Hrvatske autoceste sljedeći će mjesec raspisati natječaje za izvođače radova za dva preostala kapitalna autocestovna pravca Rudine – Doli – Dubrovnik i Križišće – Selce i za vijadukt preko Ranžirnog kolodvora u Zagrebu, piše u srijedu Jutarnji list.
Vrijednost tih poslova procjenjuje se na oko 860 miliona eura. Ugovori bi se trebali potpisati u sljedećoj, izbornoj godini.
Hrvatska Vlada prošle je sedmice odobrila najveće pojedinačno kreditno zaduženje u povijesti HAC-a u visini od 2,172 milijarde eura, kojim je osigurano 1,3 milijarde eura za gradnju ove dvije autoceste.
Autocesta Rudine – Osojnik (odnosno Pelješac – Dubovnik) ukupne je dužine 28 kilometara i riječ je o najskupljoj autocesti koja će se graditi u Hrvatskoj. Prema sadašnjim procjenama, kilometar ove autoceste stajao bi oko 27 miliona eura.
Osim same autoceste, bit će potrebno sagraditi i dvije spojne ceste ukupne dužine oko 10 kilometara. Jedna je dužine 6,3 kilometara od Stona do Doli, a druga od Osojnika do Dubrovnika. To će biti drugi pokušaj izgradnje ove autoceste. Godine 2008. tadašnji premijer Ivo Sanader otvorio je radove, potpisani su ugovori s izvođačima, ali sve je upriličeno u svrhu predizborne kampanje jer Vlada nije osigurala sredstva te je sve propalo.
Iznimno visoka cijena gradnje uvjetovana je težinom terena kroz koji će trasa autoceste prolaziti. Od ukupno 28 kilometara dionice čak 21 kilometar je u objektima i tunelima.
Autocesta Rudine – Dubrovnik s autocestom A1 u čvoru Metković bit će spojena preko Pelješkog mosta. U toku je izrada projektne dokumentacije za gradnju autoceste od čvora Metković do Pelješkog mosta. Očekuje se da bi za tri godine mogao biti raspisan natječaj za izvođača radova ove dionice, a 2030. godine projekt autocestovnog povezivanja na krajnjem jugu trebao bi biti dovršen.
Te iste godine trebala bi biti završena i autocesta Križišće – Žuta Lokva. Sljedećeg mjeseca bit će raspisani natječaj za izvođače radova poddionica Križišće – Jadranovo dužine 5,2 kilometra i Jadranovo – Selce od 12,3 kilometra, piše novinar Jutarnjeg list Krešimir Žabec.