignita (zbog pritisaka da se proizvodnja iz uglja napusti), doprinosi povećanju sigurnosti snabdijevanja kupaca.
S druge strane, ne treba ni precjenjivati značaj gore navedenih kapaciteta u smislu nekog većeg strateškog uticaja na obje elektroprivrede, imajući u vidu da tu nije riječ o nekoj velikoj snazi. Ipak, planirani kapaciteti će zbog veće stabilnosti proizvodnje iz hidropotencijala imati veći značaj nego recimo proizvodnja 180 megavata iz vjetra ili solara na koje nepovoljnije utiču vremenski uslovi.
HE Buk-Bijela kao čeona elektrana, sa stanovišta veličine akumulacije, trebalo bi da bude najveća elektrana na Drini (uzvodno od Višegrada). HE Foča je jedna od planiranih hidroelektrana u sistemu hidroelektrana na gornjoj Drini.
